Mekteb: razlika između inačica

Mekteb je prvi oblik institucionalno organiziranog islamskog odgoja i obrazovanja. U [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] razdoblju, mekteb se nazivao '''sibjan-mekteb''' - osnovna škola koja je učenicima pružala najnižu obrazovnu razinu vjerske pouke. Nisu imali zastupljen maternji jezik i njegovu pismenost. Gradivo su đaci većinom učili napamet. Naglasak u nastavi bio je na obredoslovlju, tekstovima iz [[Kuran]]a upotrebljavani u molitvi, islamskoj etici i sl. Muallimi (učitelji) su se birali među ljudima koji su imali [[medresa]]nsko obrazovanje. Kada bi djeca navršila četiri-pet godina ona bi krenula u mekteb.

Mektebi se prave u sklopu svake [[Džamija|džamije]] ili mesdžida, bilo kao njen sastavni dio, ili u njenom dvorištu ili pak nedaleko od nje. Podižu se i u selima (mejtef) i u gradovima, i njega po pravilu posjećuju sva muslimanska djeca i omladina. Dobrotvorni filantropi također su nekada mogli otvoriti osnovnu školu i upravljati njome uz pomoć vakufa ([[zaklada]]). Mekteb kao institucionalni odgojno-obrazovni temelj dao najveći doprinos očuvanju islamskih temeljnih vrijednosti muslimana.<ref>{{cite web |url=https://ibc-zh.ch/neu/ba/mekteb |title=Mekteb |publisher=ibc-zh.ch |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30 |archive-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224162808/https://ibc-zh.ch/neu/ba/mekteb |url-status=dead }}</ref>

[[Datoteka:Mekteb Brčko.jpg|thumb|desno|Zgrada nekadašnjeg [[Mekteb ibtidaija|mekteba ibtidaijje]] u [[Brčko]]m]]

U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], sibjan-mektebi kao osnovne obrazovne institucije ostali su u svemu nepromijenjeni do 1918. godine. Oni nikada nisu postali općeobrazovne ustanove tipa osnovnih škola, jer se u mektebima nisu učili realni predmeti, niti su se učila pisma [[latinica]] i [[ćirilica]]. Premda je broj sibjan-mekteba naglo opao u vrijeme okupacije Bosne i Hercegovine, otvaranje novih mekteba razvijalo se naglo nakon uspostavljanja vlasti, tako da se do 1915. godine broj udvostručio u odnosu na stanje iz 1879. godine. Broj učenika nije rastao srazmjerno broju mekteba, jer se broj [[Musliman|muslimanske]] djece povećavao u narodnim osnovnim školama. Od 499 sibjan-mekteba, koliko ih je bilo 1879. godine, 1906. godine broj je porastao na 863, da bi 1915. godine dosegao broj 1233. Pokušaj reformiranja sibjan-mekteba 1890. godine otvaranjem '''mekteba-ibtidaijje''' s ciljem da to preraste u neku vrstu muslimanskih konfesionalnih škola nije dao očekivane rezultate u pogledu broja otvorenih iptidaija i broja učenika koji su ih pohađali.<ref name="#1">''Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Brčkom'', Brčko 2021. str. 26</ref> Mekteb-ibtidaijje je nastao kao posljedica reforme školskog sustava koje je sprovela Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uveden je u dogovoru s Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu.<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181111133552/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 |date=11. studenoga 2018. }} ''Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>