Prijeđi na sadržaj

Bogoslovska smotra

Izvor: Wikipedija
Bogoslovska smotra

Naslovnica časopisa iz 2006. godine.
Slogan Ephemerides Theologicae Zagrabienses
Glavni urednik Stjepan Baloban
Kategorija teološki znanstveni časopis
Izlazi tromjesečno[1]
Izdavač Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sjedište Zagreb
Prvi broj 1910.
Web stranica Bogoslovska smotra
Bibliografija (1910.-1980.)
ISSN 0352-3101

Bogoslovska smotra (Ephemerides Theologicae Zagrabienses) hrvatski je teološki znanstveni časopis Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakladnik časopisa je Kršćanska sadašnjost.[2]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Bogoslovsku smotru pokrenuo je Josip Pazman 1910. godine[3] u suradnji s Edgarom Leopoldom kao poseban prilog Katoličkoga lista. Prve dvije godine su pokretači ujedno i urednici časopisa. Od trećega godišta Bogoslovsku smotru uređuju profesori Josip Pazman i Fran Barac, sve do 1919., kada su zbog poratnih neprilika izašla samo dva broja, i potom je prestala izlaziti.

Istom 1923. godine počinje Bogoslovska smotra (Ephemerides theologicae) ponovno izlaziti kao glavno glasilo Hrvatske bogoslovske akademije, u uredništvu profesorskoga zbora Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta, pod odgovornim uredništvom profesora Stjepana Bakšića, a od 1925. godine i profesora Andrije Živkovića. Godine 1939. preuzimaju uredništvo profesori Đuro Gračanin i Janko Oberški. Opseg se u to doba povećava na 6 svezaka po 5 araka godišnje. Nakon 1944. godine, u prvim desetljećima Jugoslavije, nastupa najduži prekid i najdublja kriza izdavanja Bogoslovske smotre. Godine 1963. stvaraju se uvjeti za ponovno izdavanje časopisa.[4]

Sadržaj

[uredi | uredi kôd]

U stručnim radovima Bogoslovske smotre zastupane su u prvih trideset godina sve grane bogoslovske znanosti (apologetika, dogmatika, biblikum, moral, pastoral, crkveno pravo i povijest uz skolastičku filozofiju, tako da se razvoju moderne bogoslovske znanosti u Hrvata ne može govoriti bez osvrtanja na Bogoslovsku smotru kao na prvo i glavno hrvatsko bogoslovsko glasilo. Svoje su radove u njemu tiskali profesori fakulteta Franjo Bulić, Ivan Petar Bock, Pavao Butorac, Juraj Cenkić, Petar Grabić, Augustin (Ivo) Guberina,[5] Dominik Mandić, Juraj Pavić, Svetozar Ritig, Andrija Spiletak, Franjo Šanc, Hijacint Bošković, Urban Talija, Miroslav Vanino, Antonin Zaninović (otac hrvatske muzikologije),[6] Janko Šimrak, Jordan Kuničić, Stjepan Zimmermann, Matija Ivšić, Dragutin Kniewald, Kerubin Šegvić, Milan Ivšić, Adalbert Rebić, Janko Oberški, Vjekoslav Bajsić, Vilim Keilbach, Ante Kresina, Aldo Starić, Tomislav Šagi-Bunić, Ivan Škreblin, Josip Turčinović, Marijan Valković,[7] Martin Josip Kirigin,[8] Bono Zvonimir Šagi[9] i drugi.

Suvremena Bogoslovska smotra prvenstveno je usmjerena na znanstvene radove s područja teoloških i srodnih znanosti, osobito filozofije, koje se bave općim i kršćanskim religijskim pitanjima, ali časopis je interdisciplinaran i otvoren i za sva ostala područja znanosti (pedagogiju, psihologiju, sociologiju, književnost, pravo, prirodne i tehničke znanosti).

Današnje uredništvo čine Stjepan Baloban, Tonči Matulić, Mario Cifrak, Ružica Razum, Nenad Malović i Andrea Filić.[2] U znanstvenom vijeću danas su Nediljko Ante Ančić, Stjepan Baloban, Ivan Bubalo, Rino Fisichella, Josip Grbac, Tomislav Ivančić, Ivan Koprek, Leopold Neuhold, Tonči Matulić, Salvador Pié-Ninot, Ivica Raguž, Adalbert Rebić, Ivan Marko Rupnik, Thomas Söding, Ciril Sorč, Željko Tanjić, Mato Zovkić, Valentin Zsifkovits i Siniša Zrinščak.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Bilješke i lietratura
  1. Od 2019. godine izlazi pet puta godišnje. Peti broj je na stranim jezicima u elektroničkom obliku.
  2. a b c Bogoslovska smotraArhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine), Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, www.kbf.unizg.hr
  3. Ivica Zvonar: Mons. dr. Josip Pazman (1863. - 1925.): prilog poznavanju političkog djelovanja Časopis za suvremenu povijest, sv. 37, br. 2 (prosinac 2005.), Hrčak, hrcak.srce.hr
  4. "Bogoslovska smotra": komunikacijski medij hrvatske teološke misli kroz jedno stoljeće, IKA, www.ika.hr, pristupljeno 27. veljače 2016.
  5. Uvođenje Katoličke akcije i pokušaj departizacije (Zlatko Matijević, Katolici i politika: Spor između stranačkog Hrvatskog katoličkog pokreta i izvanstranačke Katoličke akcije (1912.-1929. godine), Časopis za suvremenu povijest, 29/1997., CROSBI, bib.irb.hr, pristupljeno 8. srpnja 2011.
  6. Veritas - Glasnik sv. Antuna PadovanskogaArhivirana inačica izvorne stranice od 16. rujna 2010. (Wayback Machine) Marulić - Br. 6/2005. Iz sadržaja
  7. Adalbert Rebić, Obnovljena Bogoslovska smotra u službi Drugoga vatikanskog koncila. Doprinos Bogoslovske smotre širenju i produbljivanju koncilske misli u Crkvi u Hrvata, Bogoslovska smotra, Vol.81 No.1, travanj 2011., str. 97., Hrčak, hrcak.srce.hr
  8. Marin Škarica, In memoriam Martinu Kiriginu (1908.-2001.), Crkva u svijetu 36 (2001), br. 4, str. 462-487, Hrčak, hrcak.srce.hr
  9. Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana MandićaArhivirana inačica izvorne stranice od 15. travnja 2017. (Wayback Machine) Fra Bono Zvonimir Šagi, ofmcap. (pristupljeno 14. travnja 2017.)


Ovaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Mrežna mjesta