Kečua (jezik) – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: vi:Tiếng Quechua |
mNema sažetka izmjene |
||
| (Nije prikazano 38 međuverzija 19 korisnika) | |||
| Red 1: | Red 1: | ||
'''Kečua''' ili ''' |
'''Kečua''' ili '''''quechua''''', ili '''kičua''' ili '''''quichua''''' (''Runa simi''), je jezik domorodaca [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. |
||
Predstavljao je službeni jezik [[Inka]]. Danas njime govori oko 9,6 miliona ljudi na prostoru južne [[Kolumbija|Kolumbije]], [[Ekvador]]a, [[Peru]]a, [[Bolivija|Bolivije]], sjeverozapadne [[Argentina|Argentine]] i sjevernog [[Čile]]a. |
Predstavljao je službeni jezik [[Inka]]. Danas njime govori oko 9,6 miliona ljudi na prostoru južne [[Kolumbija|Kolumbije]], [[Ekvador]]a, [[Peru]]a, [[Bolivija|Bolivije]], sjeverozapadne [[Argentina|Argentine]] i sjevernog [[Čile]]a. |
||
To je rasprostranjeniji domorodački jezik [[Novi svijet|Novog svijeta]]. |
To je rasprostranjeniji domorodački jezik [[Novi svijet|Novog svijeta]]. Prvu [[gramatika|slovnicu]] kečuanskog jezika sastavio je [[dominikanci|dominikanac]] Domingo de Santo Tomás.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 103.</ref> |
||
{|class = "wikitable" |
|||
{{interwiki|code=qu}} |
|||
! Hrvatski || Kečuanski<ref>Maria Teresa Toribio Brittes Lemos - Asteci i Inke (civilizacije koje su preživjele u šutljivom biću), Euroknjiga, Zagreb 2004., str. 137.-140.</ref> |
|||
|- |
|||
| vunene halje || abasca |
|||
|- |
|||
| izbor (najboljih) || aclla |
|||
|- |
|||
| kuća odabranih || aclla huassl |
|||
|- |
|||
| pravo; pravda || allauca |
|||
|- |
|||
| zmija || amaru |
|||
|- |
|||
| sustav klasifikacije dobne pripadnosti || anta guamara |
|||
|- |
|||
| korištenje usluga; radna snaga; zemljišni posjedi || arimsa |
|||
|- |
|||
| jezik; govor || aru |
|||
|- |
|||
| neprijatelj ili vojnik || auca |
|||
|- |
|||
| sustav klasifikacije dobne pripadnosti za žene || auca comayoc uarmi |
|||
|- |
|||
| odabir snažnih za vojnike || auca-camayoc |
|||
|- |
|||
| svećenik || aucachic, ichuri |
|||
|- |
|||
| Cuzco || Aucaypata |
|||
|- |
|||
| sustav reciprociteta || ayni |
|||
|- |
|||
| glasnogovornik || cachacona |
|||
|- |
|||
| oznaka za crte razdiobe naselja || callao |
|||
|- |
|||
| snaga, duševna i tjelesna moć || callpa |
|||
|- |
|||
| časnik; umjetnik || cama yoc |
|||
|- |
|||
| bogataš, moćnik || capac |
|||
|- |
|||
| posebno obredno žrtvovanje || capaccocha |
|||
|- |
|||
| crte razgraničenja || ceque |
|||
|- |
|||
| službeni prenositelj poruka; športaš || chasqui |
|||
|- |
|||
| kraljica || coya |
|||
|- |
|||
| poglavar naselja || curaca |
|||
|- |
|||
| kamen, skamenjeni i posvećeni čovjek || guanca |
|||
|- |
|||
| zemlja || hanan |
|||
|- |
|||
| uzvišena stvar || hatun |
|||
|- |
|||
| uvažena osoba || hatun runa |
|||
|- |
|||
| hram || huaca |
|||
|- |
|||
| nebo || hurin |
|||
|- |
|||
| mladi izabranici za kuću odabranih || mamacuna |
|||
|- |
|||
| sustav obveznog rada || minka |
|||
|- |
|||
| obavljati teške poslove || mita |
|||
|- |
|||
| osobe poslane na različita mjesta za različite djelatnosti || mitmaq |
|||
|- |
|||
| mjesto postanka || pacarina |
|||
|- |
|||
| univerzum || pacha |
|||
|- |
|||
| utvrda || pucara |
|||
|- |
|||
| sustav računanja || quipu |
|||
|- |
|||
| onaj koji zna računati || quipu camayoc |
|||
|- |
|||
| čovjek || runa |
|||
|- |
|||
| ljudski govor || runa simi |
|||
|- |
|||
| kralj || sapa |
|||
|- |
|||
| ratnik; general || sinchi |
|||
|- |
|||
| upravna razdioba kraljevstva || suyu |
|||
|- |
|||
| svratište; boravište || tampu |
|||
|- |
|||
| jelen || taruga |
|||
|- |
|||
| biti, postojati, imati || tiana |
|||
|- |
|||
| završavati, upotpuniti || tucurina |
|||
|- |
|||
| ima tome puno godina || unai |
|||
|- |
|||
| koji može || ushac |
|||
|- |
|||
| obilje || usurina |
|||
|- |
|||
| mudrac, liječnik, vrač || yachac |
|||
|- |
|||
| voda, rijeka || yacu |
|||
|- |
|||
| zreo čovjek || yuyac |
|||
|- |
|||
| misliti, poštivati, voljeti || yuyana |
|||
|- |
|||
| razuman čovjek || yuyayuc |
|||
|} |
|||
== Izvori == |
|||
[[Kategorija:Jezici]] |
|||
{{ |
{{izvori}} |
||
{{interwiki|code=qu}} |
|||
[[af:Quechua]] |
|||
== Eksterni linkovi == |
|||
[[am:ቀቿ]] |
|||
{{Commonscat|Quechua}} |
|||
[[ar:كيشوا]] |
|||
[[ast:Quechua]] |
|||
[[Kategorija:Jezici]] |
|||
[[ay:Qhichwa aru]] |
|||
[[be:Мова кечуа]] |
|||
[[bg:Кечуа]] |
|||
[[bn:কেচুয়া ভাষা]] |
|||
[[br:Ketchwaeg]] |
|||
[[bs:Kečuanski jezik]] |
|||
[[ca:Quítxua]] |
|||
[[cs:Kečuánština]] |
|||
[[cv:Кечуа (чĕлхе)]] |
|||
[[cy:Quechua]] |
|||
[[da:Quechua]] |
|||
[[de:Quechua]] |
|||
[[el:Κέτσουα γλώσσα]] |
|||
[[en:Quechua]] |
|||
[[eo:Keĉua lingvaro]] |
|||
[[es:Lenguas quechuas]] |
|||
[[eu:Ketxua]] |
|||
[[fi:Ketšua]] |
|||
[[fr:Quechua]] |
|||
[[ga:An Cheatsuais]] |
|||
[[gl:Lingua quechua]] |
|||
[[gn:Kechuañe'ẽ]] |
|||
[[he:קצ'ואה]] |
|||
[[hr:Kečuanski jezik]] |
|||
[[hu:Kecsua nyelv]] |
|||
[[hy:Քեչուա (լեզու)]] |
|||
[[id:Bahasa Quechua]] |
|||
[[io:Kechuana linguo]] |
|||
[[is:Quechua]] |
|||
[[it:Lingua quechua]] |
|||
[[iu:ᑮᓱᐊ/kiisia]] |
|||
[[ja:ケチュア]] |
|||
[[ko:케추아어]] |
|||
[[la:Linguae Quechuae]] |
|||
[[li:Quechua]] |
|||
[[lij:Quechua]] |
|||
[[lt:Kečujų kalba]] |
|||
[[lv:Kečvu valoda]] |
|||
[[mk:Кечуански јазик]] |
|||
[[mr:क्वेचुआ]] |
|||
[[nah:Quechhuatlahtōlli]] |
|||
[[nds:Quechua (Spraak)]] |
|||
[[new:क्वेस्वा]] |
|||
[[nl:Quechua (taal)]] |
|||
[[nn:Quechua]] |
|||
[[no:Quechua]] |
|||
[[nv:Kéchwa bizaad]] |
|||
[[oc:Quíchoa]] |
|||
[[pl:Język keczua]] |
|||
[[pt:Quíchua]] |
|||
[[qu:Qhichwa simi]] |
|||
[[ro:Limba quechua]] |
|||
[[ru:Кечуа (язык)]] |
|||
[[simple:Quechua]] |
|||
[[sk:Kečuánčina]] |
|||
[[sl:Kečuanščina]] |
|||
[[sq:Kueçua (gjuhë)]] |
|||
[[sr:Кечуа језик]] |
|||
[[sv:Quechua]] |
|||
[[ta:கெச்சா மொழி]] |
|||
[[th:ภาษาเกชัว]] |
|||
[[tr:Keçuva dili]] |
|||
[[ug:كۋېچۇئا تىلى]] |
|||
[[uk:Кечуа]] |
|||
[[vi:Tiếng Quechua]] |
|||
[[wa:Ketchwa]] |
|||
[[zh:克丘亞語]] |
|||
Aktualna verzija na datum 30 april 2019 u 13:42
Kečua ili quechua, ili kičua ili quichua (Runa simi), je jezik domorodaca Južne Amerike.
Predstavljao je službeni jezik Inka. Danas njime govori oko 9,6 miliona ljudi na prostoru južne Kolumbije, Ekvadora, Perua, Bolivije, sjeverozapadne Argentine i sjevernog Čilea.
To je rasprostranjeniji domorodački jezik Novog svijeta. Prvu slovnicu kečuanskog jezika sastavio je dominikanac Domingo de Santo Tomás.[1]
| Hrvatski | Kečuanski[2] |
|---|---|
| vunene halje | abasca |
| izbor (najboljih) | aclla |
| kuća odabranih | aclla huassl |
| pravo; pravda | allauca |
| zmija | amaru |
| sustav klasifikacije dobne pripadnosti | anta guamara |
| korištenje usluga; radna snaga; zemljišni posjedi | arimsa |
| jezik; govor | aru |
| neprijatelj ili vojnik | auca |
| sustav klasifikacije dobne pripadnosti za žene | auca comayoc uarmi |
| odabir snažnih za vojnike | auca-camayoc |
| svećenik | aucachic, ichuri |
| Cuzco | Aucaypata |
| sustav reciprociteta | ayni |
| glasnogovornik | cachacona |
| oznaka za crte razdiobe naselja | callao |
| snaga, duševna i tjelesna moć | callpa |
| časnik; umjetnik | cama yoc |
| bogataš, moćnik | capac |
| posebno obredno žrtvovanje | capaccocha |
| crte razgraničenja | ceque |
| službeni prenositelj poruka; športaš | chasqui |
| kraljica | coya |
| poglavar naselja | curaca |
| kamen, skamenjeni i posvećeni čovjek | guanca |
| zemlja | hanan |
| uzvišena stvar | hatun |
| uvažena osoba | hatun runa |
| hram | huaca |
| nebo | hurin |
| mladi izabranici za kuću odabranih | mamacuna |
| sustav obveznog rada | minka |
| obavljati teške poslove | mita |
| osobe poslane na različita mjesta za različite djelatnosti | mitmaq |
| mjesto postanka | pacarina |
| univerzum | pacha |
| utvrda | pucara |
| sustav računanja | quipu |
| onaj koji zna računati | quipu camayoc |
| čovjek | runa |
| ljudski govor | runa simi |
| kralj | sapa |
| ratnik; general | sinchi |
| upravna razdioba kraljevstva | suyu |
| svratište; boravište | tampu |
| jelen | taruga |
| biti, postojati, imati | tiana |
| završavati, upotpuniti | tucurina |
| ima tome puno godina | unai |
| koji može | ushac |
| obilje | usurina |
| mudrac, liječnik, vrač | yachac |
| voda, rijeka | yacu |
| zreo čovjek | yuyac |
| misliti, poštivati, voljeti | yuyana |
| razuman čovjek | yuyayuc |
