Prijeđi na sadržaj

Abdul Hamid II.: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ZéroBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: fi:Abd-ul-Hamid II
m RpA: WP:NI, WP:HRV
 
(Nije prikazano 25 međuinačica 19 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
{{dodaj infookvir|infookvir monarh}}
[[Datoteka:Ahamid.jpg|mini|'''Abdul Hamid II.''']]
[[Datoteka:Ahamid.jpg|mini|'''Abdul Hamid II.''']]
[[File:Abdul Hamid II BNF Gallica.jpg|thumb|Abdül Hamid II]]
'''Abdul Hamid II.''' ([[21. rujna]] [[1842]]. - [[10. veljače]] [[1918]].), [[Turska|turski]] [[sultan]].
'''Abdul Hamid II.''' ([[21. rujna]] [[1842.]] [[10. veljače]] [[1918.]]), [[Osmansko carstvo|osmanski]] [[sultan]].


==Životopis==
Abdul Hamid II. ([[Arapski jezik|arapski]]: '''عبد الحميد الثاني''') sultanom postaje [[31. kolovoza]] [[1876]]. godine poslije smjene mentalno nesposobnog brata [[Murat V.|Murata V.]], a naslijedio je financijski bankrotiranu državu kojoj prijeti pobuna u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] potpomognuta od [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Rusija|Rusije]]. Rat koji počinje sljedeću godinu je totalna katastrofa. Mirovnim sporazumom koji je dogovoren na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]], [[Rumunjska]] postaje u stvarnosti nezavisna. Srbija dobiva [[Niš]] i potvrdu nezavisnosti, a slično prolazi i Crna Gora. Bosna i Hercegovina postaje [[Osmansko Carstvo|osmanski]] teritorij pod okupacijom [[Austro-Ugarska|Austrije]]. Za poslove posredovanja pri sklapanju ovog sporazuma [[Velika Britanija]] zahtjeva i dobiva [[Cipar]]. Sudbinu sličnu Bosni uskoro dobiva i [[Egipat]] koji je također još uvijek formalno teritorij Turske, ali od [[1882]]. godine pod Britanskom okupacijom.
Abdul Hamid II. ([[Arapski jezik|arapski]]: '''عبد الحميد الثاني''') sultanom postaje [[31. kolovoza]] [[1876.]] godine poslije smjene mentalno nesposobnog brata [[Murat V.|Murata V.]], a naslijedio je financijski bankrotiranu državu kojoj prijeti pobuna u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] potpomognuta od [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Rusija|Rusije]]. Rat koji počinje sljedeću godinu je totalna katastrofa. Mirovnim sporazumom koji je dogovoren na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]], [[Rumunjska]] postaje u stvarnosti nezavisna. Srbija dobiva [[Niš]] i potvrdu nezavisnosti, a slično prolazi i Crna Gora. Bosna i Hercegovina postaje [[Osmansko Carstvo|osmanski]] teritorij pod okupacijom [[Austro-Ugarska|Austrije]]. Za poslove posredovanja pri sklapanju ovog sporazuma [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velika Britanija]] zahtjeva i dobiva [[Cipar]]. Sudbinu sličnu Bosni uskoro dobiva i [[Egipat]] koji je također još uvijek formalno teritorij Turske, ali od [[1882.]] godine pod Britanskom okupacijom.


Zanimljiv događaj na [[Balkan]]u se dešava [[1885]]. godine kada [[Bugarska]] i formalno proglašava nezavisnost. Turska u nemogućnosti reagiranja ništa ne poduzima dok Srbija objavljuje rat novonastaloj državnoj tvorevini. Posljedica tog [[rat]]a je totalni srpski poraz. Samo strah od nastanka [[Slaveni|slavenskog]] carstva spašava Srbiju kada Austrija uputi [[ultimatum]] [[Bugarska|Bugarskoj]]. Nemogućnost proširenja na zapad rezultira Bugarskim širenjem na jug [[1899]]. godine kada joj se priključuje istočna Rumelija. Dvije godine ranije [[Grčka]] uz podršku zapadnih sila vrši aneksiju turske [[Kreta|Krete]].
Zanimljiv događaj na [[Balkan]]u se događa [[1885.]] godine kada [[Bugarska]] i formalno proglašava nezavisnost. Turska u nemogućnosti reagiranja ništa ne poduzima dok Srbija objavljuje rat novonastaloj državnoj tvorevini. Posljedica tog [[rat]]a je totalni srpski poraz. Samo strah od nastanka [[Slaveni|slavenskog]] carstva spašava Srbiju kada Austrija uputi [[ultimatum]] [[Bugarska|Bugarskoj]]. Nemogućnost proširenja na zapad rezultira Bugarskim širenjem na jug [[1899.]] godine kada joj se priključuje istočna Rumelija. Dvije godine ranije [[Grčka]] uz podršku zapadnih sila vrši aneksiju turske [[Kreta|Krete]].


Ti stalni gubici teritorija koju su podržavale Rusija, Velika Britanija i [[Francuska]] rezultira odlukom Abdul Hamida II. da veže sudbinu svoje države s [[Njemačka|Njemačkom]], a takvu politiku neće napuštati sve do kraja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]].
Ti stalni gubici teritorija koju su podržavale Rusija, Velika Britanija i [[Treća Francuska Republika|Francuska]] rezultira odlukom Abdul Hamida II. da veže sudbinu svoje države s [[Njemačko Carstvo|Njemačkom]], a takvu politiku neće napuštati sve do kraja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]].


Gledajući razdoblje [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]] odluka ovog sultana da odbije oprost polovice državnog duga u zamjenu za dopuštenje [[Židovi]]ma da se nasele u [[Palestina|Palestini]] zvuči nevažno, ali gledajući tu odluku sto godina kasnije svima je jasna.
Gledajući razdoblje [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]] odluka ovog sultana da odbije oprost polovice državnog duga u zamjenu za dopuštenje [[Židovi]]ma da se nasele u [[Palestina|Palestini]] zvuči nevažno, ali gledajući tu odluku sto godina kasnije svima je jasna.


Nezadovoljstvo općom državnom situacijom dovodi do njegovog svrgavanja [[27. travnja]] [[1909]]. godine. Naslijedio ga je brat [[Mehmed V.]] koji će državu uvesti u [[Prvi svjetski rat]].
Nezadovoljstvo općom državnom situacijom dovodi do njegovog svrgavanja [[27. travnja]] [[1909.]] godine. Naslijedio ga je brat [[Mehmed V.]] koji će državu uvesti u [[Prvi svjetski rat]].


Nakon svrgavanja do [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] on živi u [[Solun]]u nakon čega se zbog straha od neprijateljskog zarobljavanja preseljava u [[Istanbul]].
Nakon svrgavanja do [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] on živi u [[Solun]]u nakon čega se zbog straha od neprijateljskog zarobljavanja preseljava u [[Istanbul]].
Redak 16: Redak 19:
{{Redoslijed|
{{Redoslijed|
|prethodnik =[[Murat V.]]
|prethodnik =[[Murat V.]]
|gl_članak_funkcija=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] ([[1876]]. - [[1909]].)
|gl_članak_funkcija=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] ([[1876.]] [[1909.]])
|nasljednik= [[Mehmed V.]]
|nasljednik= [[Mehmed V.]]
}}
}}
Redak 23: Redak 26:


[[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]]
[[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]]

[[af:Abdülhamid II]]
[[ar:عبد الحميد الثاني]]
[[az:II Əbdülhəmid]]
[[bg:Абдул Хамид II]]
[[br:Abdülhamit II]]
[[bs:Abdul Hamid II]]
[[ca:Abdul Hamid II]]
[[ckb:عەبدول حەمیدی دووەم]]
[[de:Abdülhamid II.]]
[[el:Αμπντούλ Χαμίτ Β΄]]
[[en:Abdul Hamid II]]
[[eo:Abd-ul-Hamid la 2-a]]
[[es:Abdul Hamid II]]
[[et:Abdülhamit II]]
[[fa:عبدالحمید دوم]]
[[fi:Abd-ul-Hamid II]]
[[fr:Abdülhamid II]]
[[he:עבדול חמיד השני]]
[[hu:II. Abdul-Hamid oszmán szultán]]
[[hy:Աբդուլ Համիդ Բ]]
[[id:Abdul Hamid II]]
[[it:Abdul-Hamid II]]
[[ja:アブデュルハミト2世]]
[[jv:Abdul Hamid II]]
[[ka:აბდულ-ჰამიდ II]]
[[kk:Абдул-Хамид ІІ]]
[[ko:압뒬하미트 2세]]
[[lv:Abdulhamids II]]
[[mk:Абдул Хамид II]]
[[mr:दुसरा अब्दुल हमीद, ओस्मानी सम्राट]]
[[ms:Abdul Hamid II]]
[[nl:Abdülhamit II]]
[[nn:Abd ül-Hamid II]]
[[no:Abd-ul-Hamid II]]
[[pl:Abd-ul-Hamid II]]
[[pt:Abd-ul-Hamid II]]
[[ro:Abdul-Hamid al II-lea]]
[[roa-rup:Sultanlu Abdul Hamid Dheftherlu]]
[[ru:Абдул-Хамид II]]
[[sh:Abdul Hamid II.]]
[[sl:Abdul Hamid II.]]
[[sr:Абдул Хамид II]]
[[sv:Abd ül-Hamid II]]
[[tr:II. Abdülhamit]]
[[uk:Абдул-Гамід II]]
[[ur:عبدالحمید دوم]]
[[vi:Abdul Hamid II]]
[[zh:阿卜杜勒-哈米德二世]]

Posljednja izmjena od 3. siječanj 2022. u 06:38

Dodaj infookvir "monarh".
(Primjeri uporabe predloška)
Abdul Hamid II.
Abdül Hamid II

Abdul Hamid II. (21. rujna 1842.10. veljače 1918.), osmanski sultan.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Abdul Hamid II. (arapski: عبد الحميد الثاني) sultanom postaje 31. kolovoza 1876. godine poslije smjene mentalno nesposobnog brata Murata V., a naslijedio je financijski bankrotiranu državu kojoj prijeti pobuna u Bosni i Hercegovini potpomognuta od Srbije, Crne Gore i Rusije. Rat koji počinje sljedeću godinu je totalna katastrofa. Mirovnim sporazumom koji je dogovoren na Berlinskom kongresu, Rumunjska postaje u stvarnosti nezavisna. Srbija dobiva Niš i potvrdu nezavisnosti, a slično prolazi i Crna Gora. Bosna i Hercegovina postaje osmanski teritorij pod okupacijom Austrije. Za poslove posredovanja pri sklapanju ovog sporazuma Velika Britanija zahtjeva i dobiva Cipar. Sudbinu sličnu Bosni uskoro dobiva i Egipat koji je također još uvijek formalno teritorij Turske, ali od 1882. godine pod Britanskom okupacijom.

Zanimljiv događaj na Balkanu se događa 1885. godine kada Bugarska i formalno proglašava nezavisnost. Turska u nemogućnosti reagiranja ništa ne poduzima dok Srbija objavljuje rat novonastaloj državnoj tvorevini. Posljedica tog rata je totalni srpski poraz. Samo strah od nastanka slavenskog carstva spašava Srbiju kada Austrija uputi ultimatum Bugarskoj. Nemogućnost proširenja na zapad rezultira Bugarskim širenjem na jug 1899. godine kada joj se priključuje istočna Rumelija. Dvije godine ranije Grčka uz podršku zapadnih sila vrši aneksiju turske Krete.

Ti stalni gubici teritorija koju su podržavale Rusija, Velika Britanija i Francuska rezultira odlukom Abdul Hamida II. da veže sudbinu svoje države s Njemačkom, a takvu politiku neće napuštati sve do kraja Osmanskog carstva.

Gledajući razdoblje XIX. stoljeća odluka ovog sultana da odbije oprost polovice državnog duga u zamjenu za dopuštenje Židovima da se nasele u Palestini zvuči nevažno, ali gledajući tu odluku sto godina kasnije svima je jasna.

Nezadovoljstvo općom državnom situacijom dovodi do njegovog svrgavanja 27. travnja 1909. godine. Naslijedio ga je brat Mehmed V. koji će državu uvesti u Prvi svjetski rat.

Nakon svrgavanja do Balkanskih ratova on živi u Solunu nakon čega se zbog straha od neprijateljskog zarobljavanja preseljava u Istanbul.