Lopud: razlika između inačica

Lopud
	Otok
Položaj
Koordinate	42°41′26″N 17°56′38″E / 42.69056°N 17.94389°E
Smještaj	Jadransko more
Država	Hrvatska
Otočje	Elafiti
Fizikalne osobine
Površina	4,38 km2
Duljina obale	14,63 km
Stanovništvo
Glavno naselje	Lopud
Broj stanovnika	269

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 9. kolovoza 2024. u 20:04

Lopud je jedan od Elafitskih otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.

Zemljopisni podaci

Otok Lopud spada u južnodalmatinsku skupinu otoka a nalazi se oko 5 Nm sjeverozapadno od dubrovačke luke Gruž. Istočno od Lopuda je smješten otok Koločep, a zapadno otok Šipan. Na zapadnoj strani otoka Lopud nalazi se istoimeno naseljeno mjesto.

Površina otoka iznosi je 4,63 km četvorna. Najviša otočna kota je vrh Polačica na 216 m nadmorske visine. Duljina otoka je 4,6 km a ukupna dužina obale iznosi 13,2 km.

Povijest

Otok Lopud je prema nekim arheološkim nalazima naseljen vec tisućama godina. Na otoku su pronađeni mnogi ostaci starogrčkih, rimskih i slavenskih građevina i ruševina. Na mjestu današnje kule Španjola nađeni su ulomci keramike ilirskih građana. Do danas su sačuvani toponimi grčkog podrijetla, Veliki i Mali Skupio – skopelos, otok; Igo, Igalo – aigialos, obala, plaža. Naziv imena susreće se u raznim oblicima grčkog podrijetla: Dalafota, Dalafodum. Od romaniziranog naziva Lafodia u uporabi je danas hrvatski Lopud. Iz rimskog vremena ostali su nam ulomci reljefno obrađenog kamena na predromaničkim crkvama. Ostaci starohrvatske kulture IX. I X. stoljeća su predromaničke kapelice: sv. Marija, sv. Ilija, sv. Ivan Krstitelj, sv. Petar, sv. Nikola. Kako nas mnogi spomenici i dubrovački povjesničari uvjeravaju, bilo je na otoku Lopudu jedno hrvatsko naselje već u IX. stoljeću.

Od 1457. godine Lopud postaje jedno od regionalnih središta Dubrovačke Republike. U to vrijeme na otoku je živjelo preko 1000 stanovnika, a ekonomski uspon Republike odražavao se i na otok. Brodovlasnici s Lopuda imali su vlastitu flotu od oko 80 brodova kao i brodogradilište. U doba Dubrovačke Republike na otoku je postojalo 19 mlinica, a bilo je nastanjeno 700 ovaca. Većina danas zaraslog zemljišta bila je obrađena.

Mjesni perivoj je poznat kao bivši vrt vile iz 19. stoljeća. U vrtu raste nekoliko vrsta bilja, a predvladavaju eukaliptusi, bambusi i različite vrste kaktusa, sakupljane po cijelom svijetu.

Na Lopudu postoje 24 crkve, a Franjevci i Dominikanci sagradili su ovdje svoje samostane. Na vidikovcu Belvedere nalazi se Crkva sv. Ivana koja je podignuta najvjerojatnije u 9. ili 10. stoljeću u stilu tipične starohrvatske arhitekture. To je jednobrodna kapelica bačvastog svoda s kupolicom koja se izdiže nad sredinom krova. U zidovima s unutarnje strane uzidano je 19 glatkih zemljanih posuda, što je vjerojatno imalo za cilj poboljšanje akustike. Po svemu sudeći u 14. stoljeću kapelica je proširena u crkvu s gotičkim i renesansnim motivima, kao što su roze na pročelju i kapiteli na portalu. Uz crkvu je 1697. nadograđen samostan časnih sestara, a 1811. groblje. Sve do 15. stoljeća ovo je bila matična crkva Lopuda, a danas se bogoslužje u njoj održava samo prigodno na blagdan sv. Ivana 24. lipnja.

Na najvišoj uzvisini otoka nalazi se španjolska utvrda Sutvrač iz 1563. koju kani obnoviti Društvo prijatelja dubrovačke starine.^[2]^[3] S nje se pruža odličan pogled na naseljeni i nenaseljeni dio otoka, a vide se i ostali Elafitski otoci, kopneni dio Dubrovačkog primorja, pa i brda Rijeke dubrovačke i Srđ. Na otoku postoji i 1.6 km duga pješačka staza kojom šećući može se vidjeti druga obala koja je strma, zarasla i nepristupačna.

Vegetacija

Otok, kao i ostatak Elafita, prekriva bujna šuma u kojoj prevladava alepski bor, primorski i pinija^[4] te sredozemna makija. Na otoku također rastu brojne palme, masline i stabla lovora.

Gospodarstvo

Gospodarstvo otoka se zasniva na turizmu, ugostiteljstvu, ribarstvu, poljodjelstvu i vinogradarstvu. Lopud je najrazvijeniji otok u skupini Elafita, na njemu najviše cvjeta turizam. U mjestu Lopud postoji se može naći i nekoliko hotela: najpoznatiji je luksuzni hotel Lafodia. Tu su još brojni restorani i kafići.

Na jugoistočnoj strani otoka nalazi se prelijepa uvala Šunj s pješčanom plažom, jednom od najljepših na Jadranu.

U mjestu djeluje i Osnovna škola Iva Kuljevana koju je dao izgraditi upravo on.

Stanovništvo

Prema popisu stanovnika iz 2001. godine na otoku živi 270 stanovnika, uglavnom starijih osoba, Hrvata katoličke vjeroispovjesti.

Kretanje broja stanovnika 1857. – 2001.^[5]

broj stanovnika	494	444	464	358	358	342	341	410	387	422	416	399	377	348	270
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.

Poznate osobe

Urban Talija, krsnim imenom Nikola, hrv. svećenik i književnik^[6]
Paško Antun Kazali, hrv. pisac^[7]
Marija Kohn, hrv. kazališna, televizijska i filmska glumica

Galerija

Crkva sv. Ivana na vidikovcu Belvedere
Zapuštena građevina
Crkva sv. Nikole Grčkog
Španjolska utvrda Sutvrač
Šume Lopuda gledane sa Sutvrača
Unutrašnjost utvrde Sutvrač
Crkva Gospe od Šunja
Prizor s groba u crkvici pokraj Crkve Gospe od Šunja
Krajobraz Lopuda
Poviše plaže Šunj
Prizor uz pješačku stazu
Druga strana otoka
Vidikovac na početku 1.6 km duge pješačke staze
Jedna od kuća u naselju
Crkva u naselju
Vrata crkve u naselju
Bivši hotel Grand
Lopudski park
Prizor iz parka
Obala naselja

Izvori

↑ ^a ^b Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.
↑ proleksis.lzmk.hr, "LOPUD"
↑ citywallsdubrovnik.hr Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. prosinca 2013. (Wayback Machine), "Izrada projekta Tvrđave Sutvrač na Lopudu", objavljeno 20. srpnja 2012., pristupljeno 12. prosinca 2013.
↑ www.hr: Obala i otoci
↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
↑ Vladimir Lončarević: Urban Talija - »duhovni Atlant« Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. rujna 2014. (Wayback Machine), Glas Koncila, 17. travnja 2011., str. 21
↑ (nje.) Kazali, Paško Antun (1815-1894), Schriftsteller, ÖBL 1815-1950, sv. 3 (Lfg. 13, 1963), str. 278

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Lopud

Otok Lopud Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. veljače 2012. (Wayback Machine)
Otok Lopud - Peljar
Otok Lopud - Povijest

[Duplancic-Cala-Ujevic-1] Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.

[2] roleksis.lzmk.hr, "LOPUD"

[3] tywallsdubrovnik.hr Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. prosinca 2013. (Wayback Machine), "Izrada projekta Tvrđave Sutvrač na Lopudu", objavljeno 20. srpnja 2012., pristupljeno 12. prosinca 2013.

[www.hr-4] www.hr: Obala i otoci

[5] Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr

[6] Vladimir Lončarević: Urban Talija - »duhovni Atlant« Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. rujna 2014. (Wayback Machine), Glas Koncila, 17. travnja 2011., str. 21

[7] (nje.) Kazali, Paško Antun (1815-1894), Schriftsteller, ÖBL 1815-1950, sv. 3 (Lfg. 13, 1963), str. 278

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

@@ Redak 34: / Redak 34: @@
 Na Lopudu postoje 24 [[crkva|crkve]], a [[Franjevci]] i [[Dominikanci]] sagradili su ovdje svoje [[samostan]]e. Na vidikovcu Belvedere nalazi se Crkva sv. Ivana koja je podignuta najvjerojatnije u 9. ili 10. stoljeću u stilu tipične starohrvatske arhitekture. To je jednobrodna kapelica bačvastog svoda s kupolicom koja se izdiže nad sredinom krova. U zidovima s unutarnje strane uzidano je 19 glatkih zemljanih posuda, što je vjerojatno imalo za cilj poboljšanje akustike. Po svemu sudeći u 14. stoljeću kapelica je proširena u crkvu s gotičkim i renesansnim motivima, kao što su roze na pročelju i kapiteli na portalu. Uz crkvu je [[1697.]] nadograđen samostan časnih sestara, a [[1811.]] groblje. Sve do 15. stoljeća ovo je bila matična crkva Lopuda, a danas se bogoslužje u njoj održava samo prigodno na blagdan sv. Ivana [[24. lipnja]].
-Na najvišoj uzvisini otoka nalazi se španjolska utvrda Sutvrač iz [[1563.]] koju kani obnoviti Društvo prijatelja dubrovačke starine.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/35055/ proleksis.lzmk.hr], "LOPUD"</ref><ref>[http://citywallsdubrovnik.hr/izrada-projekta-tvrdave-sutvrac-na-lopudu/ citywallsdubrovnik.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131221221806/http://citywallsdubrovnik.hr/izrada-projekta-tvrdave-sutvrac-na-lopudu/ |date=21. prosinca 2013. }}, "Izrada projekta Tvrđave Sutvrač na Lopudu", objavljeno 20. srpnja 2012., pristupljeno 12. prosinca 2013.</ref> S nje se pruža odličan pogled na naseljeni i nenaseljeni dio otoka, a vide se i ostali Elafitski otoci, kopneni dio Dubrovačkog primorja, pa i brda Rijeke dubrovačke i Srđ. Na otoku postoji i 1.6 km duga pješačka staza kojom šećući može se vidjeti druga obala koja je strma, zarasla i nepristupačna.
+Na najvišoj uzvisini otoka nalazi se [[Sutvrač|španjolska utvrda Sutvrač]] iz [[1563.]] koju kani obnoviti Društvo prijatelja dubrovačke starine.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/35055/ proleksis.lzmk.hr], "LOPUD"</ref><ref>[http://citywallsdubrovnik.hr/izrada-projekta-tvrdave-sutvrac-na-lopudu/ citywallsdubrovnik.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131221221806/http://citywallsdubrovnik.hr/izrada-projekta-tvrdave-sutvrac-na-lopudu/ |date=21. prosinca 2013. }}, "Izrada projekta Tvrđave Sutvrač na Lopudu", objavljeno 20. srpnja 2012., pristupljeno 12. prosinca 2013.</ref> S nje se pruža odličan pogled na naseljeni i nenaseljeni dio otoka, a vide se i ostali Elafitski otoci, kopneni dio Dubrovačkog primorja, pa i brda Rijeke dubrovačke i Srđ. Na otoku postoji i 1.6 km duga pješačka staza kojom šećući može se vidjeti druga obala koja je strma, zarasla i nepristupačna.
 == Vegetacija ==
@@ Redak 90: / Redak 90: @@
 == Poznate osobe ==
-*[[Urban Talija]], krsnim imenom Nikola, hrv. svećenik i književnik<ref> [[Vladimir Lončarević]]: [http://gkonline.info/test/feljton_2011_18-20.pdf Urban Talija - »duhovni Atlant«], Glas Koncila, 17. travnja 2011., str. 21</ref>
+*[[Urban Talija]], krsnim imenom Nikola, hrv. svećenik i književnik<ref>[[Vladimir Lončarević]]: [http://gkonline.info/test/feljton_2011_18-20.pdf Urban Talija - »duhovni Atlant«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140903072301/http://gkonline.info/test/feljton_2011_18-20.pdf |date=3. rujna 2014. }}, Glas Koncila, 17. travnja 2011., str. 21</ref>
 *[[Paško Antun Kazali]], hrv. pisac<ref>(nje.) [http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_K/Kazali_Pasko-Antun_1815_1894.xml Kazali, Paško Antun (1815-1894), Schriftsteller], ÖBL 1815-1950, sv. 3 (Lfg. 13, 1963), str. 278</ref>
 *[[Marija Kohn]], hrv. kazališna, televizijska i filmska glumica
@@ Redak 130: / Redak 130: @@
 }}
-* [http://www.lopud.nl/lopud/basis-cr.htm Otok Lopud]
+* [http://www.lopud.nl/lopud/basis-cr.htm Otok Lopud] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120205182223/http://www.lopud.nl/lopud/basis-cr.htm |date=5. veljače 2012. }}
 * [http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=226&type= Otok Lopud - Peljar]
 * [http://www.otoklopud.blogspot.com Otok Lopud - Povijest]
-{{Mrva-otok}}
 {{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}
 {{Hrvatska otočja - Elafiti}}
 {{Gradska naselja Grada Dubrovnika}}
+{{Dubrovnik-grad}}
 [[Kategorija:Lopud| ]]
 [[Kategorija:Elafitski otoci]]