Prijeđi na sadržaj

Kosta Angeli Radovani

Izvor: Wikipedija
Kosta Angeli Radovani
impresionizam, ekspresionizam
Kosta Angeli Radovani
Kosta Angeli Radovani
Rođenje London, 6. listopada 1916.
Smrt Zagreb, 27. veljače 2002.
Vrsta umjetnosti kiparstvo
Portal o životopisima

Kosta Angeli Radovani (London, 6. listopada 1916.Zagreb, 27. veljače 2002.), bio je hrvatski kipar likovni pedagog i akademik.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Kosta Angeli Radovani rodio se je u Londonu 1916. godine. Otac mu je bio hrvatski slikar i karikaturist Frano Branko Angeli Radovani.[1][2] Osnovno školovanje te potom klasičnu gimnaziju polazio je u Zagrebu (1922. – 1934.). Nakon toga studirao je od 1934. do 1938. godine na Accademia di belle arti di Brera u Milanu (prof. Francesco Messina) i povijest umjetnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1939. godine.[3] Ratno vrijeme 1941.1945. provodi na Zagrebačkoj likovnoj Akademiji gdje polazi specijalku za kiparstvo i grafiku kod Frana Kršinića i Tomislav Krizmana. Nakon Drugoga svjetskog rata Radovani je među osnivačima Akademije primijenjenih umjetnosti u Zagrebu 1950. godine, gdje vodi katedru kiparstva. Tu radi do njezina zatvaranja 1955. godine. Od 1977. godine radi kao redovni profesor na kiparskom odjelu na Fakultetu likovnih umjetnosti u Sarajevu, sve do umirovljenja 1987. godine. Kao gost profesor radio je na Međunarodnoj ljetnoj akademiji u Salzburgu 1987., 1988. i 1991. godine.

Radovani je bio redoviti član Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti od 1992. godine.

Djela

[uredi | uredi kôd]

Kao kipar bio je opsjednut samo jednim - ljudskim likom, tako da se sav njegov opus svodi na aktove i portrete. Izveo je više od 30 velikih javnih skulptura. U njegovu opusu posebno mjesto imaju Dunje, kojih je izveo 20-ak, to su ženski aktovi punih zrelih oblina (Dunja kao voće koje se ostavlja da dozrije je za Radovanija bila personifikacija ženskog tijela kao prapočela i trajanja).

Radovani se zarana posvetio sitnoj plastici i medaljerstvu (radio je jako puno za zagrebačkim Ikomom 1960-ih), u njegovu opusu je 400 portreta i gotovo isto toliko portretnih medalja te preko 800 malih figura (sitna plastika). Autor je Rektorskog lanca - rađenog u povodu svečane proslave 300-te godišnjice Zagrebačkog Sveučilišta, to je lanac s 14 srebrnih medalja na kojima su reljefni portreti četrnaestorice velikana hrvatske povijesti. Uz lanac ide i velika medalja s likovima Marka Marulića, Ivana Mažuranića i Ivana Gundulića na jednoj, te Josipa Jurja Strossmayera na drugoj strani.

Javne skulpture

[uredi | uredi kôd]
  • 1949. - Spomenik Ustanku ; Drežnica; bronca
  • 1951. / 1962. - Makedonka, spomenik Revoluciji; Kumanovo
  • 1951. / 1953. - Spomenik Ustanku ; Starigrad; bronca
  • 1962. - spomenici unutar Spomen-park Šubićevac, Šibenik
  • 1989. - Figura "Dunja" ; pred galerijom Sagittaria – PordenoneItalija; bronca
  • 1990. - Spomenik Svetom Petru ; pred crkvom na Boninovu – Dubrovnik; kamen
  • 1988. / 1991. - Spomenik poginulim Zagrepčanima u NOB-u ; Dotrščina – Zagreb; bronca
  • 1991. - Spomenik Franji Bučaru ; Trg sportova Zagreb; bronca

Izložbe

[uredi | uredi kôd]

Radovani je jako puno izlagao, 59 puta samostalno u zemlji i inozemstvu, te više od 600 puta na skupnim izložbama od kojih je 50 bilo međunarodnog značaja. Godine 1950. izlaže na Venecijanskom bijenalu uz Vanju Radauša, Vojina Bakića i Zorana Musića.[4]

Književno stvaralaštvo

[uredi | uredi kôd]

Radovani se okušao i kao pisac, 1985. godine Matica hrvatska izdala mu je knjigu eseja Kip bez grive: teze, portreti, karamboli. Erasmus naklada iz Zagreba posmrto mu je objavila četiri knjige izabranih eseja koje je priredio Ive Šimat Banov: Kip s grivom: o Ivanu Meštroviću, 2006.; Između proroka i radnika: ogledi o stoljeću hrvatskoga kiparstva, 2007.; Gorila u nama: Kosta o drugima - drugi o Kosti, 2007.; Zapisi iz osamljenosti: dnevnik 1949-1993., 2009.[1]

Nagrade i odličja

[uredi | uredi kôd]

Za svoj rad Kosta Angeli Radovani, dobio je:

Galerija djela

[uredi | uredi kôd]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Danijel Dragojević, Kosta Angeli Radovani, Mala likovna biblioteka sv XIX, Naprijed, Zagreb, 1961.
  • Vladimir Maleković, Kosta Angeli Radovani, Moderna galerija Zagreb i Grafički zavod Hrvatske, 1973.
  • Igor Zidić, Kosta Angeli Radovani, Nakladni zavod Naprijed, Zagreb, 1989.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Barbara Vujanović, Monografija o velikom kiparu. Ono što ruka zamisli i stvoriArhivirana inačica izvorne stranice od 17. kolovoza 2017. (Wayback Machine), Vijenac, br. 478, 28. lipnja 2012., pristupljeno 17. kolovoza 2017.
  2. Angeli Radovani, Frano Branko, enciklopedija.hr, pristupljeno 17. kolovoza 2017.
  3. Angeli Radovani, Kosta, enciklopedija.hr, pristupljeno 17. kolovoza 2017.
  4. (engl.) Corinne Enquist, Croatian Artists at Venice Biennales, culturenet.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. lipnja 2015.), pristupljeno 17. kolovoza 2017.
  5. a b Dobitnici Nagrade „Vladimir Nazor“ od 1959. do 2005., Zagreb, 21. ožujka 2007., min-kulture.hr, pristupljeno 17. kolovoza 2017.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]