Prijeđi na sadržaj

Šesti križarski rat

Izvor: Wikipedija
Šesti križarski rat
Dio Križarskih ratova

Susret Fridrika II. (lijevo) i al-Kamila (desno).
Vrijeme 1228.1220.
Lokacija Cipar
Bliski Istok
Ishod Pobjeda križarskih snaga
Sukobljeni
Sveto Rimsko Carstvo
Teutonski viteški red
Ajubidi
Vođe
Fridrik II.
Hermann von Salza
Al-Kamil

Šesti križarski rat je naziv za vojni sukob vođen u razdoblju od 1228. do 1229. godine kojeg je predvodio car Svetog Rimskog Carstva Fridrik II. On je zaključio ugovor i desetogodišnje primirje sa sultanom Al-Kamilom prema kojem je Jeruzalemsko Kraljevstvo dobilo natrag Betlehem, Nazaret te cijeli Jeruzalem. Muslimanima su ostali Brdo hrama, Al-Aksa i Kupola na stijeni.

Fridrik II. i pape

[uredi | uredi kôd]

22. studenog 1220., njemačkog kralja Fridrika II. iz roda Staufer papa Honorije II. okrunio je za rimsko-njemačkog cara. Fridrik je zauzvrat papi obećao (peti) križarski pohod na Palestinu. Pohod je počeo 1228. godine.

U to vrijeme je Fridrika uhvatila neka bolest pa je ostao u Otrantu. Kada je to čuo, papa Grgur IX. ga je ekskomunicirao, misleći da Fridrik priprema neku urotu protiv njega. Fridrik je prije odlaska u Svetu zemlju (početkom 1228.) poslao papi uvredljivo pismo navodeći da je upravo papa taj koji sabotira pohod. Kao odgovor na to, papa ga je ponovo ekskomunicirao. Potom mu oduzima Siciliju i južnu Italiju i okreće cijelu Europu protiv njega. Fridrik je zatim pokušao pregovarati s papom, ali je na kraju odlučio ignorirati ga te unatoč izopćenju plovi prema Akri.

Borbe

[uredi | uredi kôd]

Umjesto ravno prema Svetoj zemlji, Frridrik prvo plovi prema Cipru. Car je stigao s jasnom namjerom kako bi nametnuo svoj autoritet nad kraljevstvom. U međuvremenu umire al-Mu'azzam, a nasleđuje ga sin an-Nasir Dawud na koga al-Kamil vrši jak utjecaj. U pregovorima Fridrik II. objašnjava Kamilu svoj položaj te mu priznaje kako nema dovoljno vojske da osvoji Jeruzalem. Njegove zemlje u Europi bile su u velikoj opasnosti, a mogao je da ih spasi samo velikim uspjehom u Svetoj zemlji.

Krajem studenog 1228. križari kreću iz Akkoa prema Jaffi. Kamil je tada razglasio kako križarska vojska donosi veliku opasnost i da mora započeti s pregovorima. Dana 29. veljače 1229. godine sklopljen je mir na 10 godina. Križari dobivaju Jeruzalem bez borbe. Jeruzalemsko Kraljevstvo je dobilo natrag i Betlehem i Nazaret. Muslimanima su ostali Brdo hrama, Al-Aksa i Kupola na stijeni.

Ovaj sporazum bio je velik potez obojice vladara; po prvi puta Jeruzalem biva podijeljen između dvije strane. Dana 1. svibnja 1229. godine Fridrik napušta Svetu zemlju u koju se više nije vraćao.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]