Vidi kôd stranice Hrvatska

{{Izdvojeni članak|kolovoz 2009.}}
{{Dz}}
{{Preusmjerava|RH|registracijsku oznaku [[Haiti]]ja|[[RH (registracijska oznaka)]]}}
{{Infookvir zemlja svijeta 
|ime                         = Republika Hrvatska 
|ime_genitiv                 = Hrvatske 
|eng_ime                     = Croatia 
|lokacija                    = EU-Croatia.svg 
|zastava                     = Flag_of_Croatia.svg 
|grb                         = Coat_of_arms_of_Croatia.svg 
|službeni_jezik              = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] 
|glavni_grad                 = [[Zagreb]] 
|predstavnik_države_množina  = Predsjednik
|predstavnik_države          = Predsjednik Republike 
|predstavnik_države_osoba    = [[Zoran Milanović]] 
|predstavnik_države1         = [[Predsjednici Vlade Hrvatske|Predsjednik Vlade]] 
|predstavnik_države_osoba1   = [[Andrej Plenković]] 
|predstavnik_države2         =
|površina_poredak            = 123 
|površina                    = {{n|56594}}<sup>1)</sup>
|vode                        = 1,09 
|stanovništvo_poredak        = 124 
|stanovništvo                = {{Gubitak}} {{n|3871833}}
|godina_popisa               = 2021. 
|gustoća_stanovništva        = 68,7
|neovisnost                  = razdruženjem od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] <br> [[25. lipnja]] [[1991.]] 
|BDP_PKM_godina              = 2024.
|BDP_PKM                     = {{rast}} 172,781 milijarda [[USD]]<ref name="#1">{{Citiranje weba |title=Report for Selected Countries and Subjects |url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2023/October/weo-report?c=960,&s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&sy=2020&ey=2028&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1}}</ref>
|BDP_PKM_rang                = 82.
|BDP_PKM_per_capita          = {{rast}} {{n|45087}} [[USD]]<ref name="#1"/>
|BDP_PKM_per_capita_rang     = 45.
|valuta                      = [[euro]]<sup>2)</sup>
|stoti_dio_valute            = 100 [[cent]]i
|vremenska_zona              = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti 
|himna                       = [[Lijepa naša domovino]]<br /><center>[[Datoteka:Lijepa nasa domovino instrumental.ogg]]</center>
|internetski_nastavak        = [[.hr]]<br>[[.eu]] 
|pozivni_broj                = +385 
|komentar                    = '''<sup>1)</sup>''' S pripadajućim obalnim morem površina iznosi {{n|89810|km<sup>2</sup>}}.<br />'''<sup>2)</sup>''' [[Hrvatska kuna]] do siječnja 2023. godine.
|najveći_grad= [[Zagreb]]
|vrsta_vlasti= [[parlamentarna republika]]
}}

'''Hrvatska''' (službeni naziv: '''Republika Hrvatska''') [[Europa|europska]] je država smještena na razmeđu [[Srednja Europa|srednje]], [[Južna Europa|južne]] i [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]].<ref name="HE">[https://www.enciklopedija.hr/clanak/26390#poglavlje1 Hrvatska]</ref> Na sjeverozapadu graniči sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Mađarska|Mađarskom]] na sjeveroistoku, [[Srbija|Srbijom]] na istoku, [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na istoku i jugoistoku, a na zapadu s [[Italija|Italijom]] ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi {{N|56594|km<sup>2</sup>}}, a površina obalnoga mora {{N|31067|km<sup>2</sup>}}, što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad [[Zagreb]] koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte zemlje. Ostala veća urbana središta su [[Split]], [[Rijeka]] i [[Osijek]]. Tijekom [[Hrvatska povijest|hrvatske povijesti]] najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz [[Srednja Europa|srednjoeuropskoga]] kruga u kontinentalnome dijelu, [[Balkanski poluotok|balkanskoga]] u dinaridskome dijelu i [[Sredozemlje|sredozemnoga]] kulturnog kruga u priobalnome dijelu.<ref name="HE" />

[[Hrvatsko državno pravo|Temelji hrvatske države]] nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su [[Hrvati]] osnovali svoje dvije kneževine: [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonsku]] i [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorsku Hrvatsku]]. Potom pod vladarskom dinastijom [[Trpimirovići|Trpimirović]] Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a [[7. lipnja]] [[879.]] godine za vrijeme vladavine kneza [[Branimir]]a prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom [[Kralj Tomislav|kralja Tomislava]] Hrvatska postaje [[Hrvatsko Kraljevstvo|kraljevstvo]]. Posljednji hrvatski kralj bio je [[Petar Snačić]], a nakon njega Hrvatska je ušla u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|personalnu uniju s Ugarskom]] na temelju ugovora poznata kao [[Pacta conventa|''Pacta conventa'']] sklopljena [[1102.]] godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine [[1527.]], zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi [[Habsburg|dinastija Habsburg]]. Tijekom [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Habsburške vladavine]] Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda [[Hrvatska pragmatička sankcija|Pragmatičkom sankcijom]] iz 1712. godine te [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskom nagodbom]] iz 1868. godine.

Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države SHS]]. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstvo SHS]] (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako [[Hrvatski sabor]] tu odluku nije nikada [[Ratifikacija|ratificirao]]. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao [[Banovina Hrvatska]]. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je [[NDH|Nezavisna Država Hrvatska]]. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje [[Socijalistička Republika Hrvatska|socijalističkom republikom]] i kao federalna jedinica tvorila je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviju]]. Godine 1990. provedeni su [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvi demokratski višestranački izbori]] nakon 45 godina [[Jednostranački sustav|jednostranačkoga sustava]], a [[30. svibnja]] iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački [[Hrvatski sabor]]. Dana [[25. lipnja]] [[1991.]] godine Republika Hrvatska [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|ustavnom odlukom]] državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom.

U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju [[hrvatski jezik]] i [[latinično pismo]].

Prema popisu stanovništva iz [[2021.]] godine, Hrvatska je imala {{N|3871833}} stanovnika. [[Hrvati]] čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]]. Najveći dio stanovništva je [[Kršćanstvo|kršćanske vjere]], dok je među kršćanima najviše vjernika [[Katoličanstvo u Hrvata|katoličke vjeroispovijesti]]. 

Prema političkomu ustroju Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]], a u ekonomskom smislu okrenuta je [[Tržišno gospodarstvo|tržišnomu gospodarstvu]]. Članica je [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] od [[22. svibnja]] [[1992.]] godine.<ref>{{Citiranje weba |title=Popis država članica Ujedinjenih naroda |url=https://www.un.org/en/about-us/member-states |url-status=live |access-date=2022-12-08}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Admission of the Republic of Croatia to membership in the United Nations |url=http://www.un.org/documents/ga/res/46/a46r238.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180102024354/http://www.un.org/documents/ga/res/46/a46r238.htm |archive-date=2018-01-02 |access-date=2022-12-08}}</ref> Hrvatska je članica [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]], [[NATO|Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora]], [[Europska unija|Europske unije]] i [[Schengenski prostor|Schengenskog prostora]].<ref>{{Citiranje weba |title=Hrvatska primljena u Schengen, Bugarska i Rumunjska ostale izvan njega |url=https://vijesti.hrt.hr/eu/vijece-eu-a-danas-odlucuje-o-prosirenju-schengena-hrvatska-navodno-sigurna-10489369 |access-date=2023-11-10 |website=Hrvatska radiotelevizija |language=hr}}</ref>

== Povijest ==

{{Glavni|Hrvatska povijest}}

=== Kameno doba ===

Na prostoru Hrvatske je otkriveno pedesetak nalazišta čovjeka [[Kameno doba|kamenog doba]]. U pećini [[Šandalja I]] u blizini [[Pula|Pule]] pronađeni su najstariji predmeti oblikovani rukom na tlu Hrvatske. Izrađeni su od kamena, a obrađeni okresivanjem. Najvažnije nalazište otkrio je [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]] [[1899.]] godine u spilji na [[Hušnjakovo brdo|Hušnjakovom brdu]] kraj [[Krapina|Krapine]] gdje je našao ostatke [[Neandertalac|neandertalskog]] čovjeka i njegova oruđa. Nalazišta krapinskog pračovjeka jedno je od najvažnijih u Europi. Živio je oko 130 tisuća godina prije [[Krist]]a.

Ljudi [[Mlađe kameno doba|mlađeg kamenog doba]] na prostoru Hrvatske su živjeli u plodnim nizinama rijeka i uz [[Jadransko more]]. Prema prostoru najvažnijih nalazišta razlikujemo četiri kulture. [[Starčevačka kultura]] se prostirala dijelom sjeverne Hrvatske, a nositelji su ratari i stočari koji su živjeli u [[sojenica]]ma i proizvodili [[Keramika|keramiku]] koju su bojali crvenom bojom. [[Sopotska kultura]] prostirala se na prostoru [[Slavonija|Slavonije]]. [[Danilska kultura]] se prostirala uz obale Jadrana. [[Hvarska kultura]] se prostirala južnim [[Dalmacija|dalmatinskim]] otocima. Danilska i Hvarska kultura pripadaju krugu [[impresso-keramika|impresso keramike]] koja se odlikuje posudama crveno smeđe boje ukrašenima otiscima školjaka, morskim puževa i zarezima učinjenim oštrim predmetima.

=== Metalno doba ===

[[Datoteka:ZGvucdove.jpg|mini|120px|lijevo|[[Vučedolska golubica]]]]

Na prijelazu iz [[Mlađe kameno doba|mlađeg kamenog]] u [[metalno doba]] na prostoru [[Srijem]]a i Slavonije prostirala se [[Vučedolska kultura]]. Na prostoru kraj [[Dunav]]a pronađena su kuće pravokutnog oblika, oružje od glačanog kamena te kalupi za lijevanje [[bakar (element)|bakrenih]] sjekira. Glasovit je nalaz posude u obliku ptice poznat pod nazivom [[Vučedolska golubica]]. Najvažnija kultura ranog [[Brončano doba|brončanog doba]] na tlu kontinentalne Hrvatske je [[vinkovačka kultura]], a na tlu južne Hrvatske cetinska kultura. Obje od njih, na različit način i u različitom obimu nastavljaju tradiciju vučedolske kulture. Ostala važnija nalazišta su Nezakcij u [[Istra|Istri]], Donja Dolina na [[Sava|Savi]] i Ripač na [[Una|Uni]]. U kasnom brončanom dobu proširila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa žarama, nazvana prema [[glina (tlo)|glinenim]] posudama u koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazištima kraj [[Virovitica|Virovitice]], [[Zagreb]]a i [[Velika Gorica|Velike Gorice]].

U [[Željezno doba|željeznom dobu]] pojavili su se prvi poznati narodi na hrvatskom tlu. [[Kelti|Keltski]] narodi pojavili su se u IV. stoljeću prije Krista, a živjeli su na području sjeverno od [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]]. Sa sobom su donijeli lončarsko kolo i umijeće kovanja [[novac|novca]]. Od keltskih plemena na [[Panonija|panonskom]] tlu treba spomenuti [[Skordisci|Skordiske]] i [[Taurisci|Tauriske]]. [[Iliri]] su živjeli na prostoru južno od Save, a najvažniji narodi su [[Histri]], [[Liburni]], [[Japodi]], [[Delmati]] i [[Ardijejci]]. Oni su gradili kamene utvrde koje se nazivaju gradine. Stanovnici priobalja su bili poznati po brodograditeljskom i pomorskom umijeću. Poznati po gradnji brodova i gusarenju bili su Liburni. Male i brze lađe kojima su plovili zvale su se lembi. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su po liburnskome uzoru izgrađivali vlastite ratne brodove koje su prozvali liburne.

=== Grci, Iliri i Rimljani ===

[[Datoteka:Pula01(js).jpg|mini|desno|[[Amfiteatar u Puli]]]]

[[Datoteka:Ancient balkans 4thcentury.png|mini|195px|desno|[[Rimske provincije]] u 4. st.]]

[[Grci]] svoje kolonije na istočnim jadranskim obalama osnivaju krajem VI. stoljeća prije Krista. Prva naseobina je bila Korkira Melajna na [[Korčula|Korčuli]] koji su osnovali stanovnici otoka Krfa. [[Sirakuza|Sirakuški]] tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issu na otoku [[Vis]]u. U blizini [[Lumbarda|Lumbarde]] na [[Korčula|Korčuli]] je osnovana kolonija o čijem osnivanju svjedoči zapis [[Lumbardska psefizma]]. Stanovnici otoka Para osnovali su Far u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u, a važne kolonije su i Tragurij u [[Trogir]]u i Epetij u [[Stobreč]]u. Između kolonija i matičnog [[polis]]a razvijale su se snažne kulturne i trgovačke veze.

[[Gusari|Gusarenje]] [[Iliri|ilirskih]] naroda dovelo ih je u sukob s [[Rimska Republika|Rimljanima]] koji su od kraljice [[Teuta|Teute]] tražili da svojim podanicima zabrani gusarenje, no ona je to odbila. Rimljani pokreću tri ilirska rata kojima uništavaju Ilirsko kraljevstvo koje je 167. godine prije Krista podijeljeno na tri oblasti pod vrhovnom rimskom vlašću. Konačno osvajanje završeno tek početkom prvog stoljeća.

Tada je uspostavljena granica na [[Dunav]]u, a jedinstveni Ilirik je podijeljen na dvije rimske provincije [[Panonija|Panoniju]] i [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Ilirske provincije zbog zemljopisnog položaja i prirodnih bogatstava ubrajale su se u važnije pokrajine [[Rimsko Carstvo|Carstva]]. Najstarije kolonije u Dalmaciji bile su [[Salona]], sjedište rimskog namjesnika i gospodarsko središte, [[Narona]] kao trgovačko i lučko središte te [[Jadera]] i [[Pola (rimski grad)|Pola]]. U Panonija najvažnije su bile [[Sisak|Siscija]] i [[Sirmij]]. Jedan od najvažnijih rimskih spomenika uopće je [[Dioklecijanova palača|palača cara Dioklecijana]] podignuta nedaleko Salone. [[Amfiteatar u Puli|Pulski amfiteatar]] bio je jedan od najvećih u Carstvu.

=== Dolazak Hrvata ===

{{Glavni|Srednjovjekovna hrvatska država}}

[[Datoteka:Oton Ivekovic, Dolazak Hrvata na Jadran.jpg|mini|200px|lijevo|[[Oton Iveković]], ''Dolazak Hrvata'']]

[[Hrvati]] su narod koji je doselio u područje današnje Hrvatske tijekom [[7. stoljeće|sedmog stoljeća]]. Pitanje etnogeneze Hrvata je još otvoreno, a najpopularnije teorije o podrijetlu Hrvata su [[Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata|slavenska]], [[Iranska teorija o podrijetlu Hrvata|iranska]] i [[Gotska teorija o podrijetlu Hrvata|gotska]] teorija. Tijekom seobe Hrvati su se dijelili na nekoliko plemena. Nakon dolaska i dugotrajnih borbi Hrvati su pobijedili [[Avari|Avare]] i zavladali njihovom zemljom. Prostor koji su naselili nalazio se između rijeke [[Drava|Drave]] i obala [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Starosjedilačko romansko stanovništvo preseljava u priobalne utvrđene gradove pod [[bizant]]skom vlašću i u nepristupačne planinke krajeve [[Dinaridi|Dinarida]]. To stanovništvo će se tijekom stoljeća pojaviti u nizinama pod imenom [[Vlasi]]. Kad su došli u novu domovinu Hrvati su bili mnogobošci. U dodiru s kršćanskim starosjediocima polako prihvaćaju [[kršćanstvo]]. Ulogu u pokrštavanju imali su [[Bizant]]ski i [[Franci|franački]] misionari te [[benediktinci]] koji donose zapadne kulturne utjecaje.

Na području Hrvatske [[Slaveni]] organiziraju nekoliko malih državnih zajednica – sklavinija, od kojih su najvažnije kneževina Hrvatska u priobalju i Donja Panonija. Prvi vladar koji je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime i koji sebe u darovnici iz [[852.]] godine sebe naziva ''milošću Božjom knez Hrvata'' je [[Trpimir I.]], osnivač narodne dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]]. Knez [[Branimir]] o svom dolasku na vlast u pismu obavještava [[Papa|papu]] [[Ivan VIII., papa|Ivana VIII]]. U uzvratnom pismu od [[21. svibnja]] [[879.]] godine papa obavještava Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i državu, što je ustvari prvo međunarodno priznanje neovisnosti Hrvatske. Kameni ulomak iz šopota kraj [[Benkovac|Benkovca]] spominje Branimira kao ''kneza Hrvata'', i to je najstariji kameni zapis hrvatskog imena.

=== Hrvatsko Kraljevstvo ===

{{Glavni|Hrvatsko Kraljevstvo}}

[[Datoteka:19-06-16-Zagreb-DJI 0181.jpg|mini|desno|[[Kralj Tomislav]]]]

Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje [[Tomislav]] iz loze Trpimirovića oko [[925.]] godine. Tomislav, koji je vojno porazio [[Mađari|Mađare]] i kao bizantski saveznik potukao [[Bugari|bugarsku]] vojsku, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine. Na upravu je dobio i bizantsku Dalmaciju. Po podacima iz zapisa bizantskog cara [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]] koji su očito pretjerani saznajemo da je hrvatska vojna moć u [[10. stoljeće|X. stoljeću]] zasigurno bila velika. [[Stjepan Držislav]] postaje prvi hrvatski okrunjeni kralj s titulom ''kralj Hrvatske i Dalmacije''.

Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljevima [[Petar Krešimir IV.|Petrom Krešimirom IV]]. ([[1058.]] – [[1074.]]) i [[Dmitar Zvonimir|Dmitrom Zvonimirom]] ([[1075.]] – [[1089.]]). Petar Krešimir pod svoju je upravu stavio dalmatinske gradove, [[Slavonija|Slavoniju]] te pripojio Neretvansku kneževinu i dijelove [[Bosna i Hercegovina|Bosne]]. Zvonimir je od legata tadašnjeg pape [[Grgur VII.|Grgura VII.]] Gebizona [[1075.]] godine u crkvi u [[Solin]]u okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije. Iz tog vremena potječe [[Bašćanska ploča]] prvi dokument zapisan na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] na [[Glagoljica|glagoljici]].

=== Personalna unija s Ugarskom ===

{{Glavni|Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom}}

[[Datoteka:Vinodol.jpg|mini|120px|left|Vinodolski zakonik]]

Hrvati su [[1102.]] godine [[Pacta Conventa|Pactom Conventom]] izabrali ugarskoga kralja [[Koloman]]a [[Arpadovići|Arpadovića]] za kralja Hrvatske. Otada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara sve do [[1918.]] godine. Takvu vrstu državne zajednice nazivamo [[personalna unija]]. Kralj [[Ladislav I. Sveti|Ladislav]] je [[1094.]] godine osnovao [[Zagrebačka biskupija|biskupiju]] u [[Zagreb]]u, a prvi biskup je bio [[Češka|češki]] redovnik Duh. Tijekom stoljeća vode se obrambeni ratovi s [[Venecija|Venecijom]] koja pokušava zavladati hrvatskom obalom Jadrana. Uz pomoć [[Križari|križarske vojske]] [[1202.]] osvojen je [[Zadar]]. Slabljenjem središnje kraljeve vlasti, kralj [[Andrija II.]] prisiljen je [[1222.]] godine sazvati državni sabor i donijeti [[Zlatna bula Andrije II.|Zlatnu bulu]], dokument kojim ograničava svoju vlast u korist plemstva. Započinje uspon velikaških obitelji od kojih su najvažniji [[Frankapani]] i [[Šubići]]. Vrhunac moći Šubići doživljavaju oko [[1300.]] godine kada [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I.]] nosi naslov ''ban Hrvata i gospodar Bosne''.

[[Vinodolski zakonik]] iz [[1288.]] godine najstariji je sačuvani zakonik napisan na hrvatskom jeziku. Osnivaju se brojni slobodni kraljevski gradovi koji od kralja dobivaju samoupravu, najrazvijeniji je [[Gradec (Zagreb)|Gradec]] kraj biskupskog [[Zagreb]]a. Krunidbom [[Karlo I. Robert|Karla Roberta]] na prijestolje stupa nova dinastija [[Anžuvinci|Anžuvinaca]]. [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovik I.]] uspostavlja jaku kraljevsku vlast slamanjem moći velikaša i provođenjem brojnih gospodarskih, poreznih i vojnih reformi. U savezništvu s [[Genova|Genovom]] poražena je [[Mletačka Republika]] te se mirom u Zadru [[1358.]] godine mletački dužd odriče svakog prava na Dalmaciju. [[Dubrovnik]] priznaje vlast hrvatsko-ugarskog kralja te se ubrzo počinje nazivati [[Dubrovačka Republika|Republikom]]. U dinastičkim borbama na prijestolje dolazi [[Žigmund Luksemburški]]. Godine [[1409.]] drugi pretendent na prijestolje [[Ladislav Napuljski]] prodaje mletačkom duždu za 100 000 dukata svoja kraljevska prava na Dalmaciju (''tj. Zadar s utvrdom i zadarskim kotarom, otok Pag, dvije utvrde u hrvatskom zaleđu, Novigrad i Vranu, ali i sva prava na cijelu Dalmaciju, što znači i one njezine dijelove koji su u tom času priznavali [[Žigmund Luksemburški|Sigismundovu]] vlast.'').<ref>''Povijest Hrvata: prva knjiga: Srednji vijek'', gl. ur. [[Franjo Šanjek]], Školska knjiga, Zagreb, 2003., {{ISBN|953-0-60573-0}} (cjelina {{ISBN|953-0-60593-5}}), str. 332.</ref>

=== Ratovi s Osmanlijama ===

{{Glavni|Stogodišnji hrvatsko-turski rat|Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću}}

[[Datoteka:Petar Berislavic 200807.jpg|mini|150px|desno|[[Petar Berislavić]]]]

Tijekom [[Žigmund Luksemburški|Žigmundove]] vladavine po prvi puta Hrvatskoj prijeti [[Osmansko Carstvo|osmanska]] opasnost. Organizira se obrambeni sustav osnivanjem hrvatskog, slavonskog i usorskog tabora koji se nakon Žigmundove smrti pokazuje neuspješnim. Padom Bosne [[1463.]] godine pod Osmansku vlast [[Matija Korvin]] osniva Srebreničku i Jajačku banovinu. Osmanlije su [[1493.]] godine teško porazile hrvatsku plemićku vojsku na [[Krbavska bitka|Krbavskom polju]]. Hrvatski ban i biskup [[Petar Berislavić]] uspješno brani Hrvatsku. Knez Bernardin Frankapan na njemačkom državnom saboru u [[Nürnberg]]u poziva na pomoć Hrvatskoj nazivajući je ''štitom kršćanstva''. Bernardinov sin [[Krsto Frankopan Ozaljski|Krsto]] spada među najznačajnije hrvatske srednjovjekovne vojskovođe. Porazom na [[Mohačka bitka|Mohačkom polju]] [[1526.]] godine od osmanskog sultana [[Sulejman I.|Sulejmana I.]] ugasila se srednjovjekovna hrvatsko-ugarska država.

=== Habsburška Monarhija ===

{{Glavni|Hrvatska pod Habsburzima}}

[[Datoteka:Nikola_Šubić_Zrinski_-_poprsje_u_Zagrebu.jpg|mini|150px|lijevo|[[Nikola Šubić Zrinski]]]]

Na [[Cetinski sabor|saboru]] u Cetingradu [[1527.]] godine hrvatsko je plemstvo izabralo [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja. Time je Hrvatska ušla u personalnu uniju sa zemljama [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Time je čuvana svijest o zasebnosti Hrvatskog kraljevstva. Junaštvom se proslavio [[Nikola Jurišić]] koji je obranio Kiseg od premoćne osmanske vojske i tako obranio [[Beč]] od osvajanja. Osmanlije su krenule u novi pohod na Beč [[1566.]] godine predvođeni [[Sulejman I.|Sulejmanom Veličanstvenim]] i velikim vezirom [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-pašom Sokolovićem]]. U [[Opsada Sigeta|Opsadi Sigeta]] nakon junačkog otpora, braneći grad od 100.000 osmanskih vojnika, pogiba [[Nikola Šubić Zrinski]] jedan od najvećih velikana u hrvatskoj povijesti. [[Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu|Kardinal Richelieu]] bitku kod Sigeta je nazvao bitkom koja je spasila civilizaciju. Godine [[1592.]] pada važna utvrda [[Bihać]], a nekada slavno Hrvatsko Kraljevstvo je svedeno na ''ostatke ostataka'', a hrvatske zemlje su pogođene snažnim iseljavanjem stanovništva. Godine [[1558.]] Hrvatski i Slavonski sabor spojili su se u jedinstveni [[Hrvatski sabor]].

Osmanlije [[1593.]] godine doživljavaju poraz u [[Bitka kod Siska|bitki kod Siska]]. Osniva se [[Vojna Krajina]], sustav obrambenih utvrda pod zapovjedništvom [[Dvorsko ratno vijeće|Dvorskog ratnog vijeća]]. Najvažnija utvrda je [[Karlovac]]. Na opustošenu zemlju naseljava se [[Vlasi|vlaško]] stanovništvo. Zbog zasluga u obrani Hrvatske pripadnici starih hrvatskih obitelji [[Knezovi Zrinski|Zrinski]] i [[Frankapani]] nazivaju se skrbnicima i zaštitnicima Hrvatske. [[Nikola Zrinski]] pali veliki most kod [[Osijek]]a kojim su Osmanlije prodirale u Europu. Zbog sjajnih pobjeda odlikovali su ga i nagradili [[Španjolska|španjolski]] kralj [[Filip IV., kralj Španjolske|Filip IV.]] i [[francuski]] kralj [[Luj XIV.]] Nezadovoljni centralističkom politikom bečkog dvora hrvatski i ugarski plemići pružaju otpor želeći samo otjerati Osmanlije uz pomoć zapadnoeuropskih sila, ponajprije Francuske. Vođe pobune [[Petar Zrinski]] i [[Fran Krsto Frankapan]] pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu [[30. travnja]] [[1671.]] godine. Time je skršen otpor hrvatskog plemstva, a posjedi Zrinskih i Frankapana došli su pod vlast [[Dvorska komora|Dvorske komore]].

Na osvojenim područjima provodi se [[islamizacija]] iako Osmanlije prihvaćaju činjenicu da dio pokorenih naroda pripada [[kršćanstvo|kršćanskoj vjeri]]. Pri tome su tolerantniji bili prema [[pravoslavlje|pravoslavnim]] crkvama nego prema [[katoličanstvo|katolicima]] jer je [[Rimokatolička Crkva|Katolička crkva]] često poticala zapadne države protiv Osmanlija. Jedino su [[franjevci]] mogli slobodno djelovati na području [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kršćani su morali plaćati visoke poreze tako da mnogi iseljavaju. Organizira se otpor koji pružaju [[hajduci]] i [[uskoci]]. 
[[Datoteka:Forteresse de Dubrovnik.jpg|mini|200px|desno|Kula [[Minčeta]] na sjevernom rubu [[Dubrovačke zidine|dubrovačkih zidina]]]] 
Jedini dio hrvatskoga prostora koji se samostalno razvijao bila je [[Dubrovačka Republika]] koja je s 200 brodova imala jednu od najvećih trgovačkih mornarica u Europi. [[Isusovci|Isusovac]] [[Bartol Kašić]] piše [[1604.]] godine prvu [[gramatika|gramatiku]] hrvatskog jezika. Isusovci osnivaju [[1607.]] godine [[gimnazija|gimnaziju]] u [[Zagreb]]u. Kralj [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I.]] dodijelio joj je naslov akademije čime je osnovano [[Sveučilište u Zagrebu]], najstarije [[sveučilište]] s neprekinutim djelovanjem u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]]. Najvažniji hrvatski barokni književnik [[Ivan Gundulić]] djeluje u Dubrovniku, a povjesničar [[Ivan Lučić]] spada u sam vrh europske [[povijest|povijesne znanosti]] [[17. stoljeće|sedamnaestog stoljeća]].

=== Oslobađanje Hrvatske ===

Nakon pobjede nad Osmanlijama kod Beča [[1683.]] godine organizira se Sveta liga, savez [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Poljska|Poljske]]. Oslobađanje [[Slavonija|Slavonije]] organizira franjevac [[Luka Ibrišimović]], a u [[Lika|Lici]] otpor organizira [[Marko Mesić]]. [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mirom u Srijemskim Karlovcima]] [[1699.]] godine velik dio hrvatskog prostora je oslobođen vlasti Osmanlija. Ipak oslobođeni prostor je postao dio Vojne Krajne. [[Požarevački mir|Mir u Požarevcu]] [[1718.]] godine označio je kraj vojne opasnosti od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Hrvatski sabor [[1712.]] godine prihvaća [[Pragmatička sankcija|Pragmatičku sankciju]]. Provodi se plansko naseljavanje s kojim u Hrvatsku dolaze [[Nijemci]], [[Česi]], [[Slovaci]] i [[Srbi]].

[[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] provodi brojne upravne, porezne i vojne reforme. Osniva se Hrvatsko kraljevsko vijeće [[1767.]] godine, prva moderna vlada. Za vrijeme cara [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] provodi se snažna germanizacija pa se hrvatsko plemstvo okreće suradnji s ugarskim. Na zajedničkom Ugarskom saboru [[1790.]] godine od hrvatske je strane predložena veća financijska ovisnost te podvrgnost Ugarskom kraljevskom vijeću što su [[Mađari]] oduševljeno prihvatili. U to vrijeme nastaje ideja o jedinstvenoj [[Nacionalna država|mađarskoj nacionalnoj državi]] od [[Karpati|Karpata]] do [[Jadran]]a kao odgovor na germanizaciju [[Beč]]a u kojoj bi [[mađarski jezik]] postao službeni za sve. Hrvatski izaslanici na Saboru odlučno odbijaju uvođenje mađarskog jezika kao službenog. Po prvi puta izbio je spor oko jezika koji će se u sljedećem stoljeću smatrati glavnim obilježjem nacije. Požunskim mirom [[1805.]] godine hrvatska obala dolazi pod francusku vlast te su organizirane [[Ilirske pokrajine]]. Na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] [[1815.]] godine [[Dalmacija]] i [[Istra]] dolaze pod austrijsku vlast ali nisu sjedinjene s ostatkom Hrvatske.

=== Hrvatski narodni preporod ===

{{Glavni|Hrvatski narodni preporod}}

[[Datoteka:Ivan Zasche, Portret bana Josipa Jelacica.jpg|mini|120px|lijevo|[[Josip Jelačić]]]]

Razjedinjenost hrvatskih zemalja pokazao je osnovni cilj hrvatske politike u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] – ujedinjenje hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu. Zagrebački biskup [[Maksimilijan Vrhovac]] pomaže pretpreporodne napore. [[Ljudevit Gaj]] stvara krug građanskih intelektualaca koji postaje jezgra kulturnog i nacionalnog preporoda Hrvatske. Pripadnici tog pokreta nazivaju se ilircima, a pokret se naziva [[Ilirski pokret|Ilirskim pokretom]]. Grof [[Janko Drašković]] piše Disertaciju, prvi hrvatski politički program. U [[Zagreb]]u [[1835.]] godine počinju izlaziti [[Novine horvatske]]. Objavljena je pjesma [[Horvatska domovina]] [[Antun Mihanović|Antuna Mihanovića]] koja će poslije postati [[Lijepa naša domovino|hrvatska himna]]. [[Matica hrvatska|Matica ilirska]] osnovana je [[1842.]] godine. [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] održava [[1843.]] godine u Hrvatskom saboru prvi zastupnički govor na hrvatskom jeziku. [[Srpanjske žrtve]] svečano su pokopane [[1845.]] godine. Hrvatski sabor jednoglasno je [[1847.]] godine proglasio hrvatski jezik službenim.

[[Revolucija 1848. – 1849.|Revolucionarne 1848.]] godine formulirana su [[Zahtijevanja naroda]]. Hrvatskim banom postaje [[Josip Jelačić]]. U Hrvatskoj je [[25. travnja]] [[1848.]] godine ukinuto [[kmetstvo]]. Osnovano je Bansko vijeće te je sazvan prvi zastupnički Sabor u hrvatskoj povijesti. Jelačić je s hrvatskom vojskom prešao Dravu i [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|zaratio s Mađarima]]. Nakon revolucije [[1849.]] godine [[Franjo Josip]] proglašava oktroirani Ustav. Započeta je snažna germanizacija. Na [[Hrvatski sabor 1861.|Saboru]] [[1861.]] godine grupiraju se političke stranke: [[Narodna stranka]], [[Stranka prava]] i [[Mađaroni|Unionistička stranka]].

=== Hrvatsko ugarska nagodba ===

[[Datoteka:Rijecka krpica HDA 300109.jpg|mini|150px|desno|[[Hrvatsko-ugarska nagodba]]]]

[[Hrvatsko-ugarska nagodba]] sklopljena je [[1868.]] godine kojom su uređena zajednička pitanja, a prevagnuli su mađarski interesi. Ugarska je priznala Kraljevini Hrvatskoj položaj političkog naroda i teritorijalnu cjelokupnost. Hrvatska je slala zastupnike u Ugarski sabor te je bila financijski oštećena i podređena Ugarskoj. [[Riječka krpica|Riječkom krpicom]] [[Rijeka]] dolazi pod mađarsku vlast. Propala je [[Eugen Kvaternik|Kvaternikova]] [[Rakovička buna]]. U ovom razdoblju djeluje [[Ante Starčević]], ''otac domovine''. U [[Dalmacija|Dalmaciji]] se vodi politička borba [[Narodna stranka|narodnjaka]] i [[Autonomaši|autonomaša]]. U [[Istra|Istri]] djeluje [[Juraj Dobrila]]. Banom postaje [[Ivan Mažuranić]] koji provodi modernizaciju zemlje. Godine [[1874.]] godine utemeljeno je moderno [[Sveučilište u Zagrebu]]. Godine [[1881.]] [[Vojna Krajina]] je sjedinjena s ostatkom Hrvatske. Dolaskom na vlast bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen-Hédervárya]] [[1883.]] godine sljedećih dvadeset godina provodi se jaka mađarizacija. [[Srbi u Hrvatskoj|Srpska manjina]] dobiva privilegirani položaj. Održani su veliki [[Narodni pokret 1903. godine|protumađarski prosvjedi]] [[1903.]] godine.

=== Prva Jugoslavija ===

{{Glavni|Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji}}

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Hrvatska je ušla u [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]]. [[Istra]], [[Rijeka]] i [[Zadar]] potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je [[1929.]] godine preimenovana u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. Godine [[1939.]] osniva se samoupravna [[banovina Hrvatska]].

=== Nezavisna Država Hrvatska ===

{{Glavni|Nezavisna Država Hrvatska}}

[[Datoteka:NezavisnaDrzavaHrvatska - infobox collage.png|thumb|190px|lijevo|Nezavisna Država Hrvatska]]

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] dio današnjega područja Republike Hrvatske bio je unutar granica [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] ([[1941.]] – [[1945.]]). Hrvatski narod isprva je podržavao ustašku vlast, no došlo je do progona [[Srbi|Srba]] koje Hrvati kao [[Katoličanstvo|katolici]] nisu mogli prihvatiti. Talijanski poglavar Mussolini želio se domoći jadranske obale, zbog čega je prisilio [[poglavnik]]a [[Ante Pavelić|Antu Pavelića]] da mu je preda. Stoga su [[18. svibnja]] potpisani [[Rimski ugovori]] kojima je Italija prisvojila većinu Jadrana, no Pavelić je uspio ograničiti njezine zahtjeve i spasiti dio hrvatske obale.<ref>Narod.hr: [https://www.narod.hr/hrvatska/18-svibnja-1941-rimski-ugovori-povijesni-pogled-na-prodaju-hrvatske-obale-talijanima 18. svibnja 1941. Rimski ugovori - povijesni pogled na prodaju hrvatske obale Talijanima]</ref> U to su doba [[Istra]], [[Zadar]], [[Cres]], [[Lošinj]], [[Lastovo]] i [[Rijeka]] nastavili biti dio [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] kojoj su pripali [[Rapalski ugovor|Rapalskim ugovorom]] nakon [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]]; a vlasti NDH – koja je nastala upravo zauzimanjem Italije nakon [[Raspad Kraljevine Jugoslavije|raspada Kraljevine Jugoslavije]] u travnju 1941. godine - morale su Italiji prepustiti skoro sve hrvatske otoke, [[Split]], [[Šibenik]], [[Trogir]] i dio dalmatinskog zaleđa (5380 [[Četvorni kilometar|km<sup>2</sup>]] ozemlja s oko 380.000 stanovnika te pretežni dio hrvatskog [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]]). [[Međimurje]] i [[Baranja (regija)|Baranju]] je sebi [[Aneksija|pripojila]] [[Kraljevina Mađarska]]; NDH nije priznala pripojenje Međimurja, ali nije imala ni načina da Mađarskoj oduzme to područje. NDH je ubrzo došla u loše odnose s Italijom, koja je u pojasu od linije Karlovac – Mostar praktično suspendirala vlast NDH i zabranila lociranje njenih oružanih snaga (na početku teg skromnog broja i snage), nastojeći kontrolirati to područje u suradnji s [[četnici]]ma.

Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] u rujnu 1943. godine su vlasti NDH u tim krajevima imale veću ulogu, ali samo onoliko koliko je to odgovaralo Njemačkoj, koja je privolila vodstvo NDH da dopusti novačenje hrvatskih [[Vojna obveza|vojnih obveznika]] u [[Wehrmacht]] i [[Schutzstaffel|SS]] (pri čemu se iz proračuna NDH plaćalo troškove njemačkih postrojbi) te čak uspostavu [[Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj|Njemačke policije u Hrvatskoj]], izravno odgovorne vlastima u Berlinu. Povijesno pravo hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost izraženo [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] temelji se među ostalim i na odlukama [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH-a]] izraženim nasuprot proglašenju [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].<ref>{{Citiranje weba |title=Ustav Republike Hrvatske – Wikizvor |url=https://hr.wikisource.org/wiki/Ustav_Republike_Hrvatske |access-date=2022-12-08 |website=hr.wikisource.org |language=hr}}</ref>

=== SFR Jugoslavija ===

{{Glavni|Socijalistička Republika Hrvatska}}

[[Datoteka:Savka Trg Republike 1971..jpg|mini|[[Hrvatsko proljeće]], [[Savka Dabčević-Kučar]], 7. svibnja 1971. na Trgu Republike (danas [[Trg bana Jelačića]]), [[Zagreb]]]]

Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].

Krajem [[1960-ih]] godina javljaju se zahtjevi za razvlaštenje federalne vlasti, jačanje tržišne privrede te se kritiziraju unitarističke i centralističke tendencije u Jugoslaviji. Višegodišnja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret čija su središta [[Matica hrvatska]], studenti te mlađi komunistički političari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatiji [[Miko Tripalo]] i [[Savka Dabčević-Kučar]]. Pokret se posebno proširio do proljeća [[1971.]] godine pa je i nazvan [[Hrvatsko proljeće]]. Širenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama te [[Josip Broz Tito]] smjenjuje hrvatski politički vrh. Ipak ustavnim promjenama, a osobito donošenjem Ustava [[1974.]] godine snažno je ojačan republički individualitet.

Titovom smrću [[1980.]] godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko složenog sustava prepunog različitosti unutar Jugoslavije. Početak teške političke kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom tržišnih elemenata i elemenata planske privrede te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva u [[Srbija|Srbiji]] koja na političko vodstvo dovodi [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] dovodi do raspada SKJ. Krajem osamdesetih godina počinju se osnivati političke stranke te se priznaje višestranački sustav.

=== Neovisna Hrvatska ===
{{glavni|Domovinski rat|Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji}}
[[Datoteka:Vukovar Memorial Cemetery – Eternal Flame, 20150429160745.jpg|thumb|lijevo|Vječni plamen i 938 bijelih mramornih križeva na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|Nacionalnom memorijalnom groblju u Vukovaru]] na simbolički način komemoriraju žrtve zločina velikosrpske agresije na Vukovar, jednog od prijelomnih događaja u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu ]].]]

Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvim cišestranačkim izborima 1990.]] premoćnu pobjedu ostvaruje [[HDZ]] predvođen [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] te se [[30. svibnja]] konstituira višestranački [[Hrvatski sabor]]. Novi [[Ustav Republike Hrvatske]] od [[22. prosinca]] [[1990.]] (poznat i kao [[Božićni Ustav]]) više nije bio ustav jedne [[Komunizam|komunističke]] države, a iz naziva se izbacuje naznaka [[SR Hrvatska|''Socijalistička'']]: od tada ime države glasi: Republika Hrvatska. Na [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|Referendumu o hrvatskoj samostalnosti]] održanom [[19. svibnja]] [[1991.]] većina od 93,24 % birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu državu. Slijedom te odluke Sabor je [[25. lipnja]] [[1991.]] donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]] kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država. Neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize [[8. listopada]] [[1991.]] [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|raskida sve državnopravne sveze s dosadašnjom SFRJ]].

Oružanom pobunom dijela srpskog stanovništva počinje [[Domovinski rat]], koji je završio [[1995.]] hrvatskom pobjedom u [[Operacija Oluja|operaciji Oluja]]. Hrvatska je [[22. svibnja]] [[1992.]] primljena u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene narode]] kao punopravni član. Drugu polovicu devedesetih karakterizira loša gospodarska situacija uzrokovana prelaskom na [[tržišno gospodarstvo]], netransparentnom privatizacijom i posljedicama rata. Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|parlamentarnim izborima 2000.]] pobjeđuje koalicija šest stranaka u koju su uključeni [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]], [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]], [[Liberalna stranka|LS]] i [[Istarski demokratski sabor|IDS]]. Premijer je [[Ivica Račan]]. [[Stjepan Mesić]] je izabran za predsjednika [[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|2000.]], a reizabran [[Hrvatski predsjednički izbori 2005.|2005.]] Na vlast [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|2003.]] dolazi reformirani HDZ predvođen [[Ivo Sanader|Ivom Sanaderom]] koji osvaja drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|2007.]] Razdoblje nakon [[2000.]] karakterizira razvoj i rast gospodarstva do svjetske recesije 2008. godine.

Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske bili su ulazak u euroatlantske integracije, prije svega ulazak u [[Europska unija|Europsku uniju]] i [[NATO]]. Od [[1. travnja]] [[2009.]] članica je NATO-a, dok je [[3. listopada]] [[2005.]] Hrvatska započela pristupne pregovore za ulazak u Europsku uniju. Hrvatska je postala 28. članica Europske unije [[1. srpnja]] [[2013.]]  

[[11. siječnja]] [[2015.]] [[Kolinda Grabar-Kitarović]] izabrana je za prvu predsjednicu Republike Hrvatske.<ref>{{Citiranje weba |title=Kolinda Grabar-Kitarović prva hrvatska predsjednica! U prednosti za 32.435 glasova |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/predsjednicki-izbori-2014-2015-rezultati-izbora-983569 |access-date=2022-12-08 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref>

Od [[1. siječnja]] [[2023.]] službena valuta u Hrvatskoj postao je [[euro]]. Istoga dana Hrvatska je i službeno postala članica [[Schengenski prostor|Schengenskoga prostora]].

== Zemljopis ==

{{Glavni|Zemljopis Hrvatske}}

[[Datoteka:UN-Zemljovid-Hrvatske-2006.png|mini|desno|300px|Zemljovid Hrvatske]]

Hrvatska ima:
* jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku ([[središnja Hrvatska]] i [[Slavonija]] kao dio [[Panonska nizina|Panonske nizine]])
* pošumljene planine u [[Lika|Lici]] i [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], što spada u [[Dinaridi|Dinaride]]
* kamenitu obalu na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] ([[Istra]], Sjeverno Primorje i [[Dalmacija]]).

Površina:

* obalnog mora: {{N|33200|km<sup>2</sup>}}
* kopna i mora: {{N|89810|km<sup>2</sup>}}
* gospodarska površina: {{N|113680|km<sup>2</sup>}}.

Dužina:

* kopnenih granica: {{N|2028|km}} {{Small|([[Kopnene granice Hrvatske|''detaljnije'']])}}
* obale: {{N|5835|km}}
* obale kopnenog dijela: {{N|1777|km}}
* obale na otocima: {{N|4058|km}}.

Hrvatska broj 1246 (67 naseljenih) otoka, a a najviša je točka [[Dinara (vrh)|Dinara (Sinjal)]] na 1831 metar nadmorske visine.

[[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|mini|300px|Hrvatska iz [[svemir]]a]]{{Glavni|Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|l1=Popis gradova u Hrvatskoj}}
Važniji gradovi u Hrvatskoj su [[Zagreb]] (glavni grad), [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Rijeka]], [[Osijek]], [[Zadar]], [[Karlovac]], [[Pula]], [[Sisak]], [[Knin]], [[Gospić]] (sjedište najveće hrvatske županije) [[Šibenik]], [[Slavonski Brod]], [[Mali Lošinj]] (najveći i najrazvijeniji otočni grad) i [[Vukovar]] (najveća riječna luka u Hrvatskoj).

=== Klima ===

{{Glavni|Klima Hrvatske}}

[[Klima]] je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno [[kontinentalna klima|kontinentalna]], u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i [[planinska klima|planinska]], u primorskom dijelu [[mediteranska klima|mediteranska]] (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu [[submediteranska klima|submediteranska]] (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu.

Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do {{N|2|°C}}, kolovoz 19 do {{N|23|°C}} dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do {{N|11|°C}}, kolovoz 21 do {{N|27|°C}}.

S prosječno 2600 sunčanih sati u godini [[jadran]]ska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a prosječna temperatura mora ljeti je od 25 do {{N|27|°C}}.
== Zaštićena mjesta ==

[[Datoteka:Dugi otok island.jpg|mini|lijevo|[[Park prirode Telašćica]], poznate dugootočke stijene i slano jezero Mir]]

[[Datoteka:Plitvička jezera 0029.jpg|mini|lijevo|[[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvička jezera]]]]

=== [[Svjetska baština]] ===

* [[Nacionalni park Plitvička jezera]] (1979.)
* [[Dioklecijanova palača]] (1979.)
* [[Dubrovnik|Gradska jezgra Dubrovnika]] (1979.)
* [[Eufrazijeva bazilika]] (1997.)
* [[Trogir|Gradska jezgra Trogira]] (1997.)
* [[Šibenska katedrala]] (2000.)
* [[Starogradsko polje]] na [[Hvar]]u (2008.)
* [[stećak|stećci]] (2016.)
* [[Mletačke utvrde]] od 15. do 17. stoljeća: ''Stato da Terra'' i zapadni ''Stato da Mar'' u Šibeniku i Zadru (2017.)
* [[Bukove prašume]] u Karpatima i drugim područjima Europe (2017.)

=== [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|Nacionalni parkovi]] ===

* [[Nacionalni park Brijuni|Brijuni]]
* [[Nacionalni park Kornati|Kornati]]
* [[Nacionalni park Krka|Krka]]
* [[Nacionalni park Mljet|Mljet]]
* [[Nacionalni park Paklenica|Paklenica]]
* [[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvička jezera]]
* [[Nacionalni park Risnjak|Risnjak]]
* [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|Sjeverni Velebit]]

== Politika ==
{{Glavni|Politika Hrvatske}}

[[Datoteka:Sabor-pročelje.jpg|mini|200px|Hrvatski sabor]]

[[Datoteka:Banski dvori (Zagreb).jpg|mini|200px|[[Banski dvori]]]]

[[Datoteka:Zagreb - Palača Buratti Vrhovni sud Republike Hrvatske (31644751018).jpg|mini|200px|[[Vrhovni sud Republike Hrvatske]]]]

[[Datoteka:Ustavni sud RH (Zagreb).jpg|mini|desno|200px|[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]]]

Od usvajanja novog [[Hrvatski ustav|Ustava]] 1990. godine, Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]]. U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.

=== Zakonodavna vlast ===

'''[[Hrvatski sabor]]''' je jednodomno zakonodavno tijelo s najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja: od [[15. siječnja]] do [[15. srpnja]] i od [[15. rujna]] do [[15. prosinca]].

=== Izvršna vlast ===

'''[[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]]''' je [[poglavar države]], a bira se na neposrednim izborima svakih pet godina. Osim što je [[vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske|vrhovni zapovjednik]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga]], predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora.

'''[[Vlada Republike Hrvatske]]''', kao izvršna vlast, za svoj rad odgovara Saboru. Predlaže [[zakon]]e i [[državni proračun|proračun]], provodi zakone te vodi inozemnu i domaću [[politika|politiku]] zemlje. Na čelu hrvatske Vlade nalazi se [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednik Vlade]]. Vlada ima jednog ili više potpredsjednika i uobičajeno oko [[Vlada Hrvatske#Ministarstva i ministri|15 ministara]] zaduženih za određena područja upravljanja. Mandat hrvatske Vlade traje 4 godine.

=== Sudbena vlast ===

Hrvatska ima složen sustav [[Sudbena vlast u Hrvatskoj|sudstva]]. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna, a sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske. U Hrvatskoj sudbenu vlast obavlja 110 [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajnih sudova]], 108 [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinskih sudova]] i 13 [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovačkih sudova]] koji sude kao sudovi prvog stupnja. [[Upravni sud Republike Hrvatske]] odlučuje o tužbama protiv konačnih upravnih akata, odnosno u upravnim sporovima. [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]], [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]] te 21 [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sud]] su, u pravilu, sudovi drugog stupnja. [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]], kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. U Hrvatskoj djeluje ukupno 256 sudova, a sudi ukupno 1.482 suca i 433 prekršajna suca.

Sudovi opće nadležnosti:
* [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]]
* [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sudovi]]
* [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinski sudovi]]

Sudovi posebne nadležnosti:
* [[Upravni sud Republike Hrvatske]]
* [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]]
* [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovački sudovi]]
* [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]]
* [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajni sudovi]]

=== Ustavni sud ===

'''[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]''', koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s [[Ustav]]om, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tužbi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom. S obzirom na to kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se četvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske države.

:Povezan članak: [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji]]

== Upravna podjela ==

{{Glavni|Hrvatske županije}} {{Glavni|Hrvatske općine i gradovi}}

U Hrvatskoj su [[Općina|općine]] i [[grad]]ovi prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu]], jedinice lokalne samouprave. Teritorij Hrvatske administrativno je podijeljen na [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|128 gradova]] i [[Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj|428 općina]]. Općine i gradovi u Hrvatskoj čine najnižu razinu samouprave. Hrvatska je podijeljena na [[županija|dvadeset županija]] i [[Zagreb|Grad Zagreb]] koji ima status županije. Županija obuhvaća više prostorno povezanih općina i gradova na svom području. Površinom je najveća županija [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]], a najmanja [[Međimurska županija]]. Županije s najviše stanovnika su [[Grad Zagreb]], [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]], [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] i [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]].

[[Datoteka:Zupanije.gif|desno|mini|300px|[[Hrvatske županije]]]]

{| class="sortable wikitable" cellspacing="2" style="margin-top:7px; margin-right:0; background:none; text-align:left; font-size:90%;"
|- style="font-size:100%; text-align:right;"
! <!--style="width:120/75/75/85px"--> [[Hrvatske županije|Županija]] !! Sjedište !! Površina (km<sup>2</sup>)!! Stanovništvo<br>([[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|Popis 2021.]])
|-
| [[Datoteka:Zastava bjelovarsko bilogorske zupanije.gif|border|23px]] [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || [[Bjelovar]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2652|| style="text-align:right;padding-right:2px" |101.879
|-
| [[Datoteka:Flag of Brod-Posavina County.svg|border|23px]] [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || [[Slavonski Brod]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2043|| style="text-align:right;padding-right:2px" |130.267
|-
| [[Datoteka:Flag of Dubrovnik-Neretva County.png|border|23px]] [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || [[Dubrovnik]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|1783|| style="text-align:right;padding-right:2px" |115.564
|-
| [[Datoteka:Zastava Istarske županije.svg|border|23px]] [[Istarska županija|Istarska]] || [[Pazin]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2820|| style="text-align:right;padding-right:2px" |195.237
|-
| [[Datoteka:Flag of Karlovac county.svg|border|23px]] [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || [[Karlovac]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|3622|| style="text-align:right;padding-right:2px" |112.195
|-
| [[Datoteka:Flag of Koprivnica-Križevci County.png|border|23px]] [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || [[Koprivnica]] ||style="text-align:right;padding-right:2px"|1746|| style="text-align:right;padding-right:2px" |101.221
|-
| [[Datoteka:Flag of Krapina-Zagorje-County.svg|border|23px]] [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || [[Krapina]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|1224|| style="text-align:right;padding-right:2px" |120.702
|-
| [[Datoteka:Flag of Lika-Senj County.svg|border|23px]] [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || [[Gospić]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|5350|| style="text-align:right;padding-right:2px" |42.748
|-
| [[Datoteka:Flag of Medjimurje.svg|border|23px]] [[Međimurska županija|Međimurska]] || [[Čakovec]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|730|| style="text-align:right;padding-right:2px"|105.250
|-
| [[Datoteka:Zastava Osječko-baranjske županije.png|border|23px]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || [[Osijek]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|4152|| style="text-align:right;padding-right:2px" |258.026
|-
| [[Datoteka:Flag of Požega-Slavonia County.png|border|23px]] [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || [[Požega]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|1845|| style="text-align:right;padding-right:2px" |64.084
|-
| [[Datoteka:Flag of Primorje-Gorski Kotar County.png|border|23px]] [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || [[Rijeka]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|3582|| style="text-align:right;padding-right:2px" |265.419
|-
| [[Datoteka:Flag of Sisak-Moslavina County.png|border|23px]] [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || [[Sisak]] ||style="text-align:right;padding-right:2px"|4463|| style="text-align:right;padding-right:2px" |139.603
|-
| [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|border|23px]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || [[Split]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|4534|| style="text-align:right;padding-right:2px" |423.407
|-
| [[Datoteka:Flag of Šibenik County.svg|border|23px]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || [[Šibenik]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2939|| style="text-align:right;padding-right:2px" |96.381
|-
| [[Datoteka:Flag of Varaždin County.png|border|23px]] [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || [[Varaždin]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|1261|| style="text-align:right;padding-right:2px" |159.487
|-
| [[Datoteka:Flag of Virovitica-Podravina County.png|border|23px]] [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || [[Virovitica]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2068|| style="text-align:right;padding-right:2px" |70.368
|-
| [[Datoteka:Flag of Vukovar-Syrmia County.svg|border|23px]] [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || [[Vukovar]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|2448|| style="text-align:right;padding-right:2px" |143.113
|-
| [[Datoteka:Flag of Zadar County.png|border|23px]] [[Zadarska županija|Zadarska]] || [[Zadar]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|3642|| style="text-align:right;padding-right:2px" |159.766
|-
| [[Datoteka:Flag of Zagreb County.svg|border|23px]] [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || [[Zagreb]] || style="text-align:right;padding-right:2px"|3078|| style="text-align:right;padding-right:2px" |299.985
|-
| [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|border|23px]] [[Grad Zagreb]] || [[Zagreb]] ||style="text-align:right;padding-right:2px"|641|| style="text-align:right;padding-right:2px"|767.131
|}

=== Povezani članci ===

* [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|Popis gradova u Hrvatskoj]]
* [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj po županijama|Popis gradova u Hrvatskoj po županijama]]
* [[Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj|Popis općina u Hrvatskoj]]

== Gospodarstvo ==

{{Glavni|Gospodarstvo Hrvatske}}

[[Datoteka:1_dubrovnik_pano_-_edit1.jpg|mini|desno|[[Dubrovnik]], turizam je iznimno važan za hrvatsko gospodarstvo]]

[[Datoteka:RijekaCroatiaAerial3.jpg|mini|desno|[[Rijeka]], najveća hrvatska luka]]
[[Datoteka:Delta of Neretva river in Croatia.jpg|desno|mini|Poljoprivredni nasadi u [[Neretva|Neretvanskoj dolini]]]]

Po [[Međunarodni monetarni fond|MMF-u]] [[bruto domaći proizvod]] je [[2008.|2021.]] godine iznosio 58,29 milijardi&nbsp;€ ili 14 730&nbsp;€ po stanovniku,<ref>{{Citiranje weba |title=Gross domestic product at market prices |url=https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/TEC00001/default/table?lang=en&category=na10.nama10.nama_10_ma |url-status=live |access-date=2023-08-24 |website=ec.europa.eu}}</ref> a po [[Popis zemalja po BDP-u (PKM)|paritetu kupovne moći]] ukupni BDP iznosio je 135,975 milijardi USD ili 35 054 USD po stanovniku.<ref>{{Citiranje weba |title=Report for Selected Countries and Subjects - Croatia |url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2023/April/weo-report |url-status=live |access-date=2023-08-24 |website=IMF |language=en}}</ref> Prema Eurostatu, statističkom uredu [[Europska unija|EU]], hrvatski BDP po stanovniku iskazan prema standardu kupovne moći 2022. iznosi 73% prosjeka Europske unije.<ref>{{Citiranje weba |title=Purchasing power adjusted GDP per capita |url=https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/SDG_10_10/default/table?lang=en |url-status=live |access-date=2023-08-28 |website=ec.europa.eu}}</ref>

Po podatcima Državnog zavoda za statistiku prosječna neto plaća za kolovoz [[2023.]] godine iznosila je 1163 €, dok je prosječna bruto plaća iznosila 1641 €.<ref>{{Citiranje weba |date=20. listopada 2023. |title=RAD-2023-1-1/8 Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih u 2023. |url=https://podaci.dzs.hr/2023/hr/58111 |url-status=live |access-date=2023-11-15 |website=Državni zavod za statistiku |language=hr |issn=1334-0557}}</ref> Hrvatska kućanstva su u [[2008.|2021.]] godini imala nešto više od 89.000 kuna raspoloživih sredstava, dok im je potrošnja iznoslia oko 3500 €.<ref>{{Citiranje weba |date=Srpanj 2023. |title=The Household Finance and Consumption Survey |url=https://www.ecb.europa.eu/home/pdf/research/hfcn/HFCS_Statistical_Tables_Wave_2021_July2023.pdf?0515e108613e1e4d0e839e816e9f07b8 |url-status=live}}</ref><!-- Najveći udio imali su raspoloživi dohoci s 89 % udjela. -->

Na svjetskoj ljestvici ekonomskih sloboda, koju objavljuje The Heritage Foundation u suradnji s [[The Wall Street Journal]]om, u [[2023.]] godini Hrvatska se nalazi na 46. mjestu.<ref>{{Citiranje weba |title=Country Rankings: World & Global Economy Rankings on Economic Freedom |url=https://www.heritage.org/index/ranking |access-date=2023-08-28 |website=www.heritage.org |language=en |archive-date=26. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171026110910/http://www.heritage.org/index/ranking |url-status=dead}}</ref> Deficit platne bilance [[2022.]] godine iznosio je 1,4 milijarde eura ili oko 6 % BDP-a.<ref>{{Citiranje weba |title=Platna bilanca |url=https://www.hnb.hr/statistika/statisticki-podaci/sektor-inozemstva/platna-bilanca |access-date=2023-08-28 |website=www.hnb.hr |language=hr-HR}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Komentar platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za prvo tromjesečje 2023. |url=https://www.hnb.hr/-/komentar-platne-bilance-stanja-bruto-inozemnog-duga-i-stanja-medjunarodnih-ulaganja-za-prvo-tromjesecje-2023 |access-date=2023-08-28 |website=www.hnb.hr |language=hr-HR}}</ref> Prosječna godišnja stopa [[inflacija|inflacije]] prema HNB-u iznosila je 10,8 u 2022 godini.<ref name=":0">{{Citiranje weba |date=2023-07-26 |title=Glavni makroekonomski indikatori |url=https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatori |url-status=live |access-date=2023-08-28 |website=www.hnb.hr |language=hr-HR}}</ref> Na kraju 2022. godine devizne pričuve iznosile su 27,9 milijardi eura, inozemni dug 49,6 milijardi eura, a dug opće države (javni dug) 68,8 % BDP-a.<ref name=":0" />

Hrvatska je u prvih šest mjeseci [[2010.]] izvezla roba u vrijednosti nešto većoj od 30,5 milijardi kuna, dok je istodobno uvoz iznosio 52,2 milijardu kuna, pa je robni deficit premašio iznos od 21,6 milijarde kuna i bio je 24,9 posto manji nego u istom razdoblju lani. Pokrivenost uvoza izvozom od 58,4 posto.<ref>{{citiranje www |url=http://www.vecernji.hr/biznis/izvoz-porastao-10-1-a-uvoz-pao-7-7-posto-prvom-polugodistu-clanak-174449 |naslov=Izvoz porastao 10,1, a uvoz pao 7,7 posto u prvom polugodištu |izdavač=Večernji.hr |nadnevak=2010-08-02 |preuzeto=2010-08-02}}</ref> Najveći hrvatski izvozni partneri su [[Italija]], [[BiH]] i [[Njemačka]], a najveći uvozni partneri Italija, Njemačka i [[Rusija]]. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima [[Hrvatska narodna banka|HNB]]-a, u razdoblju od [[1993.]] do lipnja [[2005.]] godine iznose 11,2 milijarde eura. Najveća hrvatska tvrtka prema prihodu u 2008. godini je [[INA]] s 26,7 milijarde kuna, slijedi [[Konzum]] s 12,7 milijardi kuna te [[Hrvatska elektroprivreda|HEP]] s 11,4 milijarde kuna.<ref>{{citiranje www |url=http://www.novilist.hr/2009/07/09/ina-konzum-i-hep-najjaci-po-prih.aspx |naslov=Ina, Konzum i HEP najjači po prihodima |izdavač=NoviList.hr |nadnevak=2009-07-05 |preuzeto=2009-07-07 |url-status=dead}}</ref>

Broj prijavljenih na Državnom zavodu za zapošljavanje u srpnju 2009. godine bio je 248.586, pa se stopa [[nezaposlenost]]i popela na 14 %, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.<ref name=":1">{{Citiranje weba |date=2009-08-25 |title=Nema promjena u broju nezaposlenih – Jutarnji.hr |url=http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,8,21,broj_zaposlenih,173520.jl |url-status=bot: unknown |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=25. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090825000203/http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,8,21,broj_zaposlenih,173520.jl}}</ref> Na kraju 2008. godine bilo je ukupno 1 543 878 zaposlenih osoba, najviše u prerađivačkoj [[industrija|industriji]], [[trgovina|trgovini]] i [[Građevinarstvo|građevinarstvu]].<ref name=":1" /> U uslužnim djelatnostima radi 64,1 % zaposlenih, u industriji i graditeljstvu 30,9 %, a 4,8 % u poljoprivredi.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jutarnji.hr/novac/karijere/clanak/art-2009,9,7,,175410.jl |title=Dvije trećine radnika u uslužnom sektoru |page=Jutarnji.hr |date=2009-07-07 |accessdate=2009-07-07 |archive-date=8. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090908183842/http://www.jutarnji.hr/novac/karijere/clanak/art-2009,9,7,,175410.jl |url-status=dead}}</ref> Stopa anketne nezaposlenosti je u prvom tromjesečju 2009. godine iznosila 9,4 %, odnosno 167.000 nezaposlenih.<ref>{{Citiranje weba |date=2009-07-28 |title=Pad anketne nezaposlenosti – Jutarnji.hr |url=http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,7,27,nezaposlenost_pad,170946.jl |url-status=bot: unknown |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=28. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090728193626/http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,7,27,nezaposlenost_pad,170946.jl}}</ref> Pri tome je u Hrvatskoj ukupno zaposleno 1.638.000 osoba, od čega 911.000 muškaraca i 727.000 žena.<ref>{{Citiranje weba |date=2008-12-24 |title=business.hr – Nezaposlenost u Hrvatskoj pala na 7,9 posto |url=http://www.business.hr/Default2.aspx?ArticleID=f50d4249-b345-4afe-83a6-30dea5a47bcb&ref=rss |url-status=dead |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=24. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081224074016/http://www.business.hr/Default2.aspx?ArticleID=f50d4249-b345-4afe-83a6-30dea5a47bcb&ref=rss}}</ref> U državnim i javnim službama zaposleno je oko 260 000 ljudi, u javnim službama, kao što su [[obrazovanje]] i [[zdravstvo]], 180.000, a u državnoj upravi 65.000 zaposlenika.<ref>{{Citiranje weba |title=Za skupu državu kriva je vlast |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/za-skupu-drzavu-kriva-je-vlast-20090320 |access-date=2023-11-10 |website=tportal.hr}}</ref>

[[Poljoprivreda|Poljoprivredna]] proizvodnja u 2022. vrijedila je 3,25 milijardi €, a 2023. zapošljavala 6,8 % radne snage.<ref name=":2">{{Citiranje weba |date=2023-11-15 |title=World Statistics Pocketbook 2023 edition |url=https://unstats.un.org/unsd/publications/pocketbook/files/world-stats-pocketbook-2023.pdf |url-status=live |isbn=978-92-1-002524-9}}</ref> Od 2.700.000 [[hektar]]a poljoprivrednih površina obrađuje se oko 1.500.000.<ref>{{Citiranje weba |title=Croatia - Agricultural Sector |url=https://www.trade.gov/country-commercial-guides/croatia-agricultural-sector |url-status=live |access-date=2023-11-15 |website=www.trade.gov |language=en}}</ref> Ostatak je neobrađen ili u vlasništvu države. Prosječna veličina imanja je 10 hektara.<ref>{{Citiranje weba |title=EK o Hrvatskoj: 20 posto korisnika prima 77 posto izravnih plaćanja |url=https://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/ek-o-hrvatskoj-20-posto-korisnika-prima-77-posto-izravnih-placanja/65994/ |access-date=2023-11-15 |website=Agroklub.com |language=hr}}</ref> [[Industrija]] ostvaruje oko petine BDP-a, a zapošljava 28,7 % radne snage. Brodogradnja je značajna privredna grana, a najveća [[Brodogradilište|brodogradilišta]] su: [[Brodosplit]], [[Brodogradilište Uljanik|Uljanik]] i [[3. maj]]. [[Trgovina]] je najutjecajnija gospodarska grana. U uslužnim i drugim djelatnostima je zaposleno 64,4 % ukupnog broja zaposlenih.<ref name=":2" />

[[Hrvatski turizam|Turizam]] je iznimno važan za Hrvatsku. U 2022. godini je ostvareno je 17,800.000 dolazaka i 90,000.000 noćenja turista. Najviše turista dolazi iz [[Njemačka|Njemačke]], [[Austrija|Austrije]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Županije s njaviše dolazaka i noćenja su [[Istarska županija|Istarska]], [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] i [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]].<ref>{{Citiranje weba |date=8. ožujka 2023. |title=DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U 2022. |url=https://podaci.dzs.hr/2022/hr/29506 |url-status=live |access-date=2023-08-23 |website=Državni zavod za statistiku |language=hr |issn=1334-0557}}</ref>

Krajem 2009. godine Hrvatska je imala 679.000 zaposlenih u privatnim, 114.000 zaposlenih u državnim, a isti broj osoba je bio zaposlen u tvrtkama koje se nalaze u mješovitom vlasništvu. Pored njih Hrvatska ima i 240.000 zaposlenih u javnom sektoru.<ref>{{Citiranje weba |date=2011-08-13 |title=Tko zapravo radi u Hrvatskoj i tko će sve to platiti – banka.hr |url=http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=138&View=Details&ItemID=58617 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110813113152/http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=138&View=Details&ItemID=58617 |archive-date=13. kolovoza 2011. |access-date=2022-12-08 |website=web.archive.org}}</ref>

== Promet ==

{{Glavni|Promet Hrvatske}}

[[Datoteka:9A-CTL - Airbus A319-112 - Croatia Airlines (49040178972).jpg|mini|lijevo|220px|[[Airbus A320|Airbus]] [[Croatia Airlines]]a]]

Hrvatska ima vrlo razvijenu mrežu [[Hrvatske autoceste|autocesta]]. Hrvatska je u prometnom smislu bila diskriminirana za vrijeme [[SFRJ|Jugoslavije]] jer su se gradile autoceste koje nisu bile u skladu s hrvatskim nacionalnim interesom. Značajni infrastrukturni projekti na gradnji autocesta započeli su [[2000.]] godine kada započinje intenzivna gradnja i povezivanje Hrvatske. U Hrvatskoj ukupno ima preko 1400 kilometara autocesta koje povezuju [[Zagreb]] s drugim većim gradovima.

Sredinom [[2005.]] godine je u promet puštena [[Autocesta A1 (Hrvatska)|autocesta A1]] koja povezuje dva najveća grada [[Zagreb]] i [[Split]]. [[Autocesta A2 (Hrvatska)|Autocesta A2]] ide od [[Slovenija|slovenske]] granice prema Zagrebu. [[Autocesta A3 (Hrvatska)|Autocesta A3]] prolazi Panonskom Hrvatskom od [[Bregana|Bregane]] do [[Lipovac|Lipovca]]. [[Autocesta A4 (Hrvatska)|A4]] ide od [[Goričan]]a na [[mađarska|mađarskoj]] granici prema [[Zagreb]]u. [[Autocesta A5 (Hrvatska)|Autocesta A5]], tzv. ''Slavonika'' povezuje [[Slavonija|Slavoniju]], tj. [[Osijek]] i [[Beli Manastir]] sa [[Zagreb]]om i [[Jadran]]om. [[Autocesta A6 (Hrvatska)|Autocesta A6]] povezuje [[Zagreb]] i [[Rijeka|Rijeku]]. [[Autocesta A8 (Hrvatska)|Autoceste A8]] i [[Autocesta A9 (Hrvatska)|A9]] čine [[Istarski ipsilon]].

[[Datoteka:A1 - Otrici.jpg|mini|desno|220px|[[Autocesta A1 (Hrvatska)|Autocesta A1]] povezuje [[Split]] i [[Zagreb]]]]

[[Luka Rijeka|Rijeka]] je najveća luka na Jadranu s više od 2,253 milijuna tona tereta u 2021. godini,<ref>{{Citiranje weba |title=Luka Rijeka d.d. Rijeka Godišnje izvješće 31. prosinca 2021. |url=https://lukarijeka.hr/wp-content/uploads/2022/06/Konsolidirani-i-nekonsolidirani-revidirani-financijski-izvjestaji-LUKA-RIJEKA-d.d.-HRV-poslani-HANFA-objava.pdf |url-status=live |website=lukarijeka}}</ref> dok je [[Zračna luka „Franjo Tuđman”]] najveća zračna luka u državi s najvećim brojem prevezenih putnika i jedinica tereta. Hrvatska ima sedam zračnih luka za međunarodni promet i to u: [[Zračna luka „Franjo Tuđman”|Zagrebu]], [[Zračna luka Zadar|Zadru]], [[Zračna luka Split|Splitu]], [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovniku]], [[Zračna luka Rijeka|Rijeci]], [[Zračna luka Osijek|Osijeku]] i [[Zračna luka Pula|Puli]]. [[Croatia Airlines]] je nacionalni zrakoplovni prijevoznik. [[Jadrolinija]] je najveći i nacionalni brodarski prijevoznik sa sjedištem u Rijeci gdje se nalazi najveća [[lučka kapetanija]] u državi.<ref>{{Citiranje weba |title=Rijeka |url=https://mmpi.gov.hr/more-86/lucke-kapetanije-102/rijeka/8305 |access-date=2022-12-08 |website=mmpi.gov.hr}}</ref> Hrvatska ima donekle razvijen sustav [[željeznica]], ali zbog političkih razloga u prošlosti neki dijelovi Hrvatske nisu povezani, poput [[Istra|Istre]] i [[Dubrovnik]]a. [[Hrvatske željeznice]] su državna željeznička tvrtka.

U Hrvatskoj je u [[2021.]] godini registrirano 151.680 novih [[automobil]]a što je najveći broj u povijesti i predstavlja povećanje od 14,4 % u odnosu na prethodnu godinu.<ref>{{Citiranje weba |title=TRAN-2022-1-2 Registrirana cestovna vozila i cestovne prometne nesreće u 2021. |url=https://podaci.dzs.hr/2022/hr/29136 |access-date=2022-12-08 |website=Državni zavod za statistiku |language=hr}}</ref> Najprodavanija marka je [[Volkswagen]], slijede [[Škoda]] i [[Opel]].<ref>{{Citiranje weba |title=Ovo je najprodavanija marka automobila u Hrvatskoj dosad ove godine |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2409783 |access-date=2022-12-08 |website=www.index.hr |language=hr}}</ref> U Hrvatskoj na 1000 stanovnika dolazi 425 automobila.<ref>{{Citiranje weba |last=Pajić |first=Darko |date=2022-07-10 |title=Znate li koliko Hrvatska ima automobila po glavi stanovnika? Daleko smo od Talijana, gotovo na dnu Europe |url=https://www.novilist.hr/ostalo/auto-moto/znate-li-koliko-hrvatska-ima-automobila-po-glavi-stanovnika-daleko-smo-od-talijana-gotovo-na-dnu-europe/ |url-status=live |access-date=2022-12-08 |website=Novi list |language=en |quote=Hrvatska je na 24. mjestu s 425 automobila na tisuću ljudi.}}</ref>

== Komunikacije ==

Hrvatska se po uporabi [[informatika|informatičke]] i [[komunikacije|komunikacijske]] [[tehnologija|tehnologije]] nalazi na 49. mjestu od ukupno 134 zemlje obuhvaćene u istraživanju [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskog ekonomskog foruma]].<ref>{{Citiranje weba |date=2009-03-26 |title=Jutarnji list - Hrvatska i dalje među top 50 IT zemalja |url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/hrvatska-i-dalje-medu-top-50-it-zemalja-3806886 |access-date=2023-11-10 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> Svaki treći Hrvat koristi [[računalo]] svaki dan, a domaće tržište tehnologija i telekomunikacija je godišnje vrijedno milijardu dolara.<ref>{{Citiranje weba |date=2009-03-30 |title=Svaki treći Hrvat koristi računalo svaki dan - Jutarnji.hr |url=http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=30. ožujka 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090330055350/http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl |url-status=bot: unknown}}</ref> Oko 37 % hrvatskih kućanstava posjeduje osobno računalo.<ref>{{Citiranje weba |title=Hrvati troše 4.300 kuna više nego što zarade |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/hrvati-trose-4-300-kuna-vise-nego-sto-zarade-20090706 |access-date=2023-11-10 |website=tportal.hr}}</ref>

U [[2008.]] godini 47 % stanovnika starijih od petnaest godina koristi [[internet]] što je porast od 8 % u odnosu na [[2007.]] godinu. Ukupan broj korisnika je 2,240.000. Od toga broja 56 % koristi internet svaki dan.<ref>[https://web.archive.org/web/20120309112507/http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html 'U Hrvatskoj 47% korisnika interneta'], net.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 9. ožujka 2012.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Broj [[Širokopojasni internet|širokopojasnih priključaka]] [[internet]]u iznosi 722.110 čime je dostignuta razina gustoće širokopojasnih priključaka internetu od 16,28 %.<ref>{{Citiranje weba |date=2011-07-23 |title=Limun.hr - Širokopojasni internet u 2009. godini: Svaki dan 432 nova priključka |url=http://limun.hr/main.aspx?id=473639 |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=23. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110723053535/http://limun.hr/main.aspx?id=473639 |url-status=bot: unknown}}</ref> Uslugu [[internet]] [[banka]]rstva u prvom kvartalu [[2009.]] koristilo je 597.866 građana te 155.721 poslovnih subjekata, što je povećanje od 32,06 % korištenja od strane građana, odnosno 15,32 % od strane poslovnih subjekata u odnosu na godinu lani.<ref>{{Citiranje weba |date=2010-06-05 |title=Vecernji.hr - Više od pola milijuna Hrvata koristi internet bankarstvo, news, hrvatska, gospodarstvo |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/vise-pola-milijuna-hrvata-koristi-internet-bankarstvo-clanak-2072 |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=5. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100605015709/https://www.vecernji.hr/vijesti/vise-pola-milijuna-hrvata-koristi-internet-bankarstvo-clanak-2072 |url-status=dead}}</ref> Stopa softverskog piratstva na osobnim računalima trenutačno iznosi 54 %.<ref>{{Citiranje weba |date=2009-05-12 |title=Jutarnji list - Piratstvo u Hrvatskoj stagnira |url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/piratstvo-u-hrvatskoj-stagnira-3821895 |access-date=2023-11-10 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref>

Oko 79 % hrvatskih građana posjeduje [[mobilni telefon]], a 12 % građana ima više od jednog mobitela.<ref>{{Citiranje weba |date=2009-02-18 |title=Hrvatska ne vodi po broju mobitela, ali zato vodi po broju poslanih poruka - Magazin Mobil Media Online |url=http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=18. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090218022906/http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 |url-status=dead}}</ref> Vodeći pružatelji usluga mobilne telefonije su [[Hrvatski Telekom]], [[A1 Hrvatska|A1]] i [[Telemach Hrvatska|Telemach]]. U pokretnim mrežama krajem prošle godine tri komercijalna operatera imala su ukupno više od 5,87 milijuna korisnika, čime je dostignuta penetracija od 132,55 %. Devet komercijalnih operatera [[telefon|nepokretne mreže]] krajem [[2008.]] imalo je nešto više od 1,85 milijuna korisnika, čime je gustoća od 41,73 % neznatno ''pala'' u odnosu na [[2007.]] godinu.<ref name="seebiz.eu">[http://seebiz.eu/hr/tvrtke/telekomunikacije/trziste-elektronickih-komunikacija-u-2008.-vrijedno-15-milijardi-kuna,40824.html 'Tržište elektroničkih komunikacija u 2008. vrijedno 15 milijardi kuna']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref>

Tržište [[Telekomunikacija|elektroničkih]] komunikacija u [[2008.]] godini je vrijedilo 15 milijardi kuna, od toga je najveći dio ili oko 8,5 milijardi kuna ostvaren u pokretnim mrežama, dok je prihod u nepokretnim mrežama bio nešto malo viši od 5 milijardi kuna. Prihod od prijenosa podataka premašio je milijardu kuna, dok se ostatak ukupnog prihoda odnosi na najam vodova i kabelsku televiziju. Od ukupnog prihoda od nepokretnih mreža 83,01 % je ostvario [[HT|T-HT]], dok se oko 17 % tog prihoda odnosi na tzv. nove operatere.<ref name="seebiz.eu"/>

== Stanovništvo ==

{{Glavni|Stanovništvo Hrvatske}}

Republika Hrvatska prema popisu iz 2021. ima 3 871 833 stalnih stanovnika, od čega 2 006 704 žene (51,8 %) i 1 865 129 muškaraca (48,2 %).<ref>{{Cite web |url=https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021-stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx |format=xlsx |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. - Stanovništvo po gradovima/općinama |publisher=Državni zavod za statistiku |date=2023-03-31}}</ref> U odnosu na popis iz 2011. godine broj stanovnika smanjio se za 413 056 osoba ili 9,6 %.

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika. Najveći je relativni pad broja stanovnika u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,3 %), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,0 %), Požeško-slavonskoj županiji (17,9 %), Brodsko-posavskoj županiji (17,9 %) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,1 %).

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2023-04-10 |područje=Područje današnje Hrvatske |p1857=2181499 |p1869=2398292 |p1880=2506228 |p1890=2854558 |p1900=3161456 |p1910=3460584 |p1921=3443375 |p1931=3785455 |p1948=3779858 |p1953=3936022 |p1961=4159696 |p1971=4426221 |p1981=4601469 |p1991=4784265 |p2001=4492049 |p2011=4456096 |p2021=3937024 |napomena=Prikazani su podatci za ''pobrojano stanovništvo''. Od 2001. godine popisuje se i objavljuje ''stalno stanovništvo'' koje je nekoliko postotaka manje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

U drugom desetljeću 21. stoljeća Hrvatska bilježi negativan migracijski saldo, tj. broj odseljenih iz Hrvatske je veći od broja doseljenih. Tako se 2018. u inozemstvo odselilo 39.515 osoba a iz inozemstva se doselilo 26.029 osoba, što daje negativni saldo od –13.486 osoba. Među iseljenim osobama bilo je 92,2 % hrvatskih državljana i 7,8 % stranaca, a najviše osoba odselilo se u Njemačku (55,0 %). Među doseljenim osobama bilo je 33,1 % hrvatskih državljana i 66,9 % stranaca, a najviše osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine (39,8 %).<ref>{{citiranje www |naslov=Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2018. |url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/07-01-02_01_2019.htm |preuzeto=2020-05-29 |izdavač=Državni zavod za statistiku RH |nadnevak=2019-07-24}}</ref>

U [[2019.]] godini u Hrvatskoj je rođeno 36.296 djece, od toga 36.135 živorođene, a umrlo je 51.794 osoba, što čini negativan prirodni prirast od 15.659 osoba. Stopa nataliteta iznosila je 8,9&nbsp;‰, stopa mortaliteta 12,7&nbsp;‰, a prirodni prirast bio je –3,9&nbsp;‰. Sklopljeno je 19 761 brakova a razvedeno je njih 5936.<ref>{{citiranje www |naslov=Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2019. |url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/07-01-01_01_2020.htm |preuzeto=2020-08-04 |izdavač=Državni zavod za statistiku RH |nadnevak=2020-07-22}}</ref>

Po hrvatskom demografu Stjepanu Štercu, Hrvatska bilježi demografske gubitke u svakom od popisa stanovništva nakon 1910. godine te jedina od zemalja u svojem okruženju bilježi pad stanovništva u svim popisima stanovništva nakon svjetskih ratova u 20. stoljeću. Ukupni demografski gubitak od početka 20. stoljeća do 2011. godine procjenjuju na 2.434.000 stanovnika ili čak na oko 57 % današnje hrvatske populacije. Šterc pripisuje te događaje teškim posljedicama ratova, izloženosti stranim dominacijama u višenacionalnim državama tijekom 20. stoljeća te neprikladnim državnim politikama u ekonomskim i demografskim pitanjima. ''Ovakvi bi procesi i s tim intenzitetom razorili svaku populaciju, bez obzira na razinu njezine gospodarske razvijenosti i zato je danas Hrvatska praktički u demografskom slomu'', ocjenjuje Šterc.<ref>{{Citiranje weba |last=Sarkotić |first=Gordana |date=2015-06-16 |title=Dr. Šterc: Ova Vlada ima anacionalni koncept i ne čini apsolutno ništa za popravak svoje demografske baze |url=http://narod.hr/hrvatska/dr-sterc-ova-vlada-ima-anacionalni-koncept-i-ne-cini-apsolutno-nista-za-popravak-svoje-demografske-baze |access-date=2023-11-10 |website=narod.hr |language=hr}}</ref>

=== Sastav stanovništva ===

{{Glavni|Etničke grupe Hrvatske|Stanovništvo Hrvatske}}

[[Datoteka:Etnička_karta_RH.png|mini|
Stanovništvo po narodnostima u RH 2011.:
{{legenda|blue|[[Hrvati]]}}
{{legenda|red|[[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]]}}
{{legenda|lightgreen|[[Česi u Hrvatskoj|Česi]]}}
{{legenda|green|[[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]]}}
{{legenda|yellow|[[Talijani u Hrvatskoj|Talijani]]}}]]

Nacionalni sastav stanovništva jest:

* 91,6 % Hrvati
* 3,2 % Srbi
* 0,6 % Bošnjaci (Muslimani)
* 0,5 % Romi
* 0,4 % Talijani
* 0,4 % Albanaci
* udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,3 %
* udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,3 %, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,6 %.

Udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,3 %, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,5 %.

Prema materinskom jeziku, 95,3 % osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,2 % osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1,0 %.

Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,2 % ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0,7 % ili 28.784.

[[Datoteka:Religious belief in Croatia, 2011.svg|thumb|Stanovništvo koje se izjašnjava religioznim nasuprot onom ireligioznom po županijama (popis 2011.)]]

U Hrvatskoj je po popisu stanovništva iz 2021. godine živjelo 3.871.833 stanovnika od čega 2.006.704 [[žena|žene]] i 1.865.129 muškaraca.<ref>{{Citiranje weba |title=Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021. |url=https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270 |access-date=2023-08-23 |website=template.gov.hr}}</ref> Prosječna starost stanovništva bila je 44,3 godine (45,9 godina za žene i 42,5 godine za muškarce).<ref name="DZS_popis_2011_starost">{{citiranje www |date=30. rujna 2022. |naslov=PROCJENA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE U 2021. |url=https://podaci.dzs.hr/hr/priopcenja/2022/hr/stan-2022-stanovnistvo/stan-2022-3-procjena-stanovnistva/stan-2022-3-1-procjena-stanovnistva-republike-hrvatske/stan-2022-3-1-procjena-stanovnistva-republike-hrvatske-u-2021/ |url-status=live |preuzeto=2023-08-23 |issn=1334-0557}}</ref> Očekivano trajanje života pri rođenju je [[2021.]] godine bilo 79,8 godina za žene i 73,6 godina za muškarce.<ref>{{Citiranje weba |date=23. kolovoza 2023. |title=Life expectancy by age and sex |url=https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/DEMO_MLEXPEC__custom_7233122/default/table?lang=en |url-status=live |access-date=2023-08-23 |website=ec.europa.eu}}</ref>

=== Vjeroispovijest ===

{{Glavni|Religija u Hrvatskoj}}

Po popisu stanovništva iz 2021. godine najzastupljenija vjeroispovijest je [[katoličanstvo|katolička]] (79 %){{efn|{{Citat2|O strukturi stanovništva prema vjeri čitamo na mrežnim stranicama Državnoga zavoda za statistiku da je "katolika 78,97 %, pravoslavaca 3,32 %, muslimana 1,32 %, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71 %, dok se 1,72 % osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri". S obzirom na to da je katolika prema popisu iz 2011. bilo 86,28 %, sadašnjih 78,97 % mogli bismo ocijeniti kao znatan pad udjela katolika u ukupnome stanovništvu Republike Hrvatske. Ali u rezultatima popisa iz 2021. nalazimo i na kategoriju "ostali kršćani", kojih je 4,83 %, te dalje čitamo napomenu: ʺU ostale kršćane uključeno je 96,47 % osoba koje su se na pitanje o vjeri izjasnili kao kršćani, a od čega se na pitanje o vjerskoj zajednici 87,26 % izjasnilo da pripada Katoličkoj Crkvi (…)ʺ. Iz toga proizlazi da jedan dio stanovništva koji su se izjasnili kao katolici, nisu svrstani u kategoriju "katolici", nego u kategoriju ʺostali kršćaniʺ.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-10-02 |title=Struktura stanovništva RH prema vjeri – Vatican News |url=https://www.vaticannews.va/hr/svijet/news/2022-10/marito-mihovil-letica-struktura-stanovnistva-rh-prema-vjeri.html |url-status=live |access-date=2023-11-10 |website=www.vaticannews.va |language=hr}}</ref>}}}} (v. [[katoličanstvo u Hrvata]] i [[katoličanstvo u Republici Hrvatskoj]]). Druge zastupljenije vjeroispovijesti su [[pravoslavci|pravoslavna]] (3,3 %) i [[muslimani|islamska]] (1,3 %).<ref name="DZS_popis_2011_vjer">{{citiranje www |naslov=Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2021. |url=https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270 |url-status=live |preuzeto=2022-09-22 |rad=Popis stanovništva 2021. |izdavač=Državni zavod za statistiku RH}}</ref> Osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,7 %, dok se 1,7 % osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.

== Jezici ==

U Hrvatskoj je službeni jezik [[Hrvatski jezik|hrvatski]], kojeg 95,3 % stanovnika smatra materinskim.<ref name="DZS_popis_2021_jezik">{{citiranje www |url=https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/stanovnistvo/popis-stanovnistva/ |naslov=Stanovništvo prema materinskom jeziku, Popisi 1991. – 2021. |rad=Popis stanovništva 2021. |izdavač=Državni zavod za statistiku RH |date=31. siječnja 2023. |preuzeto=29. svibnja 2023.}}</ref> Na području [[Istarska županija|Istarske županije]] službeni je i [[talijanski jezik]]<ref>{{citiranje www |url=http://www.istra-istria.hr/index.php?id=63 |naslov=Statut Istarske županije |izdavač=Istarska županija |nadnevak=2010-10-05 |preuzeto=2010-11-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304004040/http://www.istra-istria.hr/index.php?id=63 |archivedate=4. ožujka 2016.}}</ref> koji je 2021. godine bio materinski jezik za 12 890 stanovnika.<ref name="DZS_popis_2021_jezik" /> [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]] zaštićeni su međunarodnim sporazumima i ugovorima, ustavom, ustavnim zakonom i drugim zakonima.

U Hrvatskoj je autohtoni jezik hrvatski jezik te jezik predmletačkih autohtonih romanskih stanovnika poluotoka Istre ([[Istriotski jezik|istriotski]]).<ref>{{Citiranje časopisa |year=2009 |title=Romanizmi u nazivlju kuhinjskih predmeta u govoru Dubašnice na otoku Krku – etimološka i leksikološka obrada |url=https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/fluminensia/article/view/23648 |journal=FLUMINENSIA : časopis za filološka istraživanja |volume=21 |issue=1 |pages=9 |via=hrčak}}</ref><!--Hrvatski kao autohtoni (koji nema prethodnika / izvoran / starosjedilački) jezik: odnosi li se to na standardni jezik (kad je stvoren HSJ?), jezik(e)/dijalekte/narječja kojima govore Hrvati, ...?-->

Značajniji su manjinski jezici [[albanski]], [[bošnjački]], [[bugarski]], [[crnogorski]], [[češki]], [[hebrejski]], [[mađarski]], [[makedonski]], [[njemački]], [[poljski]], [[romski]], [[rumunjski]], [[ruski]], [[rusinski]], [[slovački]], [[slovenski]], [[srpski]], [[talijanski]], [[turski]], [[ukrajinski]] i [[vlasi|vlaški]].

== Obrazovanje ==

[[Datoteka:Splitska Opća gimnazija (Stara realka).JPG|lijevo|mini|200px|Zgrada Opće gimnazije u [[Split]]u]]

{{Glavni|Obrazovanje u Hrvatskoj}}

U Hrvatskoj je [[2023.]] godine radilo 1583 [[Dječji vrtić|dječjih vrtića]] koji su ostvarivali programe predškolskog [[odgoj]]a i [[Obrazovanje|naobrazbe]]. Udio privatnih vrtića je 20,8 %, dok ostatak čine vrtići u [[grad]]skom, [[općina|općinskom]] i [[županija|županijskom]] vlasništvu. Ukupan broj [[djeca|djece]] koja su obuhvaćena nekim programom je 147.888 djece u dobi od šest mjeseci do šest godina. U privatnim vrtićima je smješteno 19 % djece. Djeca s teškoćama u razvoju čine 3,6 % vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1 %. Na 10 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 13 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu javnih vrtića. Na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u privatnim vrtićima.<ref>{{Citiranje weba |date=14. srpnja 2023. |title=OBR-2023-1-1 Dječji vrtići i druge pravne osobe koje ostvaruju programe predškolskog odgoja. Početak ped. g. 2022./2023. |url=https://podaci.dzs.hr/2023/hr/58231 |url-status=live |access-date=2023-11-19 |website=Državni zavod za statistiku |language=hr |issn=1334-0557}}</ref>

Prije kretanja u [[Osnovna škola|osnovnu školu]], sva djeca u Hrvatskoj obavezno pohađaju tzv. [[Predškola|predškolu]], u trajanju od godine dana. U predškoli djeca usvajaju osnovne pojmove o vremenskim i prostornim odnosima, razvijaju predčitalačke vještine, stvaraju radne navike i socijaliziraju se u odgojnoj skupini.<ref>{{Citiranje weba |url=https://gov.hr/moja-uprava/obrazovanje/predskolski-odgoj-i-obrazovanje/program-predskole/216 |title=Program predškole |date=2020-06-05 |publisher=Središnji državni portal |accessdate=2020-10-09}}</ref> 

Osnovno obrazovanje započinje s navršenih 7 godina, a redovito traje 8 godina. U prva četiri razreda djecu obrazuje jedan učitelj, a u druga četiri razreda djeca dobivaju učitelja iz svakog predmeta. Udio žena u učiteljskoj populaciji je 82,6 %.<ref name=":3">{{Citiranje weba |date=19. svibnja 2023. |title=OBR-2023-2-1 Osnovne škole, kraj šk. g. 2021./2022. i početak šk. g. 2022./2023. |url=https://podaci.dzs.hr/2023/hr/58233 |url-status=live |access-date=2023-11-19 |website=Državni zavod za statistiku |language=hr |issn=1334-0557}}</ref> Pismeno je 99,2 % stanovnika starih 11 i više godina prema podacima iz 2011.<ref name=":nepismeni">{{Citiranje weba |title=U Hrvatskoj 30,8 posto stanovništva ima samo osnovnu školu, 0,8 posto NEPISMENIH! |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/novi-podaci-popisa-stanovnistva-iz-2011-godine-doznajte-koliko-je-gradzana-nepismeno---296192.html |access-date=2023-11-19 |website=Dnevnik.hr |language=hr}}</ref> U 2023. godini u Hrvatskoj je bilo je 883 [[osnovna škola|osnovnih škola]], koje su u svom sastavu imale 1101 područnih škola, s ukupno 305.602 učenika. Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju bio je 1:8,6, a u obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju 1:1,8.<ref name=":3" /> Broj učenika u prvom razredu iznosio je 35 358 u 2023. godini.<ref name=":3"/> 2009. godine u 2057 škola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od čega u 2015 na [[hrvatski jezik|hrvatskom]], u 19 na [[srpski jezik|srpskome]], u 11 na [[talijanski jezik|talijanskome]], u sedam na [[češki jezik|češkome]], u pet na [[mađarski jezik|mađarskome]]. Osim na hrvatskom jeziku 28 škola nastavu izvodi na jezicima [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjina]]. Prvi put u školske klupe sjelo je 43.286 prvaša.<ref>{{Citiranje weba |date=2009-04-15 |title=poslovni.hr - U Hrvatskoj 2085 osnovnih škola |url=http://www.poslovni.hr/67685.aspx |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=15. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090415073002/http://www.poslovni.hr/67685.aspx |url-status=dead}}</ref> [[Učenik|Učenici]] u uzrastu do 15 godina stječu znanja i vještine potrebne za daljnje obrazovanje.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/RM/Hrvatski_obrazovni_sustav.pdf |title=Vodič kroz sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj |year=2020 |publisher=Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske |accessdate=2020-10-09 |archive-date=26. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201126032251/https://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/RM/Hrvatski_obrazovni_sustav.pdf |url-status=dead}}</ref>

U hrvatskim [[Srednja škola|srednjim školama]] obrazovanje traje tri ili četiri godine. Srednje se škole dijele na [[gimnazija|gimnazije]], strukovne škole i [[umjetnost|umjetničke]] škole. U prve razrede srednjih škola [[2007.]] godine su upisana 51.384 učenika. Od toga se u gimnazije upisalo 12.635 učenika, u umjetničke škole 1509, u četverogodišnje škole 21,784, u trogodišnje škole 14.938, u programe niže stručne spreme 52 te u škole s posebnim i prilagođenim programima 466 učenika.<ref>{{Citiranje weba |date=2009-06-05 |title=U srednje škole upisana oko 51 tisuća učenika – Hrvatska – Javno |url=http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 |url-status=dead |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=5. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090605222007/http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572}}</ref> Trogodišnje strukovne škole pripremaju učenike za rad u gospodarstvu, pri čemu učenici znatan dio tzv. praktične nastave provode kod obrtnika ili u trgovačkim društvima, radom u onoj struci za koju se školuju. Dio programa u strukovnim školama traje 4 ili 5 godina, a učenici se osim za rad u struci pripremaju i za nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama; kojemu mogu pristupiti ako su na završetku srednje škole položili [[Državna matura|državnu maturu]]. U strukovnim srednjim školama postoje i programi za učenike s teškoćama u razvoju te programi stjecanja tzv. niže razine srednjeg obrazovanja, gdje se osnovne kompetencije za rad stječu u skraćenom vremenu. Dio učenika pohađa [[Gimnazija|gimnazije]] koje u pravilu traju 4 godine, i koje pripremaju učenike za daljnje obrazovanje, podukom kroz općeobrazovne predmete poput matematike, materinjeg jezika, stranih jezika i [[Prirodne znanosti|prirodnoznanstvenih]] predmeta. Postoji jedna sportska (u Zagrebu) i više umjetničkih gimnazija, gdje su nastavni programi usklađeni s bavljenjem sportom, odnosno programima umjetničkog obrazovanja. Umjetničko obrazovanje izvodi se u mreži od stotinjak osnovnih glazbenih i plesnih škola u svim većim i srednjim gradovima u Hrvatskoj koje učenici pohađaju paralelno s pohađanjem ''običnih'' osnovnih škola. Srednje umjetničke škole se mogu pohađati bio paralelno s pohađanjem drugih srednjih škola (strukovnih ili gimnazija), ili uklopljeno u programe umjetničkih gimnazija.<ref>Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, op. cit.</ref> Neke srednje strukovne škole također imaju programe obrazovanja za umjetničke struke, poput fotografa, grafičkih dizajnera i dizajnera obuće.<ref>{{Citiranje weba |url=http://upisi.weebly.com/obrazovni-sustav-u-rh.html |title=Vodič kroz obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj (tabele "POPIS SREDNJIH GLAZBENIH ŠKOLA (xls)" i "POPIS SREDNJIH UMJETNIČKIH ŠKOLA I PROGRAMA (xls)") |publisher=Školovanje u RH |accessdate=2020-10-09}}</ref>

[[Datoteka:Pravni fakultet Zg 0707.JPG|desno|mini|180px|Zgrada rektorata [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]]]

Nakon srednjoškolskog daljnje obrazovanje je dostupno na [[Visoko učilište|veleučilištima]] i [[Sveučilište|sveučilištima]]. Hrvatska ima devet sveučilišta: [[Sveučilište u Zagrebu]], [[Sveučilište u Rijeci]], [[Sveučilište u Splitu]], [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilište u Osijeku]], [[Sveučilište u Zadru]], [[Sveučilište u Dubrovniku]], [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli|Sveučilište u Puli]], [[Sveučilište Sjever]] i [[Sveučilište u Slavonskom Brodu]]. Sveučilište u Zadru je najstarije hrvatsko sveučilište osnovano [[1396.]] godine, dok je najstarije sveučilište s neprekinutim djelovanjem u Jugoistočnoj Europi Sveučilište u Zagrebu osnovano [[1669.]] godine. U Hrvatskoj djeluje i dvanaest javnih i dva privatna veleučilišta. Djeluje i devetnaest [[Visoka škola|visokih škola]], od kojih je sedamnaest privatnih. Od uvođenja [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskog procesa]] [[2003.]] godine, u pravilu nakon tri godine studija se stječe titula prvostupnika, nakon daljnje dvije godine postaje se magistar, a poslijediplomskim studijem od tri godine stječe se titula doktora.

Visokoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj usklađeno je s europskim tzv. [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskim sustavom]], a nastava se izvodi na [[Sveučilište|sveučilišnim]] i tzv. [[Veleučilište|veleučilišnim]] obrazovnim ustanovama. Nastavnici na fakultetima, koji su uključeni u sveučilišta, moraju se baviti znanstvenim radom, a [[student]]i pohađaju najprije dodiplomski (u principu, trogodišnji) studij, a mnogi od njih potom i diplomski (najčešće dvogodišnji) studij. Neki studijski programi su integrirani na način da se odmah upisuje 5-godišnji (tako je npr. sa studijem prava) ili 6-godišnji (medicina) studij. Manji broj studenata nakon završetka studija upisuje postdiplomske, studije, koje mogu biti znanstvene tj. [[doktor]]ske, ili nešto manje zahtjevnije postdiplomske stručne studije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.azvo.hr/hr/visoko-obrazovanje |title=Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj |publisher=Agencija za znanost i visoko obrazovanje |accessdate=2020-10-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201016170029/https://www.azvo.hr/hr/visoko-obrazovanje |archivedate=16. listopada 2020.}}</ref> Na visokim školama nastavnici ne moraju biti znanstvenici, ali moraju imati visoke kompetencije iz struke koju predaju; stručni naslovi studenata koji dovrše takve studije se razlikuju od onih koje daju sveučilišne ustanove:<ref>{{Citiranje weba |title=Vrste studija u Republici Hrvatskoj |url=https://www.azvo.hr/index.php/hr/visoko-obrazovanje/vrste-studija-u-republici-hrvatskoj |publisher=Agencija za visoko obrazovanje |accessdate=2020-10-09 |archive-date=1. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201201054239/https://www.azvo.hr/index.php/hr/visoko-obrazovanje/vrste-studija-u-republici-hrvatskoj |url-status=dead}}</ref> na sveučilišnim ustanovama se stječe naslove ''sveučilišni prvostupnik/prvostupnica'' (kratica: ''bacc.'' od [[Latinski jezik|lat.]] ''baccalaureus/baccalaurea''), uz naznaku određene struke (nakon 3 godine), odnosno ''sveučilišni magistar/magistra'' (kratica: bacc. od [[Latinski jezik|lat.]] ''mag.''), uz naznaku struke; na veleučilištima se nakon okončanja tzv. kratkih stručnih studija, koji traju manje od 3 godine dobiva naslov ''stručni pristupnik/pristupnica'' (kratica ''pristup.'', npr. ''pristup. oec.''), nakon završetka (češćih) trogodišnjih studija naslov ''stručni prvostupnik/prvostupnica'' (kratica: bacc., jednako kao i kod trogodišnjih sveučilišnih studija), a nakon još godinu do dvije godine daljnjeg obrazovanja na tzv. specijalističkom stručnom studiju naslov ''stručni specijalist/specijalistica'' (kratica ''struč. spec.'').<ref>{{Citiranje weba |url=https://zakon.hr/z/323/Zakon-o-akademskim-i-stru%C4%8Dnim-nazivima-i-akademskom-stupnju |title=Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN 107/07, 118/12 |publisher=Zakon.hr |accessdate=2020-10-09}}</ref>

[[Pismenost]] je u Hrvatskoj visoka: 2011. je u zemlji bilo samo 0,8 posto nepismenih.<ref name=":nepismeni"/> Sredinom 20. stoljeća je nepismenost bila viša te je 1953. godine 16,3 posto ukupnog stanovništva Hrvatske starijeg od 10 godina bilo nepismeno. Među nepismenima se danas bilježi znatno veći udio nepismenih žena, u prvom redu stoga što u R Hrvatskoj žene u prosjeku žive čak 7 godina dulje od muškaraca, a u starijih naraštaja je nepismenost raširenija.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.dzs.hr/Hrv/important/Interesting/pismenost.htm |title=Međunarodni dan pismenosti |publisher=Državni zavod za statistiku |accessdate=2020-10-09}}</ref>

Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine fakultetski obrazovane osobe činile su 7,82 % stanovništva. U taj broj bili su uključeni su i magistri i doktori znanosti. Građani s višom školom činili su tada 4,08 %. Oko 40 % građana je samo sa završenom osnovnom, nezavršenom osnovnom ili bez ikakve škole, a od 47 % građana sa srednjom školom tri petine njih završilo trogodišnju strukovnu školu.<ref>Gordan Pandža, [http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803/ 'Obrazovna struktura Hrvata prema posljednjem popisu stanovništva'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091113122209/http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803 |date=13. studenoga 2009. }}, monitor.hr, 19. lipnja 2002., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> U dobi između 25 i 64 godine broj osoba s fakultetskom diplomom iznosi 18 %.<ref>{{Citiranje weba |title=Index.hr |url=https://www.index.hr/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225035221/http://hap.bloger.index.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx |archive-date=2017-12-25 |access-date=2023-11-10 |website=www.index.hr |language=hr}}</ref> Na visokim učilištima [[2006.]] diplomiralo je 19.566 studenata, što je za 7,4 % više nego [[2005.]] godine. Od ukupnog broja diplomiranih 64 % su redoviti studenti, a udio žena je 59,3 %.<ref>{{Citiranje weba |date=2011-05-22 |title=Lani je diplomiralo 19 566 studenata - Profit - Hrvatska - Dalje.com |url=http://dalje.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata/58782 |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=22. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522141625/http://dalje.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata/58782 |url-status=dead}}</ref> U Hrvatskoj trenutačno studira oko 170.000 studenata.<ref>{{Citiranje weba |date=2008-09-15 |title=Slobodna Dalmacija - Slovenci idućeg rujna na Wembleyju četiri dana prije Hrvatske |url=https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/slovenci-iduceg-rujna-na-wembleyju-cetiri-dana-prije-hrvatske-21394 |access-date=2023-11-10 |website=slobodnadalmacija.hr |language=hr-hr}}</ref> Sukladno europskim trendovima, zadnjih desetljeća visokoškolski sustav upisuje veći udio mladih<ref>{{Citiranje weba |url=https://studentski.hr/studenti/vijesti/u-europi-sve-vise-mladih-sa-sveucilisnom-diplomom-hrvatska-slijedi-trend |title=U Europi sve više mladih sa sveučilišnom diplomom, Hrvatska slijedi trend |author=Darjan Fiolić |date=2016-01-07 |publisher=Studentski.hr |accessdate=2020-09-26}}</ref> te je u 2019. godine visokoškolski studij završilo 33.704 studenata, a među njima čak 20.286 studentica.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/08-01-06_01_2020.htm |title=Studenti koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij u 2019. |date=2020-07-07 |publisher=Priopćenje, Državni zavod za statistiku |accessdate=2020-09-26}}</ref> Generacije koje danas u Hrvatskoj završavaju visoke škole, broje oko 50.000 pa proizlazi da s neke od njih diplomira oko pola mladića i čak oko 4/5 djevojaka.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/154617 |title=Demografski razvitak Hrvatske u razdoblju od 1991. do 1994. |author=Ivan Lajić |publisher=Revija za sociologiju, Vol. 26 No. 1-2, 1995. |accessdate=2020-09-26}}</ref>

Prema [[Indeks ljudskog kapitala|Indeksu ljudskog kapitala]] (''Human Capital Index'') kojega sačinjava svake godine Svjetska banka, gdje se mjeri uspješnost zemalja u mobiliziranju ekonomskih i profesionalnih potencijala svojih građana (indeks iskazuje koliko kapitala pojedina država izgubi: tako bi zemlja koja u potpunosti iskoristi potencijale svojega stanovništva imala indeks 1; u stvarnosti su tu najuspješniji Singapur s 0,88 i Južna Koreja s indeksom 0,84) – obrazovanje kod formiranja toga indeksa daje odlučan doprinos – Hrvatska je s indeksom 0,71 svrstana u gornju četvrtinu, približno gdje i susjedne Mađarska (0,69) i Austrija (0,74).<ref>{{Citiranje weba |url=https://openknowledge.worldbank.org/handle/10986/34432?cid=GGH_e_hcpexternal_en_ext |title=The Human Capital Index 2020 Update : Human Capital in the Time of COVID-19 |date=2020-09-16 |language=engleski |publisher=Svjetska banka |accessdate=2020-10-09}}</ref>

Prema rangiranju ''Education index'' [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], Hrvatska je 2021. bila po kvaliteti obrazovanja na 36. od promatranih 191 zemalja; tu valja opaziti da većina članica Europske unije iskazuje nešto bolje rezultate od Hrvatske.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2021-22pdf_1.pdf |title=Human Development Report 2021-2022 |pp=281 |year=2022 |language=engleski |publisher=United Nations Development Program |accessdate=2023-11-19 |isbn=9789210016407}}</ref>

== Zdravstvo ==

[[Datoteka:KBC Rebro aerial.jpg|lijevo|mini|300px|[[KBC Zagreb]] lokacija na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj]]

U Hrvatskoj postoji 69 [[bolnica|bolničkih]] ustanova i lječilišta i to 5 [[Klinički bolnički centar|kliničkih bolničkih centara]], 3 [[klinička bolnica|kliničke bolnice]] i 4 [[Klinika|klinike]], 22 [[Opća bolnica|opće bolnice]], 27 [[Specijalna bolnica|specijalnih bolnica]], 3 [[Lječilište|lječilišta]], 46 domova zdravlja, 7 zavoda i 3 privatne bolnice.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-12-21 |title=MZSS.hr - Medicina i zdravlje suvremenog svijeta |url=https://mzss.hr/ |access-date=2023-11-10 |language=hr}}</ref> Osim toga u manjim je mjestima radilo još 9 općih stacionara i 6 izvanbolničkih rodilišta. Broj se bolničkih kreveta u razdoblju od [[1990.]] do [[2000.]] smanjio za oko 24 %. U [[2004.]] je bilo 24 549 bolničkih kreveta. U bolnicama se iste godine liječilo 726 320 osoba.<ref>{{Citiranje weba |date=2011-07-21 |title=HČJZ - Hrvatski časopis za javno zdravstvo |url=http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711& |url-status=dead |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=21. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100242/http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711&}}</ref>

Hrvatska je s 276 [[liječnik]]a na 100.000 stanovnika ispod prosjeka tranzicijskih zemalja i zemalja [[Europska unija|Europske unije]]. Manjak liječnika bi za Hrvatsku mogao biti dugoročan problem, na što upozorava sve manji interes mladih za studij [[medicina|medicine]], jer se [[1990.]] godine za jedno upisno mjesto natjecalo sedam, a danas svega 2,2 kandidata. To prati i negativna selekcija, odnosno niže prosječne upisne ocjene. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 liječnika, a samo u četiri osnovne grane medicine, [[Interna medicina|internoj]], [[Kirurgija|kirurgiji]], [[Ginekologija|ginekologiji]] i [[Pedijatrija|pedijatriji]], nedostaje 925 specijalista.<ref>{{Citiranje weba |date=2011-05-22 |title=U Hrvatskoj nedostaje liječnika - Profit - Hrvatska - Dalje.com |url=http://dalje.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika/132381 |url-status=dead |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=22. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522141705/http://dalje.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika/132381}}</ref> U Hrvatskoj ima ukupno 16.956 liječnika, od kojih 12.149 radi u zdravstvenim ustanovama, a 3992 liječnika radi u [[farmacija|farmaciji]] i drugim djelatnostima.<ref>{{Citiranje weba |date=2011-05-22 |title=Hrvatska liječnike specijalizira za EU - glas-slavonije.hr |url=http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=104991 |url-status=bot: unknown |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=22. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522022331/http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=104991}}</ref>

Prema podacima [[HZZO]]-a visoki [[krvni tlak]], [[dijabetes]], zloćudne bolesti, [[osteoporoza]], metabolički sindrom, povišene masnoće u krvi i bolesti organa za kretanje najčešći su razlozi zbog kojih hrvatski građani traže [[liječnik|liječničku]] pomoć. Svaki zaposleni u prosjeku godišnje koristi desetak dana bolovanja. U [[2008.]] godini umrlo je 52.367 osoba, i to nešto više muškaraca nego žena. Od toga broja, 26.506 osoba umrlo je od bolesti [[srce|srca]] i [[Krvna žila|krvnih žila]], a njih 12.853 od [[Rak (bolest)|raka]]. Ostali češći uzroci smrti su ozljede i trovanja, bolesti dišnih putova te probavnih organa. Danas rođeno dijete u Hrvatskoj ima velike šanse doživjeti 79 godina ako je [[žena]] i 72 ako je [[muškarac]].<ref>{{Citiranje weba |date=2009-04-09 |title=Živimo čak četiri godine manje nego Austrijanci - Jutarnji.hr |url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=9. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090409085722/http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl |url-status=bot: unknown}}</ref> U Hrvatskoj je 2014. godine skupljeno 145.125 doza krvi, odnosno 3,39 davanja krvi na stotinu stanovnika.<ref>{{Citiranje weba |title=Smanjene zalihe krvi svih krvnih grupa, iz Petrove 3 mole darivatelje da se odazovu |url=https://www.vecernji.hr/lifestyle/nedovoljne-zalihe-krvi-iz-petrove-3-mole-darivatelje-svih-krvnih-grupa-da-se-odazovu-1000380 |access-date=2023-11-10 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> U Hrvatskoj je od [[1983.]] do [[2007.]] godine obavljeno 736.196 [[pobačaj]]a.<ref>{{Citiranje weba |title=Od 1983. u Hrvatskoj je izvršeno 736.196 pobačaja |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/od-1983-u-hrvatskoj-je-izvrseno-736-196-pobacaja-20090723 |access-date=2023-11-10 |website=tportal.hr}}</ref>

== Kultura ==

{{Glavni|Kultura Hrvatske}}

Hrvatska se [[kultura]] zasniva na dugoj, burnoj i raznolikoj [[povijest]]i iz koje su očuvani mnogi spomenici, [[umjetnost|umjetnička]] i [[znanost|znanstvena]] djela. Hrvatska ima sedam spomenika [[Svjetska baština|svjetske baštine]] i osam [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|nacionalnih parkova]]. [[Kravata]], popularan odjevni predmet, potječe upravo iz Hrvatske. Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od [[Hrvatska književnost|književnika]], [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|glazbenika]], [[:Kategorija:Hrvatski likovni umjetnici|slikara, kipara, arhitekata]], [[:Kategorija:Hrvatski znanstvenici|znanstvenika]], [[:Kategorija:Hrvatski filozofi|filozofa]] i [[:Kategorija:Hrvatski ratnici|ratnika]]. Kao najvažniji mogu se spomenuti tri dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Ivo Andrić]] za [[književnost]], [[Vladimir Prelog]] i [[Lavoslav Ružička]] za [[kemija|kemiju]].

=== Književnost ===

[[Datoteka:Missale Romanum Glagolitice.jpg|mini|lijevo|150px|[[Misal po zakonu rimskog dvora]]]]

{{Glavni|Hrvatska književnost}}

Počeci Hrvatske pismenosti sežu u [[srednji vijek]]. [[Hrvati]] pišu na [[glagoljica|glagoljici]], [[bosančica|bosančici]] i [[latinica|latinici]]. Simbol početka hrvatske književnosti je [[Bašćanska ploča]]. Važan je i glagoljički [[Zapis popa Martinca]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] razvija se i lirsko [[pjesništvo]] većinom vjerskog karaktera. Nositelji književnog života su većinom [[Svećenik|svećenici]] i [[Glagoljica|glagoljaši]]. Najstarija je [[božić]]na pjesma ''U se vrime godišća'' prevedena s [[latinski jezik|latinskog]]. Jedan od najstarijih zapisa na latinici je pobožna [[Šibenska molitva]] nastala oko [[1347.]] godine. [[Hrvojev misal]] je najljepši i najbogatije ilustrirani [[glagoljica|glagoljski]] rukopis hrvatskoga [[Srednji vijek|srednjovjekovlja]]. ''[[Misal po zakonu rimskog dvora]]'' tiskan [[1483.]] godine je hrvatski [[Inkunabula|prvotisak]] otisnut 28 godina nakon [[Johannes Gutenberg|Gutenbergove]] [[Gutenbergova Biblija|četrdesetdvoredne Biblije]] i prvi je [[misal]] u Europi koji nije tiskan latiničnim slovima.<ref>{{Citiranje weba |title=NSK digitalna |url=https://digitalna.nsk.hr/ |access-date=2023-11-10 |website=digitalna.nsk.hr |language=hr}}</ref>
[[Datoteka:Marko Marulic (Zagreb).jpg|mini|desno|180px|[[Marko Marulić]], otac [[hrvatska književnost|hrvatske književnosti]].]]

[[Humanizam]] se najjače očitovao u priobalnim gradovima. Najvažniji hrvatski humanisti su [[Ivan Česmički]], [[Juraj Šižgorić]], [[Antun Vrančić]] i [[Ilija Crijević]]. Bogatstvo hrvatske renesansne književnosti može se uočiti po brojnosti i raznolikosti književnih oblika. [[Marko Marulić]] se naziva ''ocem hrvatske književnosti'' s najvažnijim djelima [[Judita]] na [[hrvatski jezik|hrvatskom]] i Davidijada na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. [[Petar Hektorović]] piše putopisni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje, a [[Petar Zoranić]] prvi hrvatski roman Planine. Najznačajniji pjesnici su [[Šiško Menčetić]], [[Džore Držić]], [[Mavro Vetranović]], [[Brne Karnarutić]] i [[Hanibal Lucić]] s pjesmom. Najvažniji renesansni komediograf je [[Marin Držić]], a najpoznatije komedije su mu Dundo Maroje, Novela od Stanca i Skup.

U [[barok]]u uvjetovano turskim osvajanjima i rascjepkanošću zemlje djeluju četiri regionalna književna kruga. Glavni i najplodonosniji je onaj iz [[Dubrovnik]]a. Najvažniji predstavnik je [[Ivan Gundulić]] s djelima Suze sina razmetnog, Dubravka i Osman. Ostali predstavnici su [[Ivan Bunić Vučić]], [[Junije Palmotić]] i [[Ignjat Đurđević]]. Slijedi dalmatinski književni krug te književnost Banske Hrvatske i Slavonije. [[Nikola Zrinski]], [[Fran Krsto Frankapan]], [[Katarina Zrinski]], [[Juraj Habdelić]] i [[Antun Kanižlić]] najvažniji su predstavnici. Hrvatskom književnosti [[18. stoljeće|18. stoljeća]] dominira [[barok]], [[Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti|prosvjetiteljstvo]] i [[klasicizam]], a javljaju se i neke značajke [[Romantizam|predromantizma]]. Iznimno veliku popularnost postiže ''Razgovor ugodni naroda slovinskog'' [[Andrija Kačić Miošić|Andrije Kačića Miošića]]. Iz tog razdoblja valja spomenuti [[Matija Petar Katančić|Matiju Petra Katančića]], [[Matija Antun Reljković|Matiju Antuna Reljkovića]] i [[Tituš Brezovački|Tituša Brezovačkog]].

[[Romantizam]] se javlja za vrijeme hrvatskog književnog preporoda koji traje od [[1813.]] do [[1860.]] godine, a karakterizira ga nacionalno buđenje. [[Ljudevit Gaj]] postaje predvodnikom [[Hrvatski narodni preporod|preporodnih nastojanja]], a ostali predstavnici su [[Pavao Štoos]], [[Stanko Vraz]], [[Dimitrija Demeter]], [[Ivan Mažuranić]] i [[Petar Preradović]]. [[Protorealizam]] se još naziva i [[August Šenoa|Šenoinim dobom]] po najvažnijoj osobi tog razdoblja [[August Šenoa|Augustu Šenoi]]. Njegova pojava simbolizira prodor hrvatske umjetnosti riječi u šire čitalačke mase. [[Realizam (književnost)|Hrvatski realizam]] traje od [[1881.]] do [[1890.]], a najvažniji predstavnici su [[Stranka prava|pravaši]] [[Eugen Kumičić]] i [[Ante Kovačić]] te [[Ksaver Šandor Gjalski]], [[Josip Kozarac]], [[Vjenceslav Novak]] i [[Silvije Strahimir Kranjčević]].

[[Modernizam (književnost)|Hrvatska moderna]] traje od [[1892.]] do [[1916.]] godine. Najznačajniji književnici tog razdoblja su [[Antun Gustav Matoš]], [[Ivo Vojnović]], [[Dinko Šimunović]], [[Fran Galović]], [[Dragutin Domjanić]], [[Vladimir Vidrić]], [[Ivan Kozarac]] i [[Vladimir Nazor]]. U Zagrebu se [[1900.]] osniva [[Društvo hrvatskih književnika]]. Najvažniji predstavnici hrvatske književnosti u razdoblju [[1914.]] do [[1929.]] godine su [[Ivo Andrić]] i [[Antun Branko Šimić]]. Najvažniji književnik [[20. stoljeće|20. stoljeća]] je [[Miroslav Krleža]]. Predstavnici nove generacije su [[Tin Ujević]], [[Dobriša Cesarić]], [[Dragutin Tadijanović]], [[Ivan Goran Kovačić]]. Najvažniji predstavnici druge moderne su književnici okupljeni oko časopisa [[Krug]] nazvani krugovaši poput [[Slobodan Novak|Slobodana Novaka]], [[Josip Pupačić|Josipa Pupačića]], [[Vlatko Pavletić]] i [[Vlado Gotovac|Vlade Gotovca]], a priklonili su im se i [[Jure Kaštelan]] i [[Vesna Parun]]. U [[Postmoderna|postmoderni]] djeluju [[Ivo Brešan]], [[Ivan Aralica]] i [[Pavao Pavličić]]. U anketi iz 2009. godine među građanima Hrvatske najpoznatijim hrvatskim pjesnikom proglašen je [[Tin Ujević]], a slijede [[Dobriša Cesarić]], [[Vesna Parun]], [[Dragutin Tadijanović]] i [[Antun Branko Šimić]].<ref>{{Citiranje weba |date=2018-01-13 |title=Po anketi najpoznatiji hrvatski pjesnik Tin Ujević - Internet Monitor |url=http://www.monitor.hr/clanci/po-anketi-najpoznatiji-hrvatski-pjesnik-tin-ujevic/20502/ |access-date=2023-11-10 |website=web.archive.org |archive-date=13. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180113093444/http://www.monitor.hr/clanci/po-anketi-najpoznatiji-hrvatski-pjesnik-tin-ujevic/20502/ |url-status=dead}}</ref>

=== Znanost ===

{{Glavni|Znanost u Hrvatskoj}}

[[Datoteka:Rudjer Boskovic.jpg|mini|desno|180px|[[Ruđer Bošković]], hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof]]

Mnogo značajnih [[znanost|znanstvenika]] i izumitelja potječe iz Hrvatske. [[Slavoljub Eduard Penkala]] je izumitelj mehaničke olovke, a [[Nikola Tesla]] je izumio [[Električni generator|generator]] [[Izmjenična struja|izmjenične struje]], [[transformator]] i okretno [[magnetsko polje]]. Tesla je često nazivan ''čovjek koji je izumio dvadeseto stoljeće''. [[Faust Vrančić]] izumio je padobran, a [[Ivan Vukić|Ivana Lupis-Vukić]] izumitelj je torpeda. [[Ivan Vučetić]] izumitelj je [[Daktiloskopija|daktiloskopije]], sustava [[identifikacija|identifikacije]] pomoću otisaka [[prst]]iju. [[Antun Lučić (mineralog)|Antun Lučić]] je zaslužan za izum prve [[nafta|naftne bušotine]]. Najznačajniji znanstvenici su [[Ruđer Bošković]], [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]], [[Andrija Mohorovičić]] i [[Milutin Milanković]]. [[Ivan Lučić]] se naziva ocem hrvatske [[Historiografija|historiografije]], a ostali važni povjesničari su [[Juraj Rattkay]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Franjo Rački]], [[Tadija Smičiklas]], [[Vjekoslav Klaić]] i [[Ferdo Šišić]].

=== Umjetnost ===

==== Likovna umjetnost, kiparstvo i strip ====

Hrvatska je dala značajne kipare poput [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]] i [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], slikare [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovca]], [[Mato Celestin Medović|Mata Celestina Medovića]], [[Ivan Generalić|Ivana Generalića]], [[Julije Klović|Julija Klovića]], [[Jozo Kljaković|Joze Kljakovića]], [[Krsto Hegedušić|Krste Hegedušića]], [[Ivan Rabuzin|Ivana Rabuzina]] i mnoge druge.

==== Filmska umjetnost ====

Prvi hrvatski [[dugometražni film|dugometražni]] [[igrani film]] je ''[[Lisinski (1944.)|Lisinski]]'' iz 1944.

==== Zagonetaštvo ====

[[Nikola Faller]] autor je prve hrvatske [[križaljka|križaljke]] (''unakrštaljke''), objavljene u ''Pariškoj modi'' [[1. ožujka]] [[1925.]]<ref>Nazansky, Boris: Prigodni žig i omotnica, ''[[Kvizorama]]'', br. 1568 (14. svibnja 2022.), god. XXXII, str. 16 </ref> [[Bjelovar]] je, uz Zagreb, najznačajniji za razvoj hrvatskoga zagonetaštva – otuda mu i naslov [[enigmopolis]]a – zahvaljujući djelatnosti [[Čvor (Bjelovar)|Zagonetačkoga društva »Čvor«]], koje je objavilo niz enigmatskih izdanja.

== Sport ==

{{Glavni|Šport u Hrvatskoj}}

[[Datoteka:Cilic WM17 (30) (36016692952).jpg|mini|lijevo|110px|[[Marin Čilić]], najtrofejniji hrvatski tenisač današnjice]]

[[Datoteka:Blanka Vlašić.jpg|mini|lijevo|110px|[[Blanka Vlašić]], najbolja hrvatska atletičarka.]]

[[Datoteka:Croatia WC2018 final.jpg|mini|Hrvatska reprezentacija uoči finala [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. u Rusiji]], najtrofejnija hrvatski momčad u povijesti hrvatskog nogometa.]]

[[Datoteka:JanicaKostelic.jpg|mini|lijevo|110px|[[Janica Kostelić]], najpoznatija hrvatska skijašica.]]

Hrvatska ima mnoge vrhunske [[:Kategorija:Hrvatski športaši|športaše]]. Daleko najpopularniji sport je [[nogomet]]. Posebno dobre rezultate i veliku popularnost imaju i drugi loptački športovi poput [[rukomet]]a, [[košarka|košarke]] i [[vaterpolo|vaterpola]]. Izrazito su popularni [[šah]] i [[bridž]].

Hrvatski je sport doživio prvi pravi odjek u svijetu kada je [[hrvatska nogometna reprezentacija]] osvojila broncu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] Najveći uspjeh hrvatskog nogometa postigla je druga ''zlatna generacija'' osvajanjem [[srebro|srebrne]] medalje na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018.]] [[Luka Modrić]] osvojio je [[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima|Zlatnu loptu]] kao najbolji igrač. Već na idućem [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022.]] hrvatska reprezentacija osvojila je brončanu medalju.

[[NK Dinamo]] je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, [[Kup velesajamskih gradova]] [[1967.]] godine, preteču [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] i [[UEFA Europska liga|Europske lige]]. Drugi najpopularniji nogometni klub je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] koji je od hrvatskih klubova najuspješniji u najelitnijim nogometnom natjecanju ligi prvaka gdje je došao do 1/4 finala. [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] je dvostruki olimpijski pobjednik u [[Rukomet na OI 1996.|Atalanti]] i [[Rukomet na OI 2004.|Ateni]]. ''Kauboji'' su bili [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Portugal 2003.|svjetski prvaci]] [[2003.]] godine, a osvojili su i tri svjetska srebra na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Island 1995.|Islandu]], [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Tunis 2005.|Tunisu]] i [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009.|Hrvatskoj]]. Tome valja pridodati europsko [[Europsko prvenstvo u rukometu – Norveška 2008.|srebro]] i [[Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994.|broncu]]. [[Ivano Balić]] je smatran najboljim rukometašem svoje generacije. [[RK Croatia Osiguranje Zagreb|RK Zagreb]] je dvostruki, a [[Rukometni klub Bjelovar|Bjelovar]] jednostruki prvak Europe.

[[Hrvatska košarkaška reprezentacija]] je igrala finale sa [[Košarkaška reprezentacija SAD-a|Sjedinjenim Državama]] čija je reprezentacija nazvana [[Dream team]] na [[Košarka na OI 1992.|olimpijskim igrama]] u [[Barcelona|Barceloni]]. [[Dražen Petrović]] se smatra najvećim europskim košarkašem svih vremena koji je [[Europa|Europljanima]] otvorio put u [[National Basketball Association|NBA]]. Ostali veliki košarkaši su [[Krešimir Ćosić]], [[Toni Kukoč]], [[Dino Rađa]] i trener [[Mirko Novosel]] član [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkaške Kuće slavnih]]. Hrvatski klubovi su bili pet puta [[Euroliga|prvaci Europe]], [[KK Split|Split]] tri puta, a [[KK Cibona|Cibona]] dva puta. Cibona je dva puta bila pobjednik [[Kup Raymonda Saporte|Kupa pobjednika kupova]]. Split je dva puta osvojio [[Kup Radivoja Koraća]], a Cibona jedan. Treći popularni klub je [[KK Zadar]]. [[Zadar]] je naziva gradom košarke zbog popularnosti športa u tom gradu i fanatičnošću [[KK Zadar|navijača]]. [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija]] je trenutačni [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007.|svjetski prvak]]. ''Barakude'' su uz to osvojile i [[Vaterpolo na OI 1996.|olimpijsku broncu]] te dva [[Europska vaterpolska prvenstva|europska srebra]]. [[HAVK Mladost (vaterpolo)|Mladost]] je sedmerostruki [[Euroliga (vaterpolo)|europski prvak]] te je od [[Europska plivačka federacija|LEN]]-a proglašena ''Najboljim klubom dvadesetog stoljeća''. Trofej europskog prvaka osvojila su još tri hrvatska kluba: triput [[Vaterpolski klub Jug|Jug]] iz Dubrovnika te dvaput [[Vaterpolski klub Jadran|Jadran]] odnosno jedanput [[POŠK]] iz Splita.

Sandra Perković je peterostruka Europska prvakinja u bacanju diska, ali je i dvostruka olimpijska prvakinja, dvostruka svjetska prvakinja u bacanju diska i Sandra je čak šest puta osvojila naslov Dijamantne lige. Hrvatska teniska reprezentacija je bila pobjednik [[Davisov kup|Davisova kupa]] [[2005.]] godine. [[Goran Ivanišević]] je osvojio [[Wimbledon]] [[2001.]] godine. Ostali poznati tenisači su [[Ivan Ljubičić]], [[Mario Ančić]] i [[Iva Majoli]]. [[Alpsko skijanje|Skijašica]] [[Janica Kostelić]] je najbolja hrvatska športašica. Jedina je skijašica koja je osvojila četiri zlatne [[Zimske olimpijske igre|olimpijske medalje]] ukupno i tri zlatne medalje na jednoj Olimpijadi. Ukupno je s četiri zlata i dva srebra najuspješnija skijašica u povijesti Olimpijade. Trostruka je pobjednica [[Svjetski skijaški kup|Svjetskog skijaškog kupa]] te osvajačica pet svjetskih zlatnih medalja. [[Ivica Kostelić]] postigao je zapažene rezultate. [[Skok u vis|Visašica]] [[Blanka Vlašić]] bila je najbolja hrvatska [[Atletika|atletičarka]] i [[Svjetska prvenstva u atletici|svjetska prvakinja]]. Najbolji plivači su [[Duje Draganja]], [[Sanja Jovanović]] i [[Đurđica Bjedov]]. [[Željko Mavrović]] i [[Mate Parlov]] najbolji su [[boks]]ači. [[Branko Cikatić]] i [[Mirko Filipović]] su najpoznatiji borci u [[Mješovite borilačke vještine|mješovitim borilačkim vještinama]]. [[Tamara Boroš]] je najbolja [[Stolni tenis|stolnotenisačica]].

[[Ognjen Cvitan]] osvojio je [[svjetsko juniorsko prvenstvo u šahu]] u [[Meksiko|Meksiku]] [[1981.]] Hrvatski [[velemajstor]]i [[Zdenko Kožul]] i [[Ivan Šarić (šahist)|Ivan Šarić]] postali su prvacima Europe redom [[2006.]] i [[2018.]] godine. Šarić je osvojio i europsku broncu [[2022.]] Najviši rejting Šarić je postigao u lipnju [[2024.]] kada je bio 37. s 2690 Elo bodova.<ref>[https://ratings.fide.com/profile/14508150/top Saric, Ivan]</ref> To je ujedno i najviši rejting nekog hrvatskog šahista ikad. Hrvatska je bila organizatorom [[11. Europsko pojedinačno prvenstvo u šahu za muškarce i žene|11. Europskog prvenstva u šahu 2010.]]
 
[[Hrvatska nogometna reprezentacija]] ostvarila je najveće uspjehe u povijesti hrvatskog sporta; osvojila je brončane ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]]) i srebrnu medalju ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]]) na svjetskim prvenstvima.

== Državni blagdani ==

{| class=wikitable
|+ '''Državni blagdani u Republici Hrvatskoj'''<ref>{{citiranje www |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_11_110_2212.html |naslov=Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj |izdavač=Narodne novine |nadnevak=2019-11-14 |preuzeto=2019-12-30}}</ref>
|- bgcolor="#efefef"
! Datum !! Blagdan
|-
| [[1. siječnja]] || [[Nova godina]]
|-
| [[6. siječnja]] || [[Sveta tri kralja]]
|-
| ''40 dana od [[Pepelnica|Pepelnice]] izuzev nedjelja || [[Uskrs]]
|-
| ''dan nakon [[Uskrs]]a'' || [[Uskrsni ponedjeljak]]
|-
| [[1. svibnja]] || [[Praznik rada]]
|-
| ''60 dana nakon [[Uskrs]]a'' || [[Tijelovo]]
|-
| [[30. svibnja]] || [[Dan državnosti]]
|-
| [[22. lipnja]] || [[Dan antifašističke borbe]]
|-
| [[5. kolovoza]] || [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja]]
|-
| [[15. kolovoza]] || [[Velika Gospa]]
|-
| [[1. studenoga]] || [[Svi sveti]]
|-
| [[18. studenoga]] || [[Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje]]
|-
| [[25. prosinca]] || [[Božić]]
|-
| [[26. prosinca]] || [[Sv. Stjepan]]
|}

== Zanimljivosti ==

Hrvatski nacionalni cvijet je [[perunika]]. Na prijedlog [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]] 2000. godine na izložbi cvijeća Japan Flora promoviran je kao hrvatski nacionalni cvijet, glede činjenice da u Hrvatskoj raste dvanaest samoniklih vrsta perunike: [[hrvatska perunika]] (''Iris croatica''), [[patuljasta jadranska perunika]] (''Iris adriatica''), [[ilirska perunika]] (''Iris illyrica''), [[jadranska perunika]] (''Iris pseudopallida'') i druge.<ref>{{Citiranje weba |title=Iris - Perunika - Hrvatski nacionalni cvijet - Zanimljivosti |url=http://www.cvijet.info/zanimljivosti/iris___perunika___hrvatski_nacionalni_cvijet/145.aspx |access-date=2023-11-10 |website=www.cvijet.info}}</ref>

== Bilješke ==
{{Notelist}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.hr/ Početna stranica HR domene] www.hr
* [http://croatia.hr/ Hrvatska turistička zajednica] croatia.hr
* [http://www.hr/katalog Hrvatski web-katalog] www.hr
* [http://croatia.eu/ Hrvatska: zemlja i ljudi] [[LZMK]] 

{{Portal}}
{{Portal Europa}}

=== Ostali projekti ===

* [[Popis osnovnih hrvatskih tema]]
{{WProjekti
|commons        = Hrvatska
|commonshr      = Hrvatska
|commonscat     = Croatia
|commonscathr   = Hrvatska
|wikiatlas      = Croatia
|wikiatlashr    = Hrvatske
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = Kategorija:Hrvatska
|wječnik        = Hrvatska
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = Hrvatska
}}

{{Portal Hrvatska}}
{{Hrvatska}}
{{Europa}}
{{Frankofonija}}
{{NATO}}
{{Europska unija}}
{{Hrvati}}

[[Kategorija:Hrvatska| ]]
[[Kategorija:Države članice Europske unije]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]