Rožat
| Rožat | |
|---|---|
 | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/grad | Dubrovnik |
| Koordinate | 42°40′19″N 18°07′30″E / 42.672°N 18.125°E |
| Odredišna pošta | 20236 Mokošica [1] |
| Autooznaka | DU |
  Rožat Rožat na zemljovidu Hrvatske | |
Rožat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i dio je dubrovačkog gradskog kotara Komolac.
Zemljopisni položaj
Rožat se nalazi tik uz Jadransku turističku cestu između naselja Komolac i Prijevor. Smješten je na sjevernoj obali zaljeva Rijeke dubrovačke, oko 5 kilometara sjeverozapadno od grada Dubrovnika.
Rožat se dijeli na dva dijela:
Gornji Rožat je smješten iznad Jadranske turističke ceste i sastoji se od starijih kuća te broji malo stanovnika.
Donji Rožat je smješten uz Jadransku turističku cestu i obalu zaljeva Rijeke dubrovačke, a sastoji se uglavnom od novijih, nedavno obnovljenih i novoizgrađenih obiteljskih kuća.
Povijest
U Rožatu postoji jedna katolička crkva i Franjevački samostan Pohoda Blažene Djevice Marije (Pohođenja Marijina). Samostan je sagrađen 1393. godine, a sagradila ga je Bosanska vikarija. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast, Dubrovačka Republika se oslobađa izravnih veza s Bosanskom vikarijom i 1468. godine, kad su u Dalmaciji osnovane dvije nove vikarije, samostane na svom području stavlja pod svoju upravu, pa tako i ovaj u Rožatu. Redovnici su vršili pastoralnu službu do 1472. godine po povlasticama pape Grgura IX. i pape Ivana XXI. U potresu koji je zadesio dubrovački kraj 6. travnja 1667. godine potpuno su uništeni: crkva i zapadni dio klaustra. Crkva je obnavljana dvije godine, od 1702. do 1704. uz veliku pomoć Dubrovačke Republike, a klaustar je nanovo uređen 1986. godine.
U mjestu na samoj obali postoji ljetnikovac Rastić koji je pripadao toj vlastelinskoj obitelji za vrijeme Dubrovačke Republike. Bio je odmaralište poznatog dubrovačkog vlastelina, povijesničara i kneza Džona Restića.
Tijekom Domovinskog rata Rožat je bio popljačkan a mnoge kuće su popaljene i teško nastradale od strane JNA i četnika, no poslije rata mjesto je gotovo u potpunosti obnovljeno.
Gospodarstvo
Mještani Rožata većinom se bave turizmom, a u manjoj mjeri ribarstvom i poljodjelstvom.
Stanovništvo
Rožat nastanjuju uglavnom Hrvati katoličke vjeroispovijesti, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine mjesto broji 301 stanovnika.
| broj stanovnika | 165 | 133 | 126 | 156 | 158 | 131 | 141 | 143 | 122 | 107 | 110 | 132 | 301 | ||
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. |
Napomena: U 2001. nastalo izdvajanjem iz naselja Dubrovnik. Od 1857. do 1931. iskazivano kao naselje. U 1981. i 1991. podaci su sadržani u naselju Dubrovnik.
Izvori
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
Vanjske poveznice
| |||||||
