Prijeđi na sadržaj

Krastavac

Izvor: Wikipedija
Krastavac
Krastavci
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Magnoliophyta
Razred:Rosopsida
Red:Cucurbitales
Porodica:Cucurbitaceae
Rod:Cucumis
Vrsta:C. sativus
Dvojno ime
Cucumis sativus
L.
Baze podataka

Krastavac (ugorak, kukumar, lat. Cucumis sativus) jednogodišnja je biljka iz porodice tikvovki (lat. Cucurbitaceae).

Plod je zelen, valjkast, tvrd, dug do 60 cm, a širok do 10 cm, jestiv je i sirov. Raste na stabljici u obliku loze penjačice. Sastoji se od 97% vode, ima 9,7 kalorija na 100 grama. Bogat je vitaminima i mineralima. Važan je dio prehrane svjež ili konzerviran. Sjeme se razvija u dozrelim plodovima. S botaničkog gledišta prema sjemenu i cvijetu pripada u voće (kao i rajčica), ali se u svakodnevnom životu tretira povrćem.

Potječe iz Indije. U zapadnoj Aziji, uzgaja se 3 000 godina. Jeli su ga Babilonci i spominje se u njihovom Epu o Gilgamešu. U Europu su ga donijeli Rimljani. Uzgoj krastavaca spominje se u spisima u Francuskoj u 9. stoljeću, u Engleskoj u 14. stoljeću, a u Sjevernoj Americi u 16. st.

Najveći svjetski proizvođač krastavaca je Kina s oko 60% svjetske proizvodnje. Ostali veći proizvođači, ali puno manji od Kine su Turska, Rusija, Iran i SAD.

Izvori

[uredi | uredi kôd]