Prijeđi na sadržaj

Zavjetrinski otoci (Antili): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
 
m RpA: WP:NI, WP:HRV
 
(Nije prikazana jedna međuinačica 25 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
'''Zavjetrinski otoci''' su skupina otoka koja se nalazi na mjestu gdje se sjeveroistočno [[Karipsko more]] susreće sa zapadnim Atlantskim oceanom. Počevši od [[Djevičanski otoci|Djevičanskih otoka]] istočno od [[Portoriko|Portorika]], protežu se jugoistočno do [[Gvadalupa|Guadeloupea]] i njegovih zavisnih područja. Na engleskom se izraz ''Leeward Islands'' odnosi na sjeverne otoke lanca [[Mali Antili|Malih Antila]]. Južniji dio ovog lanca, počevši od [[Dominika|Dominike]], naziva se [[Privjetrinski otoci (Antili)|Privjetrinski otoci]]. Dominika se izvorno smatrala dijelom Zavjetrinskog otočja, ali je 1940. iz [[Britanski zavjetrinski otoci|Britanskih zavjetrinskih otoka]] premještena u [[Britanski privjetrinski otoci|Britanske privjetrinske otoke]].
[[Slika:Otoci_iznad_vjetra.jpg|frame|Otoci iznad vjetra]]


== Podrijetlo imena ==
Ime '''otoci iznad vjetra''' se odnosi na sjeverni dio [[Mali Antili|Malih Antila]] . Otočna grupa [[Društveni otoci|Društvenih otoka]] u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]] se naziva jednako tako. Ovi se otoci nalaze iznad zone u kojoj pušu [[Sjeveroistočni pasatni vjetrovi|sjeveroistočnih pasata]] pa se na taj način nalaze, na neki način, u "zavjetrini", za razliku od [[Otoci pod vjetrom|otoka pod vjetrom]] koji su upravo unutar zone pasata, pa se zato tako i zovu.
[[Datoteka:Charlotte_Amalie_Wade.jpg|lijevo|mini| [[Charlotte Amalie (grad)|Charlotte Amalie]], [[Saint Thomas, Američki Djevičanski otoci|Saint Thomas]], na [[Američki Djevičanski otoci|američkim Djevičanskim otocima]]]]
[[Datoteka:Sandy_Ground_Anguilla.jpg|lijevo|mini| S pogledom na [[Sandy Ground (Angvila)|Sandy Ground]], [[Angvila|Anguilla]]]]
Naziv ove skupine otoka, ''Leeward Islands'', potječe iz prethodnih stoljeća, kada su [[Jedrenjak|jedrenjaci]] bili jedini oblik prijevoza preko Atlantskog oceana. U terminologiji jedrenja, ' [[Privjetrina i zavjetrina|privjetrinski]]' znači prema izvoru vjetra (uz vjetar), dok je '[[Privjetrina i zavjetrina|zavjetrina]]' suprotan smjer (niz vjetar). U [[Karibi|Antilima]] prevladavajući vjetrovi, poznati kao [[pasati]], pušu pretežno sa sjeveroistoka. Stoga bi jedrenjak koji isplovljava iz [[Zlatna obala (britanska kolonija)|britanske Zlatne obale]] i [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]], vođen pasatnim vjetrovima, normalno prvo naišao na Dominiku i Martinik,<ref>{{Citiranje weba |title=Windward Islands Map — Leeward Islands Map — Satellite Image |url=https://geology.com/world/windward-islands-leeward-islands.shtml |access-date=2020-11-20 |website=geology.com}}</ref> otoke koji su najviše u privjetrini, na svom zapad-sjeverozapadnom putu prema konačnim odredištima u [[Karibi]]ma, [[Srednja Amerika|Srednjoj]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Sauer |first=Carl O. |url=https://books.google.com/books?id=H6IimGc3OqIC |title=The Early Spanish Main |publisher=University of California Press |year=1966 |location=Berkeley |pages=192 |quote=The current convention that the Leeward Islands (Sotavento) run from Guadeloupe to St. Croix records the Spanish practice of sailing to their leeward and may go back to the time of Columbus [who arrived at the Dominica Passage on his 2nd voyage]}}</ref> Ovo mjesto, Dominica i Martinique, postaje gruba linija razdvajanja između otočja Privjetrinskih i Zavjetrinskih otoka.


Prvi [[Španjolska kolonizacija Amerike|španjolski istraživači]] nazivali su [[Portoriko|Puerto Rico]] i otoke na zapadu ''Sotavento'', što znači "zavjetrina". Otoci južno i istočno od Puerto Rica tada su nazvani ''Islas de Barlovento'', što znači "otoci usmjereni prema vjetru". Kada su Britanci preuzeli kontrolu nad velikim dijelom [[Mali Antili|Malih Antila]], [[Antigua|Antiguu]], [[Montserrat]] i otoke na sjeveru proglasili su Zavjetrinskim otocima. [[Gvadalupa|Guadeloupe]] i otoci na jugu označeni su kao Otoci privjetrine. Kasnije su svi otoci sjeverno od [[Martinik]]a postali poznati kao Zavjetrinskim otocima.<ref>J. C. Hart and W. T. Stone (1982), ''A Cruising Guide to the Caribbean and the Bahamas'', Dodd, Mead & Co., p. 601, {{ISBN|0-396-08023-5}}.</ref> [[Dominika]] je 1940. godine premještena u [[Britanski Privjetrinski otoci|Britanske Privjetrinske otoke]] i sada se smatra dijelom [[Privjetrinski otoci (Antili)|Zavjetrinskih otoka]].<ref>{{Citiranje novina |date=20. prosinca 1964. |title=The Leewards |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/1964/12/20/archives/the-leewards-the-leeward-islands-a-cluster-of-isles-in-the.html |access-date=11. studenoga 2021. |issn=0362-4331 |quote=The Leeward Islands, a cluster of isles in the Caribbean under United States, British, Dutch and French flags, are strung out in a 400-mile‐long arc between Puerto Rico and Martinique. The group takes its name from the geographic fact that it is farther from the direct route of the rain‐carrying northeasterly trade winds than the neighboring Windward Islands. One of the islands, Dominica, is geographically part of the Leewards, but, since 1940, has been politically and administratively part of the British Windioard Islands.}}</ref>
Ova skupina otoka ima ukupnu površinu od 12.000 km² sa oko tri miliona stanovnika. Politički, otoci pripadaju dijelom [[Francuska|Francuskoj]] , [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] , [[SAD]]u i [[Nizozemska|Nizozemskoj]] , dok su ostali nezavisne države.


Međutim, čak i u suvremenoj upotrebi u jezicima koji nisu engleski, posebice u nizozemskom, francuskom i španjolskom, svi Mali Antili od [[Djevičanski otoci|Djevičanskih otoka]] do [[Trinidad i Tobago|Trinidada i Tobaga]] poznati su kao Otoci privjetrine (''Bovenwindse Eilanden'' na nizozemskom, ''Îles du Vent'' na francuski, a ''Islas de Barlovento'' na španjolskom). [[ABC-otoci|Otoci ABC]] i drugi otoci duž venezuelanske obale, poznati na engleskom kao [[Zavjetrinski Antili]], poznati su u drugim jezicima osim engleskog kao ekvivalent termina Zavjetrinski otoci.
Otoci se protežu u luku od [[Portoriko|Portorika]] u pravcu jugoistoka i uglavnom su [[vulkan]]skog porijekla. Na njih se dalje u pravcu jugoistoka nadovezuju [[otoci pod vjetrom]] .


== Geografija ==
Međutim, ova je podjela vrlo upitna. Nema nekih "čvrstih" dokaza ni za jednu kategorizaciju, i različiti narodi ih različito smještaju, odnosno nazivaju. Ovdje navedena podjela slijedi britansku definiciju (isto vrijedi i za otoke pod vjetrom).
[[Datoteka:Caribbean_general_map.png|desno|mini|500x500px| Zavjetrinsko otočje označeno je u sredini desne strane karte]]
Otoke su većinom stvorili [[vulkan]]i u [[Subdukcijska zona Malih Antila|subdukcijskoj zoni Malih Antila]]. Neki su još aktivni. Značajne erupcije dogodile su se u [[Montserrat]]u 1990-ih i 2009. do 2010. godine. S 1,467 metara, najviša točka je [[La Grande Soufrière]] u [[Gvadalupa|Guadeloupeu]] .


==Otoci iznad vjetra==
== Povijest ==
Vjeruje se da su narod [[Carib|Karibi]], po kojima su [[Karibi]] dobili ime, oko 1200. migrirali iz područja rijeke [[Orinoco]] u Venezueli u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] kako bi se naselili na karipskim otocima, prema [[Datiranje ugljikom-14|datiranju ugljikom]]. Tijekom stoljeća koje je prethodilo [[Kristofor Kolumbo|Kolumbovom]] dolasku na karipski arhipelag 1492. godine, Karibi su ratovanjem, istrebljenjem i asimilacijom većinom raselili narod [[Taíno]] koji su govorili [[Arawakan|maipurejski]], koji su ranije u povijesti naselili otočne lance.


Otoci su bili među prvim dijelovima Amerike koji su pali pod kontrolu [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolskog Carstva]]. Europski kontakt započeo je s drugim putovanjem [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]]; mnoga imena otoka potječu iz tog razdoblja: Montserrat je dobio ime u čast [[Samostan Montserrat|Santa Maria de Montserrat]] (Naše Gospe od Montserrata), prema [[Marija (majka Isusova)|Blaženoj Djevici]] [[Samostan Montserrat|samostana Montserrat]], koji se nalazi na planini Montserrat, nacionalnom svetištu [[Katalonija|Katalonije]]. {{Jezik|ca|Mont serrat}} na [[Katalonski jezik|katalonskom]] znači "planina [[Pila|pile]]", što se odnosi na nazubljeni izgled planinskog lanca.
* [[Djevičanski otoci]] (i britanski i SAD-a)
* [[Angila]] (britanski)
* [[Sveti Eustahije]] (nizozemski)
* [[Sveti Martin]] (nizozemski i francuski)
* [[Sveti Bartolomej]] (francuski)
* [[Saba]] (nizozemski)
* [[Barbuda]] (dio Antige)
* [[Sveti Kristofer i Nevis]] (nezavisan)
* [[Antiga]] (nezavisna)
* [[Monserat]] (britanski)
* [[Guadelupa]] (dio francuski)
* [[Marie-Galante]] (dio Guadelupe)
* [[Dominika]] (nezavisna)


=== Britanska kolonija Zavjetrinski otoci ===
''Vidi'': [[Otoci pod vjetrom]]
{{Glavni|Britanski Zavjetrinski otoci}}
Zavjetrinski otoci postali su [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] kolonija 1671., s [[Sir William Stapleton, prvi baronet|Williamom Stapletonom]] kao prvim guvernerom.


Iako relativno manji od okolnih otoka u Karibima, Leewardski otoci predstavljali su najznačajniju pobunu protiv britanskog [[Zakon o žigovima iz 1765|Zakona o poštanskim markama]], iako je bila znatno manje oštra u usporedbi s pobunom kopnenih sjevernoameričkih kolonija.<ref>{{Citiranje časopisa |last=O'Shaughnessy |first=Andrew |date=Travanj 1994. |title=The Stamp Act Crisis in the British Caribbean |journal=The William and Mary Quarterly |volume=51 |issue=2 |pages=203–226 |doi=10.2307/2946860 |jstor=2946860}}</ref>


Godine 1660. bilo je oko 8000 bijelih doseljenika i približno 2000 afričkih robova na Zavjetrinskim otocima. Međutim, taj se omjer tijekom sljedećih godina smanjivao. Godine 1678. bilo je 10 408 bijelih doseljenika i 8 449 crnih robova. Do 1708. godine postojala je velika razlika između broja bijelih doseljenika, koji je pao na 7311, dok je broj crnih robova procijenjen na 23500.<ref>Hilary Beckles, "The 'Hub of Empire': The Caribbean and Britain in the Seventeenth Century", ''The Oxford History of the British Empire: Volume 1 The Origins of Empire'', ed. by Nicholas Canny (Oxford: Oxford University Press, 2001), p. 224.</ref>


Godine 1816. kolonija kao federacija otoka je raspuštena, a pojedinačnim otocima se upravlja pojedinačno. Međutim, kolonija Leeward Islands ponovno je uspostavljena 1833.<ref>{{Citiranje weba |title=LC Name Authority File (LCNAF) — Leeward Islands (Federation) |url=https://id.loc.gov/authorities/names/n81008536.html |access-date=23. prosinca 2020. |website=id.loc.gov |publisher=The Library of Congress}}</ref>
[[Kategorija:Zemljopis]]

== Popis značajnih otoka u Leeward Islands ==
Postoje dvije zemlje i jedanaest teritorija u Leeward Islands. Od sjeverozapada prema jugoistoku, glavni otoci su:

* [[Djevičanski otoci|Virgin Islands]]
** Spanish Virgin Islands
*** {{flagdeco|Puerto Rico}} [[Spanish Virgin Islands|Spanish (Puerto Rican) Islands]] ([[Portoriko|Puerto Rico]])
*** {{Z+X|Culebra, Puerto Rico}} ([[Municipalities of Puerto Rico|Municipality]] of [[Portoriko|Puerto Rico]])
*** {{Z+X|Vieques}} ([[Municipalities of Puerto Rico|Municipality]] of [[Portoriko|Puerto Rico]])
** {{Z+X|U.S. Virgin Islands}} ([[Sjedinjene Američke Države|United States]])
*** Saint Thomas
*** Saint John
*** [[Saint Croix]]
*** Water Island
** {{Z+X|British Virgin Islands}} ([[The Crown|United Kingdom]])
*** Jost Van Dyke
*** [[Tortola]]
*** Virgin Gorda
*** Anegada
* {{Z+X|Anguilla}} ([[The Crown|United Kingdom]])
* [[Sveti Martin (otok)|Saint Martin Island]]
** Saint Martin ([[Francuska|France]])
** {{Z+X|Sint Maarten}} ([[Kraljevina Nizozemska|Netherlands]])
* {{Z+X|Saint Barthélemy|local}} ([[Francuska|France]])
* {{Z+X|Saba}} ([[Nizozemska|Netherlands]])
* {{Z+X|Sint Eustatius}} ([[Nizozemska|Netherlands]])
* {{Z+X|Saint Kitts and Nevis}}
** {{Z+X|Saint Kitts}}
** {{Z+X|Nevis}}
* {{Z+X|Antigua and Barbuda}}
** {{flagicon image|Barbuda Council Flag.svg}} [[Barbuda]]
** {{flagicon image|Flag of Antigua and Barbuda.svg}} [[Antigua]]
** {{flagicon image|Flag of the Kingdom of Redonda.svg}} [[Redonda (Antigva i Barbuda)|Redonda]] — uninhabited
* {{Z+X|Montserrat}} ([[Kruna|United Kingdom]])
* {{Z+X|Guadeloupe|local2}} ([[Francuska Peta Republika|France]])
** La Désirade (dependency of Guadeloupe) — literally 'The Desired', also called La Deseada<ref>The American Universal Geography, Jedidiah Morse, 7ed. v1, Charlestown, 1819.</ref>
** Îles des Saintes (dependency of Guadeloupe)
** Marie-Galante (dependency of Guadeloupe)

== Vidi također ==
{{Portal|Geography}}

* [[Vlažne šume Leeward Islands]]
* [[Britanski zavjetrinski otoci|Britanski Zavjetrinski otoci]]
* [[Zavjetrinski Antili|Antili u zavjetrini]]
* [[Mali Antili]]
* [[Južni Karibi]]
* [[Privjetrinski otoci (Antili)|Privjetrinski otoci]]

== Reference ==
{{Izvori}}

== Daljnje čitanje ==

* Jeppe Mulich. 2020. ''[https://www.cambridge.org/gb/academic/subjects/history/atlantic-history/sea-empires-networks-and-crossings-revolutionary-caribbean U moru carstava: mreže i prijelazi u revolucionarnim Karibima]''. Cambridge University Press.

== Vanjske poveznice ==

* [http://dloc.com/UF00076863 Digital Library of the Caribbean−dloc.org: "The Leeward Islands Gazette"] — slobodno−otvoreno dostupan, sa slikama cijele stranice i tekstom koji se može pretraživati
* [http://dloc.com/UF00076853 Digitalna knjižnica Kariba−dloc.org: "Glasnik Antigve, Montserrata i Djevičanskih otoka"] — otvoreno−slobodno dostupan, s pretraživim tekstom i slikama cijele stranice
[[Kategorija:Zavjetrinski otoci (Antili)]]
[[Kategorija:Otočja u Karibima]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]

Posljednja izmjena od 20. lipanj 2024. u 17:19

Zavjetrinski otoci su skupina otoka koja se nalazi na mjestu gdje se sjeveroistočno Karipsko more susreće sa zapadnim Atlantskim oceanom. Počevši od Djevičanskih otoka istočno od Portorika, protežu se jugoistočno do Guadeloupea i njegovih zavisnih područja. Na engleskom se izraz Leeward Islands odnosi na sjeverne otoke lanca Malih Antila. Južniji dio ovog lanca, počevši od Dominike, naziva se Privjetrinski otoci. Dominika se izvorno smatrala dijelom Zavjetrinskog otočja, ali je 1940. iz Britanskih zavjetrinskih otoka premještena u Britanske privjetrinske otoke.

Podrijetlo imena

[uredi | uredi kôd]
Charlotte Amalie, Saint Thomas, na američkim Djevičanskim otocima
S pogledom na Sandy Ground, Anguilla

Naziv ove skupine otoka, Leeward Islands, potječe iz prethodnih stoljeća, kada su jedrenjaci bili jedini oblik prijevoza preko Atlantskog oceana. U terminologiji jedrenja, ' privjetrinski' znači prema izvoru vjetra (uz vjetar), dok je 'zavjetrina' suprotan smjer (niz vjetar). U Antilima prevladavajući vjetrovi, poznati kao pasati, pušu pretežno sa sjeveroistoka. Stoga bi jedrenjak koji isplovljava iz britanske Zlatne obale i Gvinejskog zaljeva, vođen pasatnim vjetrovima, normalno prvo naišao na Dominiku i Martinik,[1] otoke koji su najviše u privjetrini, na svom zapad-sjeverozapadnom putu prema konačnim odredištima u Karibima, Srednjoj i Sjevernoj Americi.[2] Ovo mjesto, Dominica i Martinique, postaje gruba linija razdvajanja između otočja Privjetrinskih i Zavjetrinskih otoka.

Prvi španjolski istraživači nazivali su Puerto Rico i otoke na zapadu Sotavento, što znači "zavjetrina". Otoci južno i istočno od Puerto Rica tada su nazvani Islas de Barlovento, što znači "otoci usmjereni prema vjetru". Kada su Britanci preuzeli kontrolu nad velikim dijelom Malih Antila, Antiguu, Montserrat i otoke na sjeveru proglasili su Zavjetrinskim otocima. Guadeloupe i otoci na jugu označeni su kao Otoci privjetrine. Kasnije su svi otoci sjeverno od Martinika postali poznati kao Zavjetrinskim otocima.[3] Dominika je 1940. godine premještena u Britanske Privjetrinske otoke i sada se smatra dijelom Zavjetrinskih otoka.[4]

Međutim, čak i u suvremenoj upotrebi u jezicima koji nisu engleski, posebice u nizozemskom, francuskom i španjolskom, svi Mali Antili od Djevičanskih otoka do Trinidada i Tobaga poznati su kao Otoci privjetrine (Bovenwindse Eilanden na nizozemskom, Îles du Vent na francuski, a Islas de Barlovento na španjolskom). Otoci ABC i drugi otoci duž venezuelanske obale, poznati na engleskom kao Zavjetrinski Antili, poznati su u drugim jezicima osim engleskog kao ekvivalent termina Zavjetrinski otoci.

Geografija

[uredi | uredi kôd]
Zavjetrinsko otočje označeno je u sredini desne strane karte

Otoke su većinom stvorili vulkani u subdukcijskoj zoni Malih Antila. Neki su još aktivni. Značajne erupcije dogodile su se u Montserratu 1990-ih i 2009. do 2010. godine. S 1,467 metara, najviša točka je La Grande Soufrière u Guadeloupeu .

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Vjeruje se da su narod Karibi, po kojima su Karibi dobili ime, oko 1200. migrirali iz područja rijeke Orinoco u Venezueli u Južnoj Americi kako bi se naselili na karipskim otocima, prema datiranju ugljikom. Tijekom stoljeća koje je prethodilo Kolumbovom dolasku na karipski arhipelag 1492. godine, Karibi su ratovanjem, istrebljenjem i asimilacijom većinom raselili narod Taíno koji su govorili maipurejski, koji su ranije u povijesti naselili otočne lance.

Otoci su bili među prvim dijelovima Amerike koji su pali pod kontrolu Španjolskog Carstva. Europski kontakt započeo je s drugim putovanjem Kristofora Kolumba; mnoga imena otoka potječu iz tog razdoblja: Montserrat je dobio ime u čast Santa Maria de Montserrat (Naše Gospe od Montserrata), prema Blaženoj Djevici samostana Montserrat, koji se nalazi na planini Montserrat, nacionalnom svetištu Katalonije. ca. Mont serrat na katalonskom znači "planina pile", što se odnosi na nazubljeni izgled planinskog lanca.

Britanska kolonija Zavjetrinski otoci

[uredi | uredi kôd]

Zavjetrinski otoci postali su britanska kolonija 1671., s Williamom Stapletonom kao prvim guvernerom.

Iako relativno manji od okolnih otoka u Karibima, Leewardski otoci predstavljali su najznačajniju pobunu protiv britanskog Zakona o poštanskim markama, iako je bila znatno manje oštra u usporedbi s pobunom kopnenih sjevernoameričkih kolonija.[5]

Godine 1660. bilo je oko 8000 bijelih doseljenika i približno 2000 afričkih robova na Zavjetrinskim otocima. Međutim, taj se omjer tijekom sljedećih godina smanjivao. Godine 1678. bilo je 10 408 bijelih doseljenika i 8 449 crnih robova. Do 1708. godine postojala je velika razlika između broja bijelih doseljenika, koji je pao na 7311, dok je broj crnih robova procijenjen na 23500.[6]

Godine 1816. kolonija kao federacija otoka je raspuštena, a pojedinačnim otocima se upravlja pojedinačno. Međutim, kolonija Leeward Islands ponovno je uspostavljena 1833.[7]

Popis značajnih otoka u Leeward Islands

[uredi | uredi kôd]

Postoje dvije zemlje i jedanaest teritorija u Leeward Islands. Od sjeverozapada prema jugoistoku, glavni otoci su:

Vidi također

[uredi | uredi kôd]

Reference

[uredi | uredi kôd]
  1. Windward Islands Map — Leeward Islands Map — Satellite Image. geology.com. Pristupljeno 20. studenoga 2020.
  2. Sauer, Carl O. 1966. The Early Spanish Main. University of California Press. Berkeley. str. 192. The current convention that the Leeward Islands (Sotavento) run from Guadeloupe to St. Croix records the Spanish practice of sailing to their leeward and may go back to the time of Columbus [who arrived at the Dominica Passage on his 2nd voyage]
  3. J. C. Hart and W. T. Stone (1982), A Cruising Guide to the Caribbean and the Bahamas, Dodd, Mead & Co., p. 601, ISBN 0-396-08023-5.
  4. The Leewards. The New York Times (engleski). 20. prosinca 1964. ISSN 0362-4331. Pristupljeno 11. studenoga 2021.. The Leeward Islands, a cluster of isles in the Caribbean under United States, British, Dutch and French flags, are strung out in a 400-mile‐long arc between Puerto Rico and Martinique. The group takes its name from the geographic fact that it is farther from the direct route of the rain‐carrying northeasterly trade winds than the neighboring Windward Islands. One of the islands, Dominica, is geographically part of the Leewards, but, since 1940, has been politically and administratively part of the British Windioard Islands.
  5. O'Shaughnessy, Andrew. Travanj 1994. The Stamp Act Crisis in the British Caribbean. The William and Mary Quarterly. 51 (2): 203–226. doi:10.2307/2946860. JSTOR 2946860
  6. Hilary Beckles, "The 'Hub of Empire': The Caribbean and Britain in the Seventeenth Century", The Oxford History of the British Empire: Volume 1 The Origins of Empire, ed. by Nicholas Canny (Oxford: Oxford University Press, 2001), p. 224.
  7. LC Name Authority File (LCNAF) — Leeward Islands (Federation). id.loc.gov. The Library of Congress. Pristupljeno 23. prosinca 2020.
  8. The American Universal Geography, Jedidiah Morse, 7ed. v1, Charlestown, 1819.

Daljnje čitanje

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]