Prijeđi na sadržaj

Rad trgovina nedjeljom

Izvor: Wikipedija
Supermarket

Rad trgovina nedjeljom odnosi se na mogućnost trgovina, da rade nedjeljom, na dan u tjednu koji se u kršćanstvu prepoznaje kao "dan odmora". Pravila koja se odnose na rad trgovina nedjeljom variraju od države do države, a negdje je i zabranjen rad trgovina nedjeljom (npr. Norveška, Švicarska i dr.)

Prednosti

[uredi | uredi kôd]

Glavni argument trgovaca za rad trgovina nedjeljom je u blagostanju potrošača. Radno vrijeme nedjeljom pruža više vremena za kupovinu. Većina ljudi ima više slobodnoga vremena nedjeljom pa time i više vremena za odlazak u kupovinu. Rad trgovina nedjeljom potiče dodatno zapošljavanje radnika u trgovini te veći promet i zaradu trgovaca. U vrijeme turističke sezone, rad trgovina nedjeljom pomaže povećanju turističke ponude i potrošnje. Ako je u nekoj državi zabranjen rad trgovina nedjeljom, kupci u graničnom području odlaze u kupnju nedjeljom u susjednu državu, ako tamo nije zabranjen rad trgovina nedjeljom.

Nedostaci

[uredi | uredi kôd]

Argumenti u korist neradne nedjelje obično dolaze od sindikata i udruga, Crkve, kao i socijalističkih i demokršćanskih stranaka. Oni se zalažu za zaštitu radnika u trgovini, ranjivih zbog ekonomskih uvjeta i nedostatka sigurnosti radnog mjesta. Radnici imaju potrebu za odmorom i provođenjem vremena u krugu obitelji, pogotovo ako imaju djecu.

Za vjernike, nedjelja je dan posvećen štovanju Boga, svetkovanju, odlasku na sv. misu, odmoru i rekreaciji. Treća Božja zapovijed glasi: "Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji." Kršćani svetkuju nedjelju suzdržavanjem od poslova, izuzev onih vezanih za obiteljske potrebe i prijeko potrebnih poslova, koji su nužni i nedjeljom. Dio kršćana umjesto nedjelje, slavi subotu pa nastoje, da subotom imaju slobodni dan za bogoslužje i odmor.

Ograničavanjem rada trgovina nedjeljom pomaže se i malim i srednjim trgovcima.

U Hrvatskoj

[uredi | uredi kôd]

Inzistiranje na neradnoj nedjelji bilo je najvažnije političko-socijalno pitanje Katoličke Crkve u Hrvatskoj sredinom 2000.-ih. Na inicijativu biskupa, vlada Ivice Račana zabranila je rad nedjeljom.[1] Odlukom Ustavnog suda taj zakon je ukinut 28. travnja 2004. godine. Vlada Ive Sanadara ponovno je zabranila rad trgovina nedjeljom 15. srpnja 2008. godine, s primjenom od početka 2009. godine. Odlukom Ustavnog suda taj zakon je ponovno ukinut 19. srpnja 2009. godine. Hrvatska biskupska konferencija promijenila je strategiju i umjesto zabrane rada trgovina nedjeljom, zatražila je, da se radnici, ako moraju raditi nedjeljom, za to dvostruko plate. Vlada Andreja Plenkovića uredila je rad trgovina nedjeljom izmjenom i dopunom Zakona o trgovini, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2023. godine. Trgovine mogu raditi 16 nedjelja tijekom godine, uz ispunjenje ostalih uvjeta u vezi s fondom radnog vremena.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vidi i:

[uredi | uredi kôd]