Vidi kôd stranice Visoko (BiH)

{{izdvojeni članak|srpanj 2020.}}
{{Infookvir naselje
| ime                  = Visoko
| ime_genitiv          = Visokog
| izvorno_ime          = 
| nadimak              = 
| geslo                = 

| slika_panorama       =
| veličina_slike       =
| opis_slike           =

|kolaž                 = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/4/2/1
| image1                 = Visok and rivers Fojnička and Bosna.jpg
| image2                 = Šerefudin's White Mosque.jpg
| image3                 = Church of St. Procopius in Visoko 2.jpg
| image4                 = Franjevačka kl. gimnazija i Sjemenište, samostan sv. Bonaventure, Visoko.jpg
| image5                 = Old town Visoki.jpg
| image6                 = Visoko, Jalija street.jpg
| image7                 = Tourist info Visoko.jpg
| image8                 = VisokoPolje.jpg 
}}

| slika_zastava                = 
| slika_zastava_veličina       = 
| slika_pečat                  = 
| slika_pečat_veličina         = 
| slika_grb                    = Visokogrb.png
| slika_grb_veličina           = 

| slika_karta          = Visoko in BiH.svg
| veličina_karte       = 
| opis_karte           = Grad Visoko na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]
| slika_karta1         = 
| veličina_karte1      = 
| opis_karte1          = 
| slika_lokacijska_karta_država =
| slika_lokacijska_karta_opis   =

| širina-stupnjevi = 43 | širina-minute = 59 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 18 | dužina-minute = 10 | dužina-oznaka = E

| lokacija_ime         = Država
| lokacija_info        = {{Z+X|BIH}}
| lokacija1_ime        = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info       = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| lokacija2_ime        = [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|Županija]]
| lokacija2_info       = [[Datoteka:Flag of Zenica-Doboj.svg|23px|border]] [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska]]
| lokacija3_ime        = 
| lokacija3_info       = 

| utemeljenje_ime      = 
| utemeljenje_datum    = 
| osnivač              = 
| nazvan_po            = 

| dijelovi             = 
| vrsta_dijelova       = 
| d1                   = <!-- do d50 -->

| vrsta_vlasti         = 
| vlast_bilješke       = 
| titula_vođe          = Gradonačelnik
| ime_vođe             = Mirza Ganić<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Visoko |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/116/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |accessdate=2020-12-06}}</ref>
| stranka_vođe         = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]

| površina_bilješke    = 
| površina_ukupna      = 231 [[Četvorni kilometar|km<sup>2</sup>]]
| površina_kopna       = 
| površina_vode        = 
| postotak_vode        = 

| visina               = 
| visina_izvor         = 
| visina_max           = 
| visina_min           = 

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Grad
| stanovništvo_prazno1      = 39.938<ref name="popis 2013.">[https://web.archive.org/web/20171224103940/http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf Popis 2013.], str. 19, popis2013.ba, pristupljeno 11. lipnja 2020.</ref>
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2         = 11.205
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = 

| vremenska_zona       = 
| utc_pomak            = 
| vremenska_zona_DST   = 
| utc_pomak_DST        = 
| poštanski_broj       = 71300
| pozivni_broj         = [[Dodatak:Popis pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|+387 32]]
| gradovi_prijatelji   = 

| web_stranica         = http://www.visoko.gov.ba

| bilješke             = 
}}

'''Visoko''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]], u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojskoj županiji]]. Prirodni okoliš Visokog određen je dolinama rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Fojnica (rijeka)|Fojnice]]. Po popisu iz 2013. godine u Visokom živi 39.838 stanovnika.<ref name="popis 2013."/>

Visočka dolina bila je rano središte srednjovjekovne države u Bosni, [[Bosanska Banovina|Bosanske Banovine]], a kasnije i samoproglašene Kraljevine.{{sfn|Anđelić|1984|p=105}} U [[Mile (Visoko)|Milima]] je bilo bansko sjedište i središte [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|državnog života]], gdje se održavao [[stanak]] (lokalni sabor, u nekim izvorima i "Sva Bosna",<ref>{{Citiranje knjige |title=Bosna i Hercegovina: Povjesno-kritička istraživanja |first=Dominik |last=Mandić |year=1978 |url=https://books.google.ba/books?id=ekrvAAAAMAAJ&q=%22sva+bosna%22+stanak&dq=%22sva+bosna%22+stanak&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwitlLj04q7sAhVrTRUIHaxUCZQQ6AEwAHoECAMQAg |language=hr |publisher=ZIRAL}}</ref> te krunsko mjesto prvog bosanskog kralja, [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka Kotromanića]].{{sfn|Ćošković|2009|p=}}<ref>{{Citiranje knjige |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |date=2019-02-11 |url=https://books.google.ba/books?id=xBeJDwAAQBAJ&pg=PA264&dq=%22tvrtko+kotromani%C4%87%22+bosanski&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjVqaf-pJnsAhWOlYsKHdswDLkQ6AEwBHoECAUQAg#v=onepage&q=%22tvrtko%20kotromani%C4%87%22%20bosanski&f=false |language=en |publisher=BRILL |isbn=978-90-04-39144-4}}</ref> [[Stari grad Visoki]] koji se nalazi na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] bio je politički bitna [[tvrđava]],<ref>[[Pavao Anđelić]] (Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 105)</ref> a njezino podgrađe Podvisoki bilo je jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].<ref>[[Pavao Anđelić|Pavao Anđelić,]] Srednji vijek – Doba stare bosanske države, „Visoko i okolina kroz historiju I, Visoko 1984, 160-162<br /></ref> Kasnije, u prvoj polovini 14. stoljeća, u obližnjim Moštrima bila je kuća [[Crkva bosanska|krstjana]].{{sfn|Anđelić|1984|p=125}} Od srednjovjekovnog je grada Visoko izraslo u naselje [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] tipa. U okviru ove nove vrste grada povijesnu ulogu imao je osmanlijski guverner Bosne [[Ajas-beg|Ajas-paša]].<ref>Šabanović, „Dvije najstarije vakufname u Bosni“, 35.<br /></ref> Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] općina Visoko je bio najveći izvoznik [[tekstil]]a i [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Danas su nositelji gospodarskog rasta i razvitka i dalje kožarsko-tekstilna industrija, te [[Automobil|auto-industrijska]]. Od 2006. godine Visoko posjećuju desetci tisuća turista<ref>{{Cite web |url=https://avaz.ba/vijesti/teme/294495/pozitivan-primjer-visoko-vrvi-od-turista-svi-dobro-znamo-zasto-ali-vlast-to-ne-zanima |title=POZITIVAN PRIMJER {{!}} Visoko vrvi od turista, svi dobro znamo zašto, ali vlast to ne zanima |website=Avaz.ba |language=boš. |accessdate=2019-05-06}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/rodni-kraj/turizam/turisticka-ponuda-visokog-dostupna-na-internet-platformi |title=Turistička ponuda Visokog dostupna na internet platformi |last=PORTAL |first=Oslobođenje |website=Oslobođenje d.o.o. |language=boš. |accessdate=2019-05-06}}</ref> zbog [[Bosanske piramide|tvrdnji]] [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]].

== Zemljopis ==
Visoko se nalazi u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojskoj županiji]], unutar industrijske regije [[Sarajevo]]-[[Zenica]]. Graniči s općinama [[Kiseljak]], [[Busovača]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Breza (BiH)|Breza]], [[Ilijaš]] i [[Ilidža]]. Nalazi se na magistralnoj cesti i željezničkoj pruzi Sarajevo – Zenica, a regionalne ceste povezuju je sa susjednim općinama. 

Grad Visoko proteže se na površini od 230,8 km<sup>2</sup>, a prema popisu iz [[1991.]] godine imala je 46.160 stanovnika uz gustoću od 197,32 stanovnika na km<sup>2</sup>. Od toga na gradsko područje otpada 14.140 stanovnika ili 30%, a na izvangradska područja 31.990 stanovnika ili 69,4%. Po popisu iz 2013. godine imala je 39.938 stanovnika uz gustoću od 173,04 stanovnika na km<sup>2</sup>. Od toga na gradsko područje otpada 11.205 stanovnika s gustoćom od 6.330.50 stanovnika na km<sup>2</sup>. 

Prirodna sredina područja je određena dolinama rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Fojnica (rijeka)|Fojnice]], morfološkim diferencijacijama dolina s padinama podbrda i vijencem visokih planina Srednje Bosne - [[Ozren (planina u BiH)|Ozren]]a, [[Vranica|Vranice]] i [[Zvijezda (planina u BiH)|Zvijezde]]. Prostor Visokog doseže relativno niske [[nadmorska visina|nadmorske visine]] i to od 399 do 1050 m, što je vrlo povoljno za razvoj poljoprivredne proizvodnje, industrije, građenja i održavanja prometnica i drugih sustava komunalne infrastrukture. Brdoviti tereni na ovom području čine oko 60% prostora i primorali su gradnju glavnih saobraćajnica u [[dolina]]ma rijeka Bosne i Fojničke. Ovaj problem je kroz povijest sputavao snažniji razvoj poljoprivredne proizvodnje i onemogućio upotrebu mehanizacije, izuzev u Visočkom polju čija je dužina 8 km, a širina 2 km. Prirodni [[resurs]]i kojima područje raspolaže su poljoprivredno zemljište, šume, vode, te mineralne sirovine kao što su [[Glina (tlo)|glina]], [[gips]], [[ugljen]] i različite vrste kamena.

=== Susjedne općine ===
{{Susjedne općine
 | SJEVER  = [[Kakanj]]
 | SJEVEROZAPAD = [[Kakanj]]<br>[[Busovača]]
 | SJEVEROISTOK = [[Kakanj]]<br>[[Vareš]]
 | ZAPAD  = [[Kiseljak]]
 | ISTOK  = [[Breza (BiH)|Breza]]<br>[[Ilijaš]]
 | JUG  = [[Ilidža]]
 | JUGOZAPAD = [[Kiseljak]]<br>[[Ilidža]]
 | JUGOISTOK = [[Ilijaš]]<br>[[Ilidža]]
}}

== Infrastruktura ==
[[Datoteka:Autobahn_Visoko.jpg|mini|Visoko je povezano europskom autocestom E73, koridor V, ogranak C.]]
Zdravstvene usluge na području grada pruža Dom zdravlja Visoko izgrađen 1953. godine. Osnovna zdravstvena zaštita rješava se u sklopu opće prakse u Domu zdravlja i preko obiteljske medicine. Nositelj socijalne zaštite je Javna ustanova "Centar za socijalni rad" Visoko.<ref>{{Cite web |url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1 |title=Informacije o javnim ustanovama na području grada Visokog |language=boš. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190426082936/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1 |archivedate=2019-04-26 |url-status=dead}}</ref>

Visoko je smješteno uz [[Europski pravac E73]] ([[Autocesta A1 (Bosna i Hercegovina)|Autocesta A1]]) koji ga izravno veže sa Zenicom i Sarajevom, a čiji je dio i magistralna cestu M17. S ostalim većim gradovima povezan je regionalnom cestom R443 (Visoko - [[Kiseljak]] - [[Kreševo]] - [[Tarčin]]). Regionalnom cestom R445 koja prati Autocestu A1 moguće je doći do Kaknja i Semizovca, gdje se cesta uključuje na magistralnu cestu M18. Na M18 moguće se uključiti i s Autoputa A1. Nalazi se uz željezničku prugu Šamac – Sarajevo. U Moštru se nalazi [[športska zračna luka]]. Javno preduzeće [[Visokogas]] je zaduženo za opskrbu prirodnog plina koji je proveden ne većini uže gradske jezgre i nekim okolnim mjesnim zajednicama. [[Vodovod]] obuhvaća prostor uže gradske zone i pojedinih prigradskih naselja i gradskih područja.

== Stanovništvo ==

[[Datoteka:Visoko_from_the_Visočica_hill.jpg|mini|Pogled s [[Grad (brdo kod Visokog)|brda Grad]] (poznatije kao Visočica) na dio grada, i širi dio područja u daljini. ]]
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Visoko}}

=== Osmanski popis stanovništva 1468./69. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
| colspan="7" |'''Stanovništvo Visokog 1468./1469.'''
|-
| '''style="background: bgcolor=" #F5DEB3" |'''godina'''
| '''style="background: bgcolor=" #C2B280" |'''broj sela'''
| '''style="background: bgcolor=" #C2B280" |'''broj kuća'''
| '''style="background: bgcolor=" #C2B280" |'''odrasli'''
| '''style="background: bgcolor=" #C2B280" |'''djeca'''
| '''style="background: bgcolor=" #C2B280" |'''broj stanovnika'''
|-
|'''1468./1469.'''
| /
| 220
| /
| /
| 1125
|}

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
| colspan="6" | '''Stanovništvo općine Visoko'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]''' 
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' 
|-
|'''Muslimani'''
|34.373 (74,46%) 
|28.838 (70,50%)
|25.683 (72,34%)
|-
|'''Srbi''' 
|7.471 (16,18%) 
|6.831 (16,70%)
|7.166 (20,18%)
|-
|'''Hrvati'''
|1.872 (4,05%)
|1.879 (4,59%)
|1.914 (5,39%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1.464 (3,17%)
|2.783 (6,80%)
|392 (1,10%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|980 (2,12%)
|570 (1,39%)
|348 (0,98%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''46.160'''
|'''40.901'''
|'''35.503'''
|}

==== Visoko (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Visoko'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|10.056 (73,60%)
|7.693 (66,01%)
|7.187 (75,72%) 
|-
|'''Srbi''' 
|1.641 (12,01%)
|1.241 (10,64%)
|1.369 (14,42%) 
|-
|'''Hrvati'''
|395 (2,89%)
|392 (3,36%)
|442 (4,65%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1.115 (8,16%)
|2.072 (17,78%)
|294 (3,09%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|456 (3,33%)
|255 (2,18%)
|199 (2,09%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''13.663'''
|'''11.653'''
|'''9.491'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo grada Visokog'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 4. prosinca 2020.</ref>
|-
|'''Bošnjaci'''
|36.697 (91,88%)
|-
|'''Hrvati'''
|576 (1,44%) 
|-
|'''Srbi'''
|286 (0,72%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|2.379 (5,96%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''39.938'''
|}

| valign=top |

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Visoko - naseljeno mjesto'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> 
|-
|'''Bošnjaci'''
|9.390 (83,80%)
|-
|'''Hrvati'''
|236 (2,11%) 
|-
|'''Srbi'''
|153 (1,37%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1.426 (12,73%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''11.205'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==

Grad Visoko sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta<ref name="popis.gov.ba"/>:

[[Arnautovići]], 
[[Bare (Visoko, BiH)|Bare]], 
[[Bešići (Visoko, BiH)|Bešići]], 
[[Biskupići (Visoko, BiH)|Biskupići]], 
[[Bradve]], 
[[Brezovik (Visoko, BiH)|Brezovik]], 
[[Buci]], 
[[Bulčići]], 
[[Buzić Mahala]], 
[[Buzići]], 
[[Čakalovići]], 
[[Čekrčići]], 
[[Čifluk (Visoko, BiH)|Čifluk]], 
[[Ćatići (Visoko, BiH)|Ćatići]], 
[[Dautovci]], 
[[Dobrinje (Visoko, BiH)|Dobrinje]], 
[[Dobro (Visoko, BiH)|Dobro]], 
[[Dobro Selo (Visoko, BiH)|Dobro Selo]], 
[[Dol (Visoko, BiH)|Dol]], 
[[Dolipolje]], 
[[Dolovi (Visoko, BiH)|Dolovi]], 
[[Donja Vratnica]], 
[[Donja Zimća]],
[[Donje Moštre]], 
[[Dvor (Visoko, BiH)|Dvor]], 
[[Džindići (Visoko, BiH)|Džindići]], 
[[Ginje]], 
[[Goduša (Visoko, BiH)|Goduša]], 
[[Gorani (Visoko, BiH)|Gorani]], 
[[Gornja Vratnica]], 
[[Gornja Zimća]], 
[[Gornje Moštre]], 
[[Grad (Visoko, BiH)|Grad]], 
[[Grajani]], 
[[Grđevac]], 
[[Hadžići (Visoko, BiH)|Hadžići]], 
[[Hlapčevići]],
[[Jelašje]], 
[[Kalići]], 
[[Kalotići]], 
[[Koložići]], 
[[Kondžilo (Visoko, BiH)|Kondžilo]], 
[[Kopači (Visoko, BiH)|Kopači]], 
[[Kula Banjer]], 
[[Liješevo]], 
[[Lisovo]], 
[[Loznik (Visoko, BiH)|Loznik]], 
[[Lužnica (Visoko, BiH)|Lužnica]], 
[[Mali Trnovci]], 
[[Malo Čajno]], 
[[Maurovići (Visoko, BiH)|Maurovići]], 
[[Mladoš]], 
[[Muhašinovići]], 
[[Mulići]], 
[[Okolišće (Visoko, BiH)|Okolišće]], 
[[Orašac (Visoko, BiH)|Orašac]], 
[[Ozrakovići]], 
[[Paljike (Visoko, BiH)|Paljike]], 
[[Podvinci]], 
[[Podvinje (Visoko, BiH)|Podvinje]], 
[[Poklečići]], 
[[Poriječani]], 
[[Radinovići (Visoko, BiH)|Radinovići]], 
[[Rajčići (Visoko, BiH)|Rajčići]], 
[[Ramadanovci]], 
[[Ratkovci]], 
[[Seoča]], 
[[Smršnica]], 
[[Srhinje]], 
[[Stuparići]], 
[[Svinjarevo (Visoko, BiH)|Svinjarevo]], 
[[Šošnje]], 
[[Taukčići]], 
[[Topuzovo Polje]], 
[[Tramošnjik]], 
[[Tujlići]], 
[[Tušnjići]], 
[[Upovac]], 
[[Uvorići]], 
[[Veliko Čajno]], 
[[Veruša (Visoko, BiH)|Veruša]], 
[[Vidovići (Visoko, BiH)|Vidovići]], 
[[Vilenjak (Visoko, BiH)|Vilenjak]], 
[[Visoko (BiH)|Visoko]], 
[[Vrela (Visoko, BiH)|Vrela]], 
[[Zagorice (Visoko, BiH)|Zagorice]], 
[[Zagornica]] i 
[[Zbilje]].

== Uprava ==
[[Datoteka:Visoko town hall 1.JPG|mini|Zgrada gradske uprave u Visokom]]
Nositelj izvršne vlasti u Visokom je gradonačelnik sa šest pomoćnika koji pružaju potporu pri donošenju različitih odluka.<ref name=":5">{{Cite web |url=http://visoko.gov.ba/media/42063/PRECISCENI-TEKST-STATUTA.pdf |title=S T A T U T GRADA VISOKO |language=boš. |access-date=21. svibnja 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160711051258/http://visoko.gov.ba/media/42063/PRECISCENI-TEKST-STATUTA.pdf |archivedate=11. srpnja 2016.}}</ref> Predstavničko tijelo Visokog je Gradsko vijeće koje ima ukupno 25 vijećnika. U donošenje odluka od lokalnog značenja uključeni su i građeni putem [[Mjesna zajednica|mjesnih zajednica]]. U Gradu Visoko formirano je ukupno 26 mjesnih zajednica.<ref>{{Cite web |url=http://visoko.gov.ba/op%C4%87ina/lokalna-samouprava/op%C4%87inska-administracija.aspx |title=Gradska administracija |website=visoko.gov.ba |language=en |accessdate=2019-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190507191439/http://visoko.gov.ba/op%C4%87ina/lokalna-samouprava/op%C4%87inska-administracija.aspx |archivedate=2019-05-07 |url-status=dead}}</ref> Savjet mjesne zajednice ima od 5 do 9 ĉlanova, ovisno o broju stanovnika mjesne zajednice. Savjet mjesne zajednice ima: 5 članova u mjesnoj zajednici koja ima do 1.000 stanovnika, 7 članova u mjesnoj zajednici koja ima od 1.000 do 2.000 stanovnika, 9 članova u mjesnoj zajednici koja ima preko 2.000 stanovnika.<ref name=":5" />

Visoko je 1. travnja 2019 administrativno postala [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]]. To su omogućili zakoni koje je sjednici usvojio većinom glasova [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Federalnog parlamenta]].<ref>{{Cite web |url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/op%C4%87ina-visoko-administrativno-postaje-grad-visoko.aspx |title=Visoko administrativno postaje Grad Visoko |website=visoko.gov.ba |language=boš. |accessdate=2019-05-06 |url-status=dead}}</ref>

== Povijest ==
=== Prapovijest ===
[[Datoteka:Okoliste._Neolithic_settlement_5200_BC._Bosnia_and_Herzegovina_(cropped).jpg|alt=Neolitsko naselje Okolište|mini|Neolitsko naselje Okolište]]
{{Glavni|Arheološko područje Okolište}}Zbog plodne doline kroz koju protječu dvije rijeke [[Bosna_(rijeka)|Bosna]] i [[Fojnička rijeka|Fojnička]], područje oko grada je bilo oduvijek naseljeno. Pronađena su neolitska naselja na obalama rijeka u mjestima kao što su Arnautovići, Donje Moštre, Okolište, Zbilje, Ginje, Dvor.

U vremenu oko [[4800. pr. Kr.|4800. pr. Kr]] na cijelom području visočkog bazena moglo je biti oko 3.500 stanovnika, što u prosjeku čini gustinu naseljenosti od 31 stanovnika po km<sup>2</sup>. Okolište je jedno od najvećih naselja pronađenih u BiH, što su pokazali pronađeni materijali, proizvodnja pokretnog arheološkog materijala, i broj kuća otkrivenih snimanjem. Naselje je bilo zatvorenog tipa i zaštićeno s pet rovova.{{Nedostaje izvor}} 

Slijed življenja nastavio se i u [[Metalno doba|metalnom dobu]]. Značajna nalazišta za [[željezno doba]] su Hadžići – brdo Gradina, Kopači, Malo Čajno, Zbilje, Mokronoge, Vratnica i Porječani. Većinski dio Bosne naseljavali su [[Dezitijati]] koji su pripadali [[Srednjobosanska kulturna grupa|srednjobosanskoj kulturnoj grupi]] brončanog i željeznog doba. S metalnim dobom, kada se stanovništvo sve više povlači na padinska područja, na moštranskome predjelu postojala je gradina Gradac u Gunjačama (područje Mokronoga). Mokronoška gradina imala je promjer 300x100 metara.<ref>Bojanovski, 1984, 61 - 62</ref>

=== Antika ===
U Moštrima nalazi se bitan antički lokalitet za visočko područje koji se nalazi uz [[potok]] Zimašnicu, lokalitet Svibe. Pronađeni nalazi kao što su temelji zgrada, [[kamen]], [[žbuka]], [[crijep]] i [[opeka]], kao i fragmenti fresko – slika i keramike provincijalne izrade ukazuju na antičku naseobinsku djelatnost i aglomeraciju.<ref name=":1">{{Citiranje časopisa |author=Salmedin Mesihović |title=Antičko naselje uz Zimošnicu u Moštrima kod Visokog |url=https://www.academia.edu/3613572/Anti%C4%8Dko_naselje_uz_Zimo%C5%A1nicu_u_Mo%C5%A1trima_kod_Visokog |language=en |accessdate=2020-06-15}}</ref> Jačanjem centara u području Ilidže, Višnjice blizu Kiseljaka i Breze, područje Visokog, a posebno moštranski kraj postaje raskrsnica glavnih rimskih puteva. Antička naseobinska djelatnost zabilježena i na nešto sjevernijem lokalitetu Crkvina, koje se nalazi na širem području Mokronoga.<ref name=":1" /> 

Tragovi rimskih građevina pronađeni su u Arnautovićima na lokalitetu srednjovjekovnih Mila kao i u potpornim zidovima srednjovjekovne banske i kraljevske bosanske crkve, a sastoje se od dijelova zida i dijelovima krovnog crijepa. Isti je slučaj sa srednjovjekovnoj utvrdi na Visočici, gdje su pronađeni stariji rimski i ilirski tragovi. Sjeveroistočno od mokronoškog Gradca nalazi se lokalitet Gradina u Seoči, čije više i južnije uzvišenje nosi naziv Veliki grad. [[Vaclav Radimsky]] 1890. godine, i kasnije [[Ivo Bojanovski]] su 1978. utvrdili da se radilo ruševinama manje rimske utvrde sa stražarnicom.<ref name=":12">{{Cite journal |last=Mesihović |first=Salmedin |title=Antičko naselje uz Zimošnicu u Moštrima kod Visokog |url=https://www.academia.edu/3613572/Anti%C4%8Dko_naselje_uz_Zimo%C5%A1nicu_u_Mo%C5%A1trima_kod_Visokog |language=en}}</ref> 

=== Srednjovjekovno doba ===
[[Datoteka: Visoko 1930.gif|thumb|250px|Prikaz mučenja 5 franjevaca i rušenja [[franjevački samostan u Milima|samostana]] u Visokom [[1450.]] godine na [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatskom]] [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katoličkom]] kalendaru u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] za mjesec [[veljača|veljaču]], [[1930.]] godina|alt=|lijevo]]
[[Datoteka:VisokoPolje.jpg|alt=|mini|Pogled na Visočko polje s lokaliteta Vrela]]
{{Glavni|Stari grad Visoki|Mile (Visoko)|Franjevački samostan i crkva sv. Nikole u Milima}}Za današnje područje Visočkoga polja se pretpostavlja da je još u 10. stoljeću predstavljalo nukleus u razvoju srednjovjekovne države u Bosni koje spominje car [[Konstantin VII. Porfirogenet]],{{sfn|Filipović|2002|p=203}} sredinom 10. stoljeća, dok je još pod hrvatskom ili srpskom vlašću.{{Nedostaje izvor}} Sama okolica Visokog, srednjovjekovna [[Bosna (župa)|župa Bosna]] je među najvažnijima za stvaranje [[Bosna (zemlja)|zemlje Bosne]] koja je obuhvaćala više okolnih župa.

Naselje smješteno u Visočkome polju i njegovoj okolici, dugo je imalo naziv ''Bosna'' što je predstavljalo najstariji i najuži sadržaj pojam Bosne kao teritorijalno-političke zajednice.{{sfn|Vego|1982|p=77}} Mjesto zvano Bosna spominje se u 17 srednjovjekovnih izvora, a [[Pavao Anđelić|Anđelić]] je tu Bosnu definirao naseljem tipa teritorijalne općine, koje se nalazilo na visočkome polju. Izvjestan broj dokumenata spominje Bosnu u kontekstu užeg naselja. Primjeri su povelje iz [[1334.]] godine kada je ban Stjepan II. pisao povelju ''in Bossina in curia nostra'', kralj Tvrtko I [[1366.]] u svome pismu navodi da piše ''scripta in Bosna''.<ref>{{Cite web |url=https://vdocuments.mx/indira-sabic-onomasticka-analiza-bosanskohercegovackih-srednjovjekovnih-administrativnih.html |title=Indira Sabic, Onomasticka Analiza Bosanskohercegovackih Srednjovjekovnih Administrativnih Tekstova i Stecaka, 5. Prosinca 2014. - [PDF Document] |website=vdocuments.mx |language=hr |accessdate=2019-05-15}}</ref> Na zemljovidu iz 17. stoljeća okolina Visokog je nazvana ''Podbosanje''.<ref>Vuletić-Vukasović 1891: 274-280</ref>

Ban [[Kulin (ban)|Kulin]] je u današnjim Biskupićima sagradio crkvu, gdje je pronađena poznata Kulin banova ploča. Po Anđeliću{{sfn|Škegro|2005|p=363}} i drugima<ref>Milko BRKOVIĆ, Diplomatičko-paleografska analiza bolinopoilske isprave iz 1203. godine. Prilozi: Institut za istoriju u Sarajevu, 32. (2003.) 49.-74. Petar Runje, Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši (13.-16. st.). “Provincijalat franjevaca trećoredaca” - “Kršćanska sadašnjost”, Zagreb, 2001.</ref> Bilinpoljski zbor desio u Visočkoj dolini, jer se u latinskom izvorniku spominje ''Bolino Poili.<ref>CD, III., p. 24.-25.; Mandić, 1962.: 454.; Šanjek, 1975.: fotokopija iza str. 80.; ISTI, 2003.a: 82.</ref>'' Po tome, zbor se desio ''kraj rijeke i da se taj samostan nalazi pokraj grada Bosne {{sfn|Runje|2001|p=18}}''
[[Datoteka:Ploča_Kulina_bana_iz_crkve_kod_Visokog.jpg|poveznica=https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Plo%C4%8Da_Kulina_bana_iz_crkve_kod_Visokog.jpg|mini|Kulinova ploča pronađena u Biskupićima.]]
Grad Visoki na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Grad]] prvi put spominje se 1. rujna 1355. godine kada je u njemu ban [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtko I Kotromanić]] izdao [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]] povelju kojom im potvrđuje prava i privilegije.<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 |title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |website=old.kons.gov.ba |accessdate=2019-05-07}}</ref> Visoko je bilo pod izravnom feudalnom upravom [[Kotromanići|Kotromanića]].<ref>{{Cite web |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33481 |title=Kotromanići {{!}} Hrvatska enciklopedija |website=www.enciklopedija.hr |accessdate=2019-05-12}}</ref> [[Stari grad Visoki|Grad Visoki]], Podvisoki, [[Mile]], Biskupići i Moštre bili su jedno od središta negdašnje srednjovjekovne Bosne. Prvi kralj u Bosni [[Tvrtko I Kotromanić]] se okrunio, a i pokopali su ga u crkvi u [[Mile (Visoko)|Milama]], gdje se nalazio i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a bile su i mjesto održavanja stanka državnog sabora. Tvrđava Visoki je štitila podgrađe Podvisoki koji je bio jedno od najranijih primjera srednjovjekovne gradske sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]]. U Moštrima se nalazila kuća krstjana,{{sfn|Anđelić|1984|p=125}} gdje je [[Crkva bosanska]]<ref>{{Citiranje časopisa |title=Crkva bosanska {{!}} Hrvatska enciklopedija |url=https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=12741 |accessdate=2020-11-28}}</ref> obavljala svoje javne poslove i imala visoko učilište bosanske [[vjera|vjerske]] organizacije.<ref>Đ. Basler (njegovo nav. dj. p. 273.)</ref><ref>Dr. Pavao Anđelić - Bobovac i Kraljeva Sutjeska : Sarajevo, 1973. 231-258.</ref> U Biskupićima nalazila se crkva koju je sagradio prvi domaći [[ban]], [[Kulin Ban|Kulin]].

===== Političko središte =====
[[Datoteka:Krunidbeno_mjesto_bosanskih_kraljeva_1.jpg|poveznica=https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Krunidbeno_mjesto_bosanskih_kraljeva_1.jpg|mini|Ostaci [[Mile (Visoko)|crkve u Milama]], nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine]]
Mile su bile jedno od mjesta gdje su se održavao često održavao stanak. Nečesto tu se dešavao izbor i krunidba vladara, darivanje i oduzimanje baštine, otuđivanje državnog teritorija i određivanje vanjske politike.<ref>Mustafa Imamović, Osnove upravno-političkog razvitka i državnopravnog položaja Bosne i Hercegovine, Pravni fakultet Sveučilišta u Sarajevu, Sarajevo (2006), str. 46.</ref> Jedan od bitnih događaja bio je [[stanak]] (skup vlastele, poznat i kao rusag) u Visokom 1404. godine kada je svrgnut kralj [[Stjepan Ostoja|Ostoja]], a postavljen [[Tvrtko II. Kotromanić|Tvrtko II]]. [[Mletačka Republika|Mlečani]] i [[Dubrovačka Republika|Dubrovčani]] su često dolazili u Visoko tražiti povlastice i slobode u trgovini, a koje bi onda bile predmet povelja i odluka koje su donesene na stanku gdje se sastajalo najmoćnije lokalno plemstvo.{{Nedostaje izvor}}

==== Trgovina ====
Odlučnom trenutku u gospodarstvenome razvoju banovine u Bosni pridonijelo je širenje države za vrijeme [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]] koja će u potpunosti imati kontrolu nad [[Neretvanski put|Neretvanskim putom]] koji je izravno povezivao Dubrovnik i Visočko polje. Najkraće putovanje između Dubrovnika i Podvisokog u 15. stoljeću trajalo je pet, a najduže 13 dana. [[Banovina Bosna]] je tada ostvarila izlaz na [[Jadransko more]], a u isto vrijeme povećala se rudarska aktivnost. Skupljeno bogatstvo je dijelom investirano u vladarske komplekse u Podvisokom i Milima.<ref name=":02">{{Cite journal |last=Mrgić |first=Jelena |title=Severna Bosna: 13-16. vek |url=https://www.academia.edu/759818/Severna_Bosna_13-16._vek |language=en |pages=212, 390}}</ref> Dubrovčani su bili sve više zainteresirani za Visoko, tako da su do 1412. godine imali veliku trgovačku koloniju. U Podvisokom će ostati sve do 1433. godine. U tom vremenu u Visokom je boravilo 370 Dubrovčana, tako da je ovo naselje bilo jedno od najjačih dubrovačkih naselja u srednjovjekovnoj Bosni. Blizina srednjobosanskoga rudarskog bazena i bitnih gradova u neposrednoj blizini kao što su [[Olovo (BiH)|Olovo]] i [[Kreševo (BiH)|Kreševo]], te prirodni položaj Visočkog polja koje je bilo stjecište važnih puteva, od kojih je jedan dolinom Bosne povezivao [[Središnja Bosna|Središnju Bosnu]] s [[Panonska nizina|Panonskom nizinom]], a drugi ušće [[Neretva|Neretve]] sa srednjim [[Podrinje]]m su od skromnog trgovišta koje je Podvisoki bilo krajem 1390-ih godina pretvorili u glavno trgovačko središte u srednjovjekovnoj Bosni.<ref>{{Cite web |url=https://dijak.online/rudnici-i-rudarski-trgovi/ |title=Rudnici i rudarski trgovi {{!}} Srednjovjekovna Bosna |last=1603592663238606 |date=2019-03-28 |website=Dijak |accessdate=2019-06-30}}</ref>

Visoko se postupno razvilo u veliki trg, gdje su trgovci u Podvisokom većinom prodavali razne preparirane rude kao što su srebro i zlato, vosak, med, kožu od domaćih i divljih životinja, kao i stranu robu kao što su bili dubrovački i mletački tekstil, južno voće, sol, te obrtna dobra kao što su brave.{{sfn|Vego|1982|p=81}} Jedan od najpoznatijih visočkih trgovaca iz toga vremena bio je Milaš Radomirić koji je trgovao je srebrom, kožama i voskom. Podvisoki je postao često [[karavan]]sko odredište. Iz 1428. godine je ostao zabilježen najveći karavanski prijevoz robe u srednjovjekovnoj Bosni koji je na relaciji između Dubrovnika i Podvisokog brojao 600 tovara u karavanu. U Podvisokom je postajala i [[carinarnica]], a carinski službenici se izričito spominju kao carinarnici bosanskoga kralja.{{Nedostaje izvor}} 

Podvisoki je postao bitno trgovačko središte iz kojeg se roba nije samo izvozila, već je porastao i uvoz robe. Od 1430. do 1450. godine došlo je do naglog razvoja [[Fojnica|Fojnice]] koja se razvila zahvaljujući rudnicima srebra, uzela primat nad Podvisokim kao glavno trgovačko središte i mjesto Dubrovačkih kolonija. To su bile godine odumiranja trgovačke aktivnosti u Podvisokom kojem su doprinijeli i upadi [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] u [[Središnja Bosna|Središnju Bosnu]], sve do konačne propasti [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskog kraljevstva]].

=== Osmanska vladavina ===
[[Datoteka:Ilustracija.jpg|mini|Crtež Visokog iz Osmanskog perioda|alt=]]
[[Datoteka:SidzilVisoko.png|poveznica=https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:SidzilVisoko.png|alt=|mini|Matična knjiga (sidžil) visočkog sudije (1825.–1829.)]]
Dolaskom Osmanlija Visoko počinje poprimati urbano obličje. O prvim desetljećima razvoja Visokog nakon osmanskog zauzeća vrlo malo se zna. Najstariji do sada poznati izvor u kojem se spominje Visoko kao dio osmanskog teritorija jest vakufnama [[Ishak-beg Hranušić|Isa-bega Hranušića]] iz 1462. godine.<ref>Čar-Drnda, „Teritorijalna i upravna organizacija visočke nahije do početka 17. stoljeća“, 186.</ref> Visočka nahija obuhvaćala je današnje općine i gradiće: Visoko, [[Breza (BiH)|Brezu]], [[Busovača|Busovaču]], [[Fojnica|Fojnicu]], [[Ilijaš]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] i [[Vareš]]. Od srednjovjekovnog grada, Visoko će izrasti u naselje osmanskog tipa. Godine 1477. Ajas-paša je izgradio [[hamam]], [[mekteb]], vodovod, most na rijeci Bosni i Medresu, te utemeljio vakuf i tekiju nakšibendijskog reda koja i danas postoji. Džamija se ne spominje u vakufnami, ali znamo iz izvora iz 1704. da je postojala Ajas-pašina džamija koju je srušio [[Eugen Savojski]]. Novi objekti su sačinjavali početnu urbanu jezgru, gospodarstveno središte novog naselja koji se stvara na prostoru srednjovekovnoga trga. U sredini čaršije, koja je i danas smještena na istom mjestu, nalazio se [[sebilj]]. Na urbanističkom planu, osmansko Visoko je bilo podijeljeno na obrtnički i trgovački dio – [[Čaršija|čaršiju]] i [[Mahala|mahalu]], te stambeni dio grada. Stambeni dio grada je pružao ugodnu sliku s bujnim, zelenim vrtovima.{{Nedostaje izvor}} 

Kao sjedište nahije nalazilo se isprva u sastavu [[kadiluk]]a Bobovac (1463 – prije 1470), a potom u sastavu kadiluka Sarajevo sve do 1851., kada je postalo samostalan kadiluk.<ref name=":6">{{Cite web |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64842 |title=Visoko {{!}} Hrvatska enciklopedija |website=www.enciklopedija.hr |accessdate=2019-05-05}}</ref> U Visokom je 1485. godine evidentirano 3% muslimanskog stanovništva, 1489. godine 5%, 1516. godine 38%, 1528./30. godine 60%, 1540. godine 78%, a 1570. godine 93%. Do kraja 16. stoljeća ono je činilo apsolutnu većinu što se neće značajnije mijenjati sve do propasti Osmanskog carstva.{{Nedostaje izvor}}

Stari [[franjevački samostan u Milima|Franjevački]] samostan bio je očuvan sve do 1524. kada su ga srušile turske vlasti, iako je kasnije obnovljen. Političke neprilike vezane za [[Veliki turski rat]] prisilile su franjevce da 1688. napuste samostan u Visokom kada su otišli u [[Nova Gradiška|Gradišku]] izuzev gvardijana koji je ostao radi čuvanja crkve i samostanske imovine. Franjevci definitivno napuštaju samostan 1697. godine. Tom su se prilikom u [[Slavonija|Slavoniju]] otišli i preostali visočki katolici, koji se pridružuju Eugenu Savojskom prilikom njegovog povratka nakon svršetka [[Prijepad Eugena Savojskog 1697. u Bosnu|vojnog pohoda na Sarajevo]].<ref>Fra Igmacije Gavran, ''Vrata u život'', Uz 100. obljetnicu postojanja zgrade Franjevačke klasične gimnazije u Visokom, : Svjetlo riječi, 2000, 19</ref><ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3391 |title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |website=old.kons.gov.ba |accessdate=2019-10-30}}</ref> Samostan je tada srušen i nije više obnavljan do dolaska Austrougarskih vlasti, iako po nekim izvorima kao što je isprava Kreševskog kadije Derviša neki od franjevaca su ostali u Visokom sve do 1737. godine.<ref name=":03">Hamdija Kreševljaković, „Visoko“, str. 11.</ref> U zadnjim desetljećima osmanske uprave u Visokom sagrađena je i otvorena nova [[medresa]] (1840.) a zatim i [[ruždija]] (1870.). [[Crkva sv. Prokopija u Visokom|Pravoslavna crkva Sv. Prokopija]] sagrađena je 1857. godine, a nedugo i pravoslavna škola. U [[1861.]] godini otvorena je cesta Visoko-Kiseljak.{{Nedostaje izvor}} 

=== Austrougarska monarhija===
Nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]], [[Austro-Ugarska]] je 1878. okupirala čitav [[Bosanski pašaluk|Bosanski vilajet]]. Otpor austrijskoj vojsci bio je kratkotrajan i trajao nekih 6 sati pod vodstvom Muhameda ef. Hadžijamakovića, a pridružili su im se i pravoslavni Visočani.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}} Konačan otpor je slomljen poslijepodne 17. kolovoza 1878. kada se grupa povlači prema Sarajevu.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}} Nastavljajući tradiciju iz osmanskog razdoblja i dalje se razvijao kožarski zanat, tako je izvoz kože značajno rastao. Godišnje se prerađivalo 20.000 goveđih i 60.000 ovčjih i kozijih koža, a opančari su izrađivali milijun pari opanaka.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=53}}

U prvim godinama [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] vlasti Visoko nije bitno mijenjalo izgled te je zadržalo [[orijent]]alni oblik. Iako se veći broj muslimana iselio u [[Turska|Tursku]], Visoko je i dalje ostalo pretežito muslimansko mjesto. Zgrade su se većinom gradile u [[Pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]] i ublaženim varijantama [[Neoklasicizam|neoklasicizma]]. Daljnji razvoj zaustavio je katastrofalni požar koji je izbio 11. studenoga [[1911.]] godine prilikom čega je izgorjelo preko 450 kuća, trgovina i ostalih objekata, što je činilo više od polovice grada. U proljeće [[1912.]] godine se pristupilo obnovi. U Visoko je pristizala pomoć iz svih dijelova carstva i van njega, a ukupno je prikupljeno 32.158 kruna. Pomoć je stizala iz [[Beograd]]a, [[Cazin]]a, [[Nevesinje|Nevesinja]], [[Rogatica|Rogatice]], [[Sarajevo|Sarajeva]] i [[Tuzla|Tuzle]], ali i pojedinaca kao što su direktor vakufa efendija Arnautovič i kralj Austro-ugarske monarhije.<ref>{{Cite web |url=http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=444 |title=Podsjećanje na veliki požar |accessdate=2007-06-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927231140/http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=444 |archivedate=2007-09-27 |url-status=dead}}</ref> 

=== SHS, Jugoslavija, NDH ===

U novoj državi Srba Hrvata i Slovenaca, kasnije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], [[Drinska banovina|Drinskoj banovini]], struktura stanovništva se nije previše mijenjala, pa tako ni u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] kada je Visoko bilo sastavni dio [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Tijekom rata grad nije pretrpio veliku štetu, osim devet bombi koje su saveznici bacili s ciljem da presijeku vitalne prometnice kako bi usporili povlačenje njemačke vojske. Visoko je oslobođeno [[7. travnja]] [[1945.]] od strane 7., 9. i 17. Krajiške brigade iz Desete divizije. S područja Visokog je 1205 vojnika sudjelovalo u narodnooslobodilačkom ratu, dok ih je 142 poginulo. Poslije rata ustanove i ulice u Visokom obično su dobivale imena po ratnim herojima s područja Visokog.{{Nedostaje izvor}}

=== SFR Jugoslavija ===
[[Datoteka:Visoko,_view_from_Paljike.jpg|mini|Prikazani dio naselja Luke u gornjem dijelu slike je najgušće naseljen dio grada sagrađen za vrijeme SFRJ.]]
U socijalističkoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] od [[1955.]] Visoko postaje središtem nekoliko današnjih općina: [[Breza (BiH)|Breza]], [[Fojnica]], [[Ilijaš]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] i [[Vareš]]. Početkom 1950-ih godina počinje izgradnja prvih većih zgrada u Visokom, kao i postupno širenje grada prema prostranim ravnicama. Grad dobiva i sve važnije javne objekte među kojima su pošta, policijska i vatrogasna postaja, dom zdravlja, hotel, kao i robne kuće, športske i ostale stambene i poslovne objekte. Školstvo je također uvelike poboljšano izgradnjom tri nove škole: osnovne škole "[[Safvet-beg Bašagić]]", te dvije srednje škole "Hazim Šabanović" i gimnazije.

U ovom se razdoblju ubrzano razvija gospodarstvo te niču tvrtke poput KTK-a, Vispaka, Vitexa, Veleprometa, IGM-a, Kovine i mnogi drugi. Tadašnje je gospodarstvo, prema podatcima iz 1991., upošljavalo 88% stanovništva. Visoko je 6. svibnja 1971. posjetio [[Josip Broz Tito|Josipa Broz Tito]] u kojemu je obišao sam grad i tadašnje velike tvrtke i kupio kožno odijelo za sebe i svoju suprugu Jovanku u Kožno-tekstilnom kombinatu. Kasnih [[1980-ih]] godina te početkom [[1990-ih]] dolazi do ubrzane urbanizacije grada s gradnjom velikog gradskog naselja Luke koje se nalazi uz samu rijeku Bosnu, te predstavlja najgušće naseljeni dio grada. Izgradnja je prekinuta početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovinu]], ali je dovršena poslije rata.{{Nedostaje izvor}}

=== Visoko u ratu (1992. – 1995.) ===
[[6. travnja]] [[1992.]] proglašava se izvanredno stanje na području Visokog. Već od travnja [[1992.]] počinje doturanje naoružanja prema [[Sarajevo|Sarajevu]]. Uz pripremanje obrambenih snaga vršen je stalni pritisak na srpsko stanovništvo da predaju sve naoružanje iz vojarnâ Ahmet Fetagahić i Majevica. Dana [[25. travnja]] Srbi napuštaju vojarnu Ahmet Fetagahić i prelaze u vojarnu Majevica. Sljedećeg dana jedinice TO Visoko vrše opsadu i napad na vojarnu Majevica i pri tom osvajaju skoro sve naoružanje.{{Nedostaje izvor}}

Krajem siječnja [[1993.]] raste napetost između [[Armija RBiH|ARBiH]] i [[HVO]]-a. Dana [[27. siječnja]] postrojbe 302. mtbr u sudjelovanju s postrojbama ŠTO Visoko i 17. krajiške sudjelovali u bitkama i osvajanju gradića [[Fojnica|Fojnice]]. Dana [[2. studenog]] jedinice ARBiH iz Visokog i susjednih općina zauzimaju [[Vareš]] s minimalnim gubicima. Posljednji dani [[1994.]] su donijeli primirje između ARBiH i HVO-a. Za to vrijeme u Visokom su trajale pripreme za deblokadu Sarajeva, te su u tu svrhu u Visoko pristigle jedinice 7. korpusa. Operacija deblokade glavnog grada je počela 15. lipnja 1995. Tijekom operacije na Visoko je bačen veliki broj granata te šest modificiranih aviobombi. Deblokada nije ostvarena. [[Daytonski sporazum|Daytonskim sporazumom]] je okončan rat te uklonjene sve ratne crte oko Visokog.{{Nedostaje izvor}}

== Gospodarstvo ==
U gospodarskoj strukturi vodeće su grane prije 1992. bile industrija i trgovina. Značajan doprinos u razvoju Visokog je dala poljoprivreda, građevinarstvo, zatim promet i obrt. Prije rata privreda je bila organizirana u 20 tvrtki od kojih su najveće bile "KTK", "Vitex", "Velepromet", "Kovina", "Vispak", GP "Zvijezda", "IGM", "Asfaltgradnja" i druga u kojima se zapošljavalo preko 11.000 radnika. Od ukupno 13.500 zaposlenih, u privredi bilo je zaposleno 88%, u vanprivredi 7% i u individualnom sektoru 1,7%.

S početkom rata gospodarske se aktivnosti otežano odvijaju. Povećani su troškovi i koriste se postojeće zalihe sirovina i repromaterijala. Fizički obujam proizvodnje ostvarivan je kako je to ratna situacija dozvoljavala. Asortiman roba je desetkovan i sveo se na one proizvode koji su od interesa, prije svega, [[Armija BiH|Armije BiH]]. Usprkos teškim oštećenjima koja se procjenjuju na oko 400 milijuna DEM gospodarski su kapaciteti bili u funkciji i nisu prekidali proizvodnju. Organiziranje industrijske i posebno poljoprivredne proizvodnje pomoglo je u preživljavanju stanovništva i šire regije i dalo velik doprinos u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu]].

Fabrika Preventa smještena na Slobodnoj Zoni u Visokom upošljava preko 1500 radnika i pravi kožne i tekstilne presvlake za sve glavne proizvođače u automobilskoj industriji u Europi, uključujući proizvođače automobila kao što su [[Volkswagen]], [[Audi]], [[Škoda]], [[Seat]], [[BMW]], [[PSA grupacija]], [[Renault]], [[Opel]].<ref name=":13">{{Cite web |url=http://visoko.gov.ba/media/450850/investicijski-vodic.pdf |title=INVESTICIJSKI SAŽETAK |publisher=Visoko |access-date=15. lipnja 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171215023054/http://visoko.gov.ba/media/450850/investicijski-vodic.pdf |archivedate=15. prosinca 2017.}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |url=https://visoko.co.ba/prevent-grupacija-i-ove-godine-proizvela-autopresvlake-za-milion-vozila-u-evropi/ |title=Prevent Grupacija i ove godine proizvela autopresvlake za milion vozila u Evropi |last=Visoko.co.ba |website=Visoko.co.ba |language=boš. |accessdate=2019-05-01}}</ref> Prevent je kontinuirano najveći izvoznik u čitavoj Bosni i Hercegovini. Prema podatcima iz 2014., učešće u ukupnom izvozu Zeničko-dobojskog kantona iznosi 32,21%. Na području grada Visoko postoje prerađivački kapaciteti u mesnoj (tvrtke Industrija mesa Semić, Akova Group - Brovis, Suša) i konditorskoj industriji (tvrtke Pak-Rampart, Vispak).<ref name=":82">{{Cite journal |year=2014 |title=Strategija razvoja Grada Visoko |url=http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf |journal=Grad Visoko |pages=33-43 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180713000802/http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf |archive-date=13. srpnja 2018. |access-date=22. svibnja 2020.}}</ref>

Prema podatcima iz 2014. na području Visokog posluje 364 privrednih društava i 1.041 samostalnih privrednika koja obavljaju privrednu djelatnost. Nosioci privrednog razvoja područja također su poduzeća iz djelatnosti pakiranja i prerade prehrambenih proizvoda; proizvodnje tekstila i tekstilnih proizvoda (tvrtke Prevent, Albex-Groupe); proizvodnje građevinskog materijala (IGM Visoko); proizvodnje boja, fasada i ljepila (Komochem), metaloprerađivačke (Metal – As) i drvne industrije (tvrtke J.u.A FRISCHEIS, Secom), te proizvodnja Alu i PVC stolarije (Ugarak produkt). Većina tvrtki unutar ovih djelatnosti pretežito su izvozno orijentirane.<ref name=":13" /> Ukupno su četiri poslovne zone u Visokom: Poslovna zona Ozrakovići, Poslovna zona Čekrekčije, Poslovna zona Kula Banjer, Slobodna zona Visoko.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Preduzetničke industrijske zone |url=http://visoko.gov.ba/de/biznis-centar/preduzetni%C4%8Dke-industrijske-zone.aspx |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20200707104820/http://visoko.gov.ba/de/biznis-centar/preduzetni%C4%8Dke-industrijske-zone.aspx |archive-date=7. srpnja 2020. |access-date=6. srpnja 2020.}}</ref>

=== Kožna prerada u Visokom ===
Kožarski je posao prelazio s koljena na koljeno, s otca na sina pa je zanatsko iskustvo prerade kože rasprostranjeno do današnjih dana. Stari način proizvodnje visočkih ''tabaka'' s poznatim ''tabhanama'' trajao je s manjim izmjenama i stjecanjem rutine i iskustva tijekom cijelog razdoblja osmanske vlasti. Isti način zadržao se je i dolaskom austro-ugarske monarhije, da bi tek poslije Prvog svjetskog rata bio uveden suvremeniji način prerade kože u gotove proizvode kao što su odjevni i obućarski. 1928. godine pored stare kožare nikla je suvremena radionica za doradu raznovrsnije gotove kože. Tada se počinju upotrebljavati sredstva za štavu i obradu koža kao i strojna mehanizacija. Godine 1929. stvorena je [[Stručno-zanatsko-kožarska škola Visoko]], u kojoj su se školovali budući kadrovi za kožarsku industriju. Ova je škola bila glavna [[kožarstvo|kožarska]] obrazovna ustanova za cijelu tadašnju Jugoslaviju, pa su se u njoj školovali učenici iz svih dijelova države.{{Nedostaje izvor}}

=== Mesna prerada ===
{{Glavni|Visočka pečenica}}U BiH je prisutna tradicija proizvodnje suhomesnatih proizvoda među kojima posebno mjesto zauzimaju suho meso i [[sudžuk]] koji dolaze s područja Visokog, a tradicija proizvodnje traje od sredine 1750-ih godina.<ref name=":42">{{Cite web |url=http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf |title=Strategija razvoja grada Visoko |access-date=22. svibnja 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180713000802/http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf |archivedate=13. srpnja 2018.}}</ref> „Visočka pečenica“ trajni je [[Suhomesnati proizvodi|suhomesnati]] proizvod za koji je udruženje prerađivača mesa s područja grada Visoko „ViPS“ (Visočka pečenica i sudžuka) podnijelo zahtjev prema Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine za dodjelu oznake zemljopisnog porijekla za „Visočku pečenicu“.<ref>{{Cite journal |last=Brenja |first6=Amir |pages=386–396 |issue=4 |volume=XXI |language=hr |journal=Meso : prvi hrvatski časopis o mesu |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=326471 |title=Zaštita zemljopisnog podrijetla „Visočke pečenice“ – put do brenda |date=2019-07-30 |last6=Ganić |first=Dragan |first5=Munevera |last5=Begić |first4=Emir |last4=Patković |first3=Amir |last3=Čaušević |first2=Marina |last2=Krvavica |issn=1332-0025}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Begić |first=Munevera |last2=Zorlak |first2=Alma |last3=Ganić |first3=Amir |date=2018-02-19 |title=Utjecaj različitih količina dodane kuhinjske soli na senzorna svojstva 'Visočke pečenice' |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=286931 |journal=Meso : prvi hrvatski časopis o mesu |language=hr |volume=XX |issue=1 |pages=50–57 |doi=10.31727/m.20.1.3 |issn=1332-0025}}</ref> U Visokom je zaključno s 2020. godinom bilo 45 registriranih obrtničkih prerađivača mesa.<ref>{{Cite web |url=https://www.agroklub.ba/prehrambena-industrija/visocka-pecenica-prepoznatljiv-bih-proizvod-uskoro-zasticen-oznakom-porijekla/57602/ |title=Visočka pečenica - prepoznatljiv BiH proizvod uskoro zaštićen oznakom porijekla |last=Pašalić |first=Adi |year=2020 |website=Agroklub.ba |language=boš. |accessdate=2020-05-22}}</ref> [[Visočka pečenica]] je postala službeno zaštićeni proizvod 5. lipnja 2020.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Livanjski sirevi, visočka pečenica i nevesinjski krompir službeno zaštićeni proizvodi |url=https://www.bljesak.info/gospodarstvo/poljoprivreda/prvi-bosanskohercegovacki-prehrambeni-proizvodi-zasticeni-oznakama-podrijetla-i-zemljopisnog-podrijetla/314111 |language=en |accessdate=2020-06-09}}</ref>
[[Datoteka:VisokoTransport.jpg|mini|Zgrada na desnoj strani bila je u vlasništvu raspuštene tvrtke "Velepromet" iz doba [[Radničko samoupravljanje|radničkog samoupravljanja]].]]

=== Poljoprivreda ===
Najkvalitetnije poljoprivredno zemljište nalazi se uz dolinu rijeke Bosne i Fojnice, te njihovih pritoka (gornje i donje moštransko, dobrinjsko i radovljansko područje). Visoko ima oko 0,22 hektara poljoprivrednog zemljišta po glavi stanovnika. U Zeničko-dobojskoj županiji, Visoko se nalazi u samom vrhu kada je riječ o proizvodnji [[krumpir]]a, [[Paprika|paprike]], [[Plava djetelina|plave djeteline]] i [[grah]]a.<ref name=":8">{{Cite journal |year=2014 |title=Strategija razvoja grada Visoko |url=http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf |journal=Grad Visoko |pages=33-43 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180713000802/http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf |archive-date=13. srpnja 2018. |access-date=22. svibnja 2020.}}</ref> Plodna ravnica u slivu rijeke Bosne na području Moštra poznata je po uzgajanju kvalitetne paprike.<ref>{{Cite web |url=https://www.agroklub.ba/povrcarstvo/mostranska-paprika-brend-ili-mit/30263/ |title="Moštranska paprika" brend ili mit? |last=Pašalić |first=Adi |year=2017 |website=Agroklub.ba |language=boš. |accessdate=2020-05-22}}</ref>

=== Turizam ===

Iako Visoko kao grad nikada nije bilo turističko mjesto, ono ipak ima mnogo turističkih atrakcija. Najviše ih je vezano za srednjovjekovnu Bosnu, tako da na brdu Visočici još uvijek ima ruševina stare tvrđave (dio je sačuvan u Visočkom muzeju), a u Milama je pronađen [[Tvrtkov grob]] kao i srednjovjekovno naselje. 

==== Piramide u Visokom ====
{{Glavni|Bosanske piramide|Park Ravne 2}}U novije vrijeme velika turistička atrakcija u Visokom su okolna brda kao što je [[Grad (brdo kod Visokog)|Visočica]], zbog tvrdnji pseudoistraživača [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]] kako se nedaleko od grada Visokog nalazi više piramida izgrađenih ljudskom rukom u davnoj prošlosti. Ozbiljnija znanstvena istraživanja su pokazala da u okolici Visokog ne postoje piramide kao ni građevine sličnog podrijetla.<ref>[http://subrosa.dailygrail.com/download.html Pyramid No More], Sub Rosa, Issue 6, listopad 2006.</ref><ref name="The great Bosnian pyramid scheme">[http://www.britarch.ac.uk/ba/ba92/feat3.shtml The great Bosnian pyramid scheme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070712211737/http://www.britarch.ac.uk/ba/ba92/feat3.shtml |date=12. srpnja 2007. }} Anthony Harding, British Archaeology studeni/prosinac 2006.</ref><ref>John Bohannon, [http://www.sciencemag.org/cgi/content/summary/313/5794/1718 Mad About Pyramids], Science Magazine, 22 rujan 2006.</ref> Štoviše, dio akademske zajednice je kritizirao bosanskohercegovačke vlasti jer podupiru opovrgnute tvrdnje o piramidama u Visokom.<ref>[http://www.e-a-a.org/statement.pdf Declaration from the European Association of Archaeologists] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717134402/http://www.e-a-a.org/statement.pdf |date=17. srpnja 2011. }}, 11. prosinac 2006.</ref>

U prvim godinama većina posjetitelja su bili tranzitni koji su ostajali u Visokom između 1-5 sati. Danas više od trećine gostiju čine gosti koji ostaju između 2-10 dana.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa |title=FONDACIJIN IZVJEŠTAJ O TURIZMU NA PODRUČJU GRADA VISOKO PERIOD MART 2018. – MAJ 2019 - Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation |url=http://piramidasunca.ba/bs/aktuelnosti/item/14212-fondacijin-izvje%C5%A1taj-o-turizmu-na-podru%C4%8Dju-op%C4%87ine-visoko-period-mart-2018-%E2%80%93-maj-2019.html |accessdate=2019-05-03}}</ref> To se pozitivno odražava na financijski prihod ugostiteljskih objekata u Visokom i uslužnih djelatnosti<sup>[16]</sup>. Fondacija je svoju turističku ponudu proširila otvaranjem parka "[[Park Ravne 2|Ravne 2]]", a broj turista je oko 50.000 na godišnjoj razini. Na vodećoj svjetskoj web stranici za smještajne kapacitete, do 2012. nije bilo nijednog smještajnog kapaciteta iz Visokog. U 2015. bilo ih je 45, u 2016. 70, u 2017. 95, a u 2018. 158 smještajnih kapaciteta (hotela, motela, hostela, apartmana, kuća, vikendica, stanova, kreveta, kampova).<ref name=":0" /> 

Sve veći broj turista je poboljšao kakvoću turističke infrastrukture, tako da Visoko u svom središtu ima turistički info pult, a zahvaljujući suradnji Fondacije s gradskim, županijskim i federalnim vlastima pristupilo se sustavnom rješavanju turističke infrastrukture: asfaltiranju puteva, izgradnji zaobilaznice da bi bila formirana pješačka zona ispred tunela Ravne (koja je otvorena u ožujku 2019.), izgradnji parkirališnog prostora, početku radova na novom regulacijskom planu za kompleks Ravne, itd.<ref name=":0" />

U prvih sedam mjeseci 2021. broj turista koji su posjetili Visoko iznosio je 30.000.<ref>{{Citiranje weba |last=Visoko.co.ba |title=Zvanični podaci: U prvih sedam mjeseci 2021. godine Visoko posjetilo oko 30.000 turista |url=https://visoko.co.ba/zvanicni-podaci-u-prvih-sedam-mjeseci-2021-godine-visoko-posjetilo-oko-30-000-turista/ |access-date=2021-08-13 |website=Visoko.co.ba |language=bs-BA}}</ref> 

== Obrazovanje ==
{{Glavni|Franjevačka klasična gimnazija u Visokom}}

O postojanju visokog učilišta u Bosni prije osam stoljeća ne postoji mnogo podataka, ali ono što je dostupno potvrđuje izuzetnu činjenicu da je “u mjestu koje se zove Bosna” (Visoko) već [[1175.]] godine postojalo visoko učilište Crkve bosanske. Čini se da je to bilo u Moštru, i neki [[autor]]i idu dotle da ga proglašavaju sveučilištem.<ref name="Kubat">Semira Kubat: [https://www.vipromo.ba/razlog-za-ponos-srednjovjekovni-univerzitet-u-mostru-kod-visokog/ '' RAZLOG ZA PONOS: Srednjovjekovni univerzitet u Moštru kod Visokog''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200611005302/https://www.vipromo.ba/razlog-za-ponos-srednjovjekovni-univerzitet-u-mostru-kod-visokog/ |date=11. lipnja 2020. }} Gradski web portal ViPromo, Visoko. 20. veljače 2019. Pristupljeno 11. lipnja 2020.<br>Napomena: Autorica u tekstu ne rabi pojmove "bosanski krstjani" ni "Crkva bosanska", nego "bosanska vjerska organizacija", "bosanska vjera".</ref>

Povijesni izvori govore o “mjestu koje se zove [[Bosna]]”, pored toga što se u dokumentima iz tog vremena spominje “zemlja Bosna”. Srednjovjekovno naselje pod tim nazivom povjesničari su locirali u [[Visočko polje]] i njegovo pribrežje i to je najstariji i najuži sadržaj pojma Bosna. Ovakvi izvori i tumačenja ostavljaju mogućnost da je u to vrijeme pojam Bosna bio dvoznačan: pod jednim, širim, se podrazumijevala suverena država, a pod užim zbir lokaliteta (Biskupići, Mile, [[Moštre]] i Visoki) koji su zajednički činili političko, duhovno i trgovinsko središte države Bosne. O postojanju visokog učilišta (sveučilišta po nekima) u Bosni, izravno ili neizravno, govore četiri povijesna izvora koji su zapravo izvješća i bilješke protivnika Crkve bosanske. Bosanske arhive progutalo je vrijeme, ratovi i pustošenja stranih vojska. Iz malobrojnih dostupnih izvora izvodi se zaključak da su se predavanja odnosila na područje vrlo široko shvaćene teologije, prije svega etike, medicine i sakramentologije. Predavanja su držana na latinskom jeziku zbog mnogih stranih studenata.<ref name="Kubat"/>
[[Datoteka:Franjevačka_kl._gimnazija_i_Sjemenište,_samostan_sv._Bonaventure,_Visoko.jpg|mini|Franjevačka klasična gimnazija i Sjemenište u Visokom]]
Zahvaljujući određenim izvorima u kojima su sačuvana imena prepisivača rukopisa koji su prepisivali u Visokom i okolnim mjestima može se zaključiti da je prva visočka [[medresa]] osnovana prije [[1651.]] godine.<ref name="ReferenceA">Durajlić, Islamski sakralni objekti iz osmanlijskog perioda na području općine Visokog, 201.</ref> Medresa Ahmed-efendije podignuta je 1838. godine zahvaljujući dobrovoljnim prilozima visočkih muslimana te je iste godine i otvorena.<ref name="ReferenceA" /> U medresi je bila knjižnica koju je 1840. godine u[[vakuf]]io Mustafa-paša Babić.

Godine 1881. počela je s radom ''Općinska škola'' u Visokom. Bila je smještena u kući Hasan-bega Zečevića. ''Općinska pučka škola'' izgrađena je krajem 1885. a konačna dogradnja završena 1886. Godine 1910. učenici su ušli u novu "veliku školu" na Kraljevcu. Škola na Kraljevcu dograđivana je 1961., 1971., te 1975./76. godine. Odlukom Općinskog vijeća od 20. siječnja 1993. škola nosi naziv Osnovna škola "Kulin Ban" Visoko.

[[Franjevci|Franjevačka]] gimnazija je u Visoko preseljena iz Guče Gore 1900. godine. Do tada je u Gučoj Gori radila kao petorazredna, ovdje radi kao šestorazredna do školske 1913./14. kada se upisuje sedmi razred, a 1914./15. i osmi razred. Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Gimnazija je nastavila s radom, a 1924. godine njoj je bilo priznato pravo javnosti. U socijalističkoj Jugoslaviji gimnaziji je nakratko onemogućeno djelovanje, da bi [[1947.]] gimnazija dobila dopuštenje ali uz mnoga ograničenja.

[[Gimnazija]] u Visokom osnovana je 1960. godine. Škola se sastoji od opće i filološke gimnazije. Godine 1971. izvršena je spajanje Gimnazije i Škole učenika u privredi i dobila naziv Srednjoškolski centar ''Janko Balorda''. koji se 1993. godine mijenja u ''SŠC Hazim Šabanović.'' Gradska [[knjižnica]] Visoko osnovana je 1946. godine koja danas posjeduje oko 60.000 monografskih publikacija, preko 200 naslova serijskih publikacija, značajan broj neknjižne i zvučne i slikovne građe.<ref>{{Cite web |url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/decembar-2015/ju-gradska-biblioteka-visoko-prva-po-stru%C4%8Dnom-kadru-u-zdk.aspx |title=JU'' Gradska biblioteka'' Visoko prva po stručnom kadru u ZDK |website=visoko.gov.ba |language=en |accessdate=2019-05-06 |url-status=dead}}</ref>

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===
[[Datoteka:Reconstruction_of_church_in_Mile.JPG|mini|Rekonstrukcija crkve u Milama]]
[[Datoteka:Tabhanska_mosque_in_Visoko,_Bosnia.jpg|poveznica=https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Tabhanska_mosque_in_Visoko,_Bosnia.jpg|mini|Tabačka džamija u Visokom, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika je uvrstila ukupno osam nacionalnih spomenika koji se nalaze u Visokom.

[[Mile (Visoko)|Mile]] su bile kraljevsko stolno i saborno mjesto ''Velikog rusaga bosanskog'',<ref>{{Citiranje knjige |title=Bosna Franciscana |year=2003 |url=https://books.google.ba/books?id=oVjZAAAAMAAJ&dq=velmo%C5%BEe+rusaga+bosanskog&focus=searchwithinvolume&q=%22velmo%C5%BEe+rusaga+bosanskog%22 |edition=Bosna Franciscana, knjiga 11, publikacija 19 |language=hr |pages=80 |publisher=Franjevačka teologija Sarajevo. |location=Sarajevo}}</ref> te krunidbeno i grobno mjesto vladara za vrijeme države u srednjovjekovnoj Bosni. Osim toga, u to vrijeme u Milima se nalazio i [[Franjevački samostan i crkva sv. Nikole u Milima|franjevački samostan]], a od 1340. biva središte vikarije.
[[Datoteka:Šerefudin's_White_Mosque.jpg|alt=|mini|[[Šerefudinova Bijela džamija]]]]
Arhitektonski najvrjedniji objekt u Visokom je [[Šerefudinova Bijela džamija]], djelo bosanskohercegovačkog arhitekte [[Zlatko Ugljen|Zlatka Ugljena]]. Džamija je sagrađena 1980. godine. Dobitnica je više nagrada, a najpoznatija je međunarodna [[Aga Khanova nagrada za arhitekturu]], jedna od najprestižnijih nagrada čija je svrha prepoznavanje izvrsnih arhitektonskih građevina i daljnje ohrabrivanje gradnje u [[Islamsko društvo|islamskim društvima]]. 

[[Franjevački samostan i crkva sv. Bonaventure u Visokom|Samostan sv. Bonaventure]] je katolički vjerski objekt u [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanskoj nadbiskupiji]] i proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. Nacionalni spomenik se sastoji od zgrade Samostana s gimnazijom i sjemeništem, pripadajuće crkve i pokretnog naslijeđa koje čini zbirka slika starih majstora.
[[Datoteka:Church_of_St._Procopius.jpg|mini|Crkva svetog Prokopija]]
Crkva svetog Prokopija izgrađena je 1857. godine (1853.) nalazi se u Visokom i predstavlja hram [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], pripada [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanskoj mitropoliji]] te je sjedište Visočke parohije.

=== Kulturne manifestacije ===
Svake godine u razdoblju srpanj - kolovoz u Visokom organizira se tradicionalna manifestacija ''[[Visočko ljeto]]''. Sastoji se od dana trgovine, kulture i športa, u okviru kojih se organizuje tradicionalni oblik prodaje roba široke potrošnje za vrijeme dana trgovine, a različiti sadržaji: kazališne predstave, filmske projekcije, slikovne izložbe, glazbeni koncerti, športske manifestacije, revijalne utakmice športaša i športskih klubova Grada Visoko za vrijeme dana kulture i športa.

Udruženje građana Ars Tragovi svake godine u mjesecu studenome organizira kulturnu manifestaciju ''[[Dani Zaima Muzaferije]]'' u čast filmskom, televizijskom, i kazališnom glumcu [[Zaim Muzaferija|Zaimu Muzaferiji]], koji je živio i radio u Visokom. Tijekom ove manifestacije organizira se promocije, kazališne predstave, filmske projekcije, što je prigoda za okupljanje umjetnika, pisaca, glumaca, i redatelja.

=== Glazba ===
U Mulićima djelovao je [[Institut sevdaha|Institut sevdaha]] [[Omer Pobrić|Omera Pobrića]] koji se bavio očuvanjem [[Bošnjaci|bošnjačke]] glazbene tradicije i [[sevdalinka|sevdalinke]].

=== Muzeji ===
{{glavni|Zavičajni muzej u Visokom}}U Visokom postoji [[Zavičajni muzej u Visokom|Zavičajni muzej]] u kome se nalazi brojno kulturno povijesno naslijeđe Visokog, ali i Bosne. Muzej je osnovan [[1953.]] godine, a najveće zasluge pripadaju inicijativnom odboru u kome su bili Vaso Radić, Salko Oruč, Hasan Šahinović, Avdo Čakić i drugi. Prvi [[kustos]] muzeja je bio [[Anton Smodič]] koji je pokrenuo neke od prvih projekata koji su uključivali katalogiziranje, uređivanje zbirkâ, prikupljanje materijala i tehničkih crteža.

Vrijednosti koje se nalaze u muzeju su najviše u svezi sa [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovnom državom Bosnom]], zbog činjenice da je [[Visočka dolina]] bilo jedno od središta [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|države u srednjovjekovnoj Bosni]]. U muzeju se čuvaju mnogi predmeti i dokumenti iz srednjovjekovnog vremena, kao i fragmenti ruševina staroga grada [[Visoki|Visokog]]. Fond Zavičajnog muzeja obuhvaća muzejsku građu, sastavljenu od oko 2.500 popisanih izložaka, dok sama arheološka zbirka broji preko 100.000 fragmenata, prikupljenih sa šireg područja visočkog područja.<ref>{{Cite web |url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1 |title=Javne ustanove |website=visoko.gov.ba |language=en |accessdate=2019-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190426082936/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1 |archivedate=2019-04-26 |url-status=dead}}</ref> Osnovna djelatnost muzeja je prikupljanje, obrada, zaštita, čuvanje i prezentiranje, muzejskog materijala, zaštita kulturne baštine, znanstveno-istraživački rad, te pedagoška i izdavačka djelatnost. 

=== Mediji ===

* [[Radio i televizija Visoko]]

== Šport ==
Organizirano bavljenje športom i fizičkom kulturom u Visokom počinje otvaranjem konfesionalnih i državnih škola u koje se uvodi i nastavni predmet tjelesni odgoj "gombanje". Osim rukometa i nogometa, najuspješniji šport u Visokom je [[zrakoplovno modelarstvo]]. [[Aero klub "Izet Kurtalić"]] jedan je od najuspješnijih bosanskohercegovačkih zrakoplovnih klubova, a najveće uspjehe ostvario pobjedama na svjetskim prvenstvima u F1B kategoriji 1996. i 1999. godine. Član tog kluba i bivši načelnik Visokog Kenan Jusufbašić bio je osam puta prvak Jugoslavije i 15 puta prvak s klubom "Izet Kurtalić" u Bosni i Hercegovini. Godine 1996. osvojio je zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u Italiji. U sklopu reprezentacije BiH osvojio je 1997. i 1999. godine Svjetsko prvenstvo u zrakoplovnom modelarstvu.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Klub iz Visokog 60 godina ispunjava san o visinama |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/klub-iz-visokog-60-godina-ispunjava-san-o-visinama/140329017 |language=bs-BA |accessdate=2020-06-16}}</ref> Na osnovu tih rezultata proglašen je za najboljeg športistu godine u Bosni i Hercegovini 1999. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://magazinplus.eu/in-memoriam-kenan-jusufbasic-svjetski-i-evropski-prvak-u-aviomodelarstvu/ |title=In memoriam: Kenan Jusufbašić – Svjetski i evropski prvak u aviomodelarstvu |date=2020-01-23 |work=magazinplus.eu |language=boš.}}</ref> Održava se ''Novogodišnji malonogometni turnir "Memorijal Midhat Ahić"''.
=== Rukomet ===
[[Datoteka:Handball_Club_Bosna_from_Visoko_playing_at_their_home_Mladost_hall.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Handball_Club_Bosna_from_Visoko_playing_at_their_home_Mladost_hall.jpg|mini|Najpopularniji i najuspješniji šport u Visokom je rukomet. [[RK Bosna Visoko]] bila je dva puta prvak BiH 1997. i 1999, i tri puta pobjednik Kupa Bosne i Hercegovine 1995, 1998, i 2001.]]
{{Glavni|RK Bosna Visoko}}
[[Datoteka:Stadium_Luke_in_Visoko_and_it's_training_field.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Stadium_Luke_in_Visoko_and_it's_training_field.jpg|mini|Stadion Luke gdje [[NK Bosna Visoko|NK Bosna]] igra svoje domaće utakmice. Najveći uspjeh kluba je osvajanje Kupa Bosne i Hercegovine 1999.]]
Najuspješniji šport u Visokom je rukomet, gdje je rukometni klub Bosna od svog osnivanja imao značajne rezultate. Klub je proveo 7 sezona u prvoj rukometnoj ligi Jugoslavije, pri tome ostvarujući značajne uspjehe u Kupu Savezne Republike BiH, osvojivši ga [[1965.]], [[1968.]], [[1971.]] i [[1982.]] godine, a do finala jugoslavenskog kupa došli su 1965. godine gdje su poraženi od Medveščaka. Najbolji plasman u prvenstvu ostvarili su u sezoni 1974./75. kada su osvojili 4. mjesto. Klub je zbog ratnoj dešavanja na kratko prekinuo svoj rad. Poslije 1994. godine klub je nastavio s uspješnim radom, i osvojio ligu Bosne i Hercegovine dva puta, 1997. i 1999. godine, a [[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu|Kup Bosne i Hercegovine]] tri puta, [[1995.]], [[1998.]], [[2001.]] Najbolji plasman u europskim takmičenjima ostvarili su u sezoni 1999/2000 došavši do 1/8 finala [[Kup EHF|Kupa EHF]], gdje su izgubili od budućeg prvaka RK Metkovića ukupnim rezultatom 48:44.<ref>{{Cite web |url=http://www.eurohandball.com/ec/ehfc/men/1999-00/round/2/1/8-finals |title=European Handball Federation - 1999/00 Men's EHF Cup / 1/8-finals |website=www.eurohandball.com |language=en |accessdate=2019-05-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190501175418/http://www.eurohandball.com/ec/ehfc/men/1999-00/round/2/1/8-finals |archivedate=1. svibnja 2019.}}</ref>

=== Nogomet ===
{{Glavni|NK Bosna Visoko}}

Prva nogometna utakmica u Visokom odigrana je [[1923.]] godine kada se formira i prvi nogometni klub [[NK Jadran Visoko|Jadran]]. Godine [[1934.]] formira se i drugi nogometni klub [[NK Radnički Visoko|Radnički]]. Godine [[1953.]] dolazi do spajanja ova dva kluba i tako nastaje nogometni klub Bosna. Nogometni klub Bosna je svoje najveće uspjehe doživio osvojivši nogometni [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]] [[1999.]], kao i [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]] iste godine, u obje utakmice pobijedivši [[FK Sarajevo]].

== Poznate osobe ==
{{Div col|cols=3}}
*[[Milaš Radomirić]], trgovac, srednji vijek
*[[Nasuh Matrakčija]], osmanlijski polimat
*[[Mustafa Cerić]], bivši [[reis-ul-ulema]]
*[[Ajas-beg]], osmanski sandžak-beg
*[[Gordana Muzaferija]], kazališna redateljica
*[[Zaim Muzaferija]], glumac
*[[Enes Begović]], pjevač
*[[Armin Muzaferija]], pjevač
*[[Ugo Vlaisavljević]], filozof
*[[Avdo Smailović]], skladatelj
*[[Hazim Šabanović]], povjesničar
*[[Elvedina Muzaferija]], alpska skijašica
*[[Haris Mujezinović]], košarkaš
*[[Marko Batina]], košarkaš
*[[Zdenko Antović]], rukometaš
*[[Faruk Ihtijarević]], nogometaš
*[[Slaviša Vukićević]], nogometaš
*[[Ivan Tomislav Međugorac]], fratar, znanstvenik, pisac
*[[Faris Pinjo]], glumac, pjevač
*[[Visočki mučenici]]
{{Div col end}}

==Izvori==
<div style="height: 400px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" >
{{izvori|30em}}
</div>

=== Literatura ===

* {{cite book |title=Leksikon stećaka |first=Šefik |last=Bešlagić |url=https://books.google.ba/books/about/Leksikon_ste%C4%87aka.html?id=fW8MAQAAMAAJ&redir_esc=y |publisher=Svjetlost, Biblioteka kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine |year=2004}}

* {{cite book |title=Vjera Crkve bosanske |first=Ivan |last=Mužić |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=ste%C4%87ci+(Hercegovina)&xm0=1&selectedId=556003410 |publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika |year=2008}}

* {{cite book |title=Fenomen “Krstjani” u srednjovjekovnoj Bosni i Humu |first=Ante |last=Škegro |publisher=Institut za istoriju u Sarajevu;Hrvatski institut za povijest, Zagreb |isbn=978-9985-9642-5-5 |year=2005}}

* {{cite book |title=Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši |first=Petar |last=Runje |publisher=“Provincijalat franjevaca trećoredaca” - “Kršćanska sadašnjost”, Zagreb, |year=2001}}

* {{cite book |title=Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet. |first=Milko |last=Brković |url=http://www.logovita.ba/povijest/2414-srednjovjekovna-bosna-i-hum-identitet-i-kontinuitet-3870149003807.html |publisher=“Crkva na kamenu”, Mostar |year=2002}}

* {{cite book |title=Visočka nahija |first=Milenko S. |last=Filipović |url=https://books.google.ba/books/about/Viso%C4%8Dka_nahija.html?id=tLnhAAAACAAJ&redir_esc=y |publisher=Mak |year=2002}}

* {{cite book |title=Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Sarajevo |first=Pavao |last=Anđelić |url=https://hrcak.srce.hr/146615?lang=en |year=1973}}

* {{cite book |title=Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 101-309, lat. |first=Pavao |last=Anđelić |url=https://books.google.ba/books/about/Visoko_i_okolina_kroz_istoriju.html?id=oc0qAAAAMAAJ&redir_esc=y |publisher=Skupština Općine Visoko |year=1984}}

* {{cite book |title=Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnautovićima) kod Visokog |first=Pavao |last=Anđelić |year=1979}}

* {{cite book |title=Postanak srednjovjekovne bosanske države |first=Marko |last=Vego |url=https://books.google.ba/books/about/Postanak_srednjovjekovne_bosanske_dr%C5%BEav.html?id=7sFpAAAAMAAJ&redir_esc=y |publisher=Svjetlost |year=1982}}

* {{cite book |title=Veliki knez bosanski Tvrtko Borovinić, |first=Pejo |last=Ćošković |publisher=Croatica Christiana Periodica XX/37, Zagreb |year=1996}}

* {{cite book |title=Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole |first=Julian |last=Jelenić |publisher=Daniela A. Kajona, Sarajevo |year=1906}}
* Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

* internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Visoko|Visoko}}
*[http://www.visoko.gov.ba/ Službena stranica grada Visoko]
*[http://www.fraklas-gimnazija.edu.ba/ Franjevačka klasična gimnazija u Visokom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090208154643/http://www.fraklas-gimnazija.edu.ba/ |date=8. veljače 2009. }}

{{Visoko}}
{{BiH}}
[[Kategorija:Visoko (BiH)| ]]
[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]