Prijeđi na sadržaj

Bereg (Sombor, Srbija)

Koordinate: 45°55′N 18°55′E / 45.917°N 18.917°E / 45.917; 18.917
Izvor: Wikipedija
Bereg

Katolička crkva sv. Mihovila
DržavaSrbija
PokrajinaVojvodina
OkrugZapadnobački okrug
OpćinaSombor

Površina
 • Ukupna31.8 km²
Visina92 m
Koordinate45°55′N 18°55′E / 45.917°N 18.917°E / 45.917; 18.917

Stanovništvo (2002.)
 • Entitet1.388
(44 stan./km²)

Poštanski broj25275
Pozivni broj025
Registarska oznakaSO
Zemljovid
Bereg na zemljovidu Srbije
Bereg
Bereg

Bereg[1][2] (također i Bački Brijeg, srp. Бачки Брег, mađ. Béreg, nje. Bereg) je selo u Bačkoj u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Srbiji. Nalazi se u okolici grada Sombora.

U Beregu Hrvati (iz podskupine Šokaca) čine natpolovičnu većinu. 2002. je Bereg imao 1388 stanovnika.

Zemljopisni položaj

[uredi | uredi kôd]

Selo je podignuto na jednom manjem uzvišenju, na brijegu, čime je bilo zaštićeno od poplava.
Nalazi se na 45°55' sjeverne zemljopisne širine i 18°56' istočne zemljopisne dužine, sjeverno od Sombora (28 km), Bezdana i Koluta, zapadno od Gakova i istočno od Dunava, Bajskog kanala i šume Karapandže.

Upravna organizacija

[uredi | uredi kôd]

Nalazi se u zapadnobačkom okrugu, u općini Sombor. Jedna je od najmanjih mjesnih zajednica.

Ime "Bereg" dolazi od stsl. "bereg", u značenju "obala", "rub".
Drugo ime za selo "Bački Brijeg" dolazi od opisa položaja - selo je u Bačkoj, na manjoj uzvisini, brijegu.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prvi put se spominje 1319. godine.[3] 1620. ga naseljavaju Hrvati (i to iz skupine Šokaca). Hrvati koji su sedoselili u Bereg podrijetlom su iz Klisa kraj Splita.[3] Prva crkva je sagrađena 1740. godine. U 18. stoljeću, doseljavaju se i Nijemci i Mađari.

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Bereg je poznat kao rasadnik vrsnih tamburaša.

Dio programa žetvene manifestacije bunjevačkih Hrvata, Dužijance[4] se održava u Beregu.

Tradicionalna manifestacija „Šokačko prelo“ (od 1998.) u organizaciji Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Silvije Strahimir Kranjčević“.[5]

Etno-kuća, u kakvima su živjeli Hrvati ovih prostora.[6]

Promet

[uredi | uredi kôd]

Ovo selo je nekad imalo željezničku vezu.
Na kraju ovog sela se nalazi državna granica, odnosno državni granični prijelaz u Mađarsku.
Postoje očekivanja o prerastanju ovog prijelaza u Međunarodni teretni prijelaz.
Po stanju stvari (listopad 2004.), Bereg je prometno izolirano selo.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Od nekad razvijenije gospodarske strukture, danas u Beregu djeluju samo škola, pošta, ambulanta i nešto prodavaonica. Nezaposlenost je veliki problem Berega.
Uz prometnu izoliranost, gašenje ili premještenje značajnijih gospodarskih subjekata (poljodjelska zadruga i tiskara) u susjedni Bezdan, Berežani su osuđeni na iseljavanje ili na rad izvan sela (Bezdan, Sombor ili čak u Hrvatsku).

Danas se stanovništvo bavi poljodjelstvom, i to uzgojem žitarica: kukuruza i pšenice. Postoje inicijative i za uzgojem paprike.
Povoljni prirodni resursi (šuma Karapandža i Bajski kanal) daju uvjete za kvalitetno lovstvo i ribolov.

Šport

[uredi | uredi kôd]

Športska društva i klubovi koji ovdje djeluju su:

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Narodnosni sastav 2002.:

Hrvati su većinom iz šokačke skupine. Unatoč tome što su većina u selu, hrvatski se jezik ne izučava u školi (stanje u listopadu 2004.).

Povijesna naseljenost

[uredi | uredi kôd]
  • 1961.: 2045
  • 1971.: 2006
  • 1981.: 1770
  • 1991.: 1585
  • 2002.: 1388

Hrvati u Beregu

[uredi | uredi kôd]

Bereg danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 4 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.

Hrvatske ustanove u Beregu

[uredi | uredi kôd]

Ovaj HKPD ima svoje korijene u KUD-u "Seljačka sloga" osnovanom 1927. Najstarije je hrvatsko društvo u Podunavlju.
HKPD "Kranjčević" svake godine organizira manifestacije "Šokačko prelo"[5] i "Mikine dane" s likovnom kolonijom.[9]

  • "Bereški tamburaši" (predšasnik mu je bilo "Mikino šokačko tamburaško društvo")

Poznati stanovnici

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Hrvatsko nacionalno vijeće Republike SrbijeArhivirana inačica izvorne stranice od 25. prosinca 2014. (Wayback Machine) Hrvatski nazivi naseljenih mjesta.
    Odluku o utvrđivanju tradicionalnih naziva naseljenih mjesta na hrvatskom jeziku donio je Izvršni odbor HNV-a na sjednici 4. studenoga 2009., a objavljena je u Službenom listu APV br. 3/10 od 23. ožujka 2010. godine.
  2. Radio SuboticaArhivirana inačica izvorne stranice od 26. srpnja 2011. (Wayback Machine) Tradicijski nazivi naselja vraćaju mještanima osjećaj sigurnosti, 20. studenog 2009., pristupljeno 23. studenog 2009.
  3. a b Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Z. Vasiljević: Rekonstrukcija Doma i otvorenje Šokačke kuće 04.siječnja 2019. (pristupljeno 26. siječnja 2019.)
  4. Zvonik br. 142[neaktivna poveznica] Dužijanca 2006.
  5. a b Radio SuboticaArhivirana inačica izvorne stranice od 1. ožujka 2021. (Wayback Machine) Šokačko prelo u Beregu, 6. veljače 2010.
  6. Aktivnosti DSHV-a u Somboru, H.R., Hrvatska riječ , str. 20, 3. listopada 2008.
  7. SOinfo Međuopćinska liga
  8. SOinfo
  9. Hrvatska riječArhivirana inačica izvorne stranice od 2. listopada 2015. (Wayback Machine) Hrvatsko nacionalno vijeće donijelo odluku o raspodjeli sredstava po natječaju za kulturu, 29. rujna 2015. (pristupljeno 23. listopada 2015.)
  • Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
  • Ante Sekulić: Rječnik govora bačkih Hrvata, IHJJ, Zagreb, 2005.
  • Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]