Prijeđi na sadržaj

Pečuh

Koordinate: 46°04′15″N 18°13′59″E / 46.070833°N 18.233056°E / 46.070833; 18.233056
Izvor: Wikipedija
Pečuh

Pečuh
Država Mađarska
RegijaJužno Podunavlje
ŽupanijaBaranjska
MikroregijaPečuška mikroregija
Najbliži veći gradKapošvar

Površina
 • Ukupna162,61 km2
Koordinate46°04′15″N 18°13′59″E / 46.070833°N 18.233056°E / 46.070833; 18.233056

Stanovništvo
 • Ukupno157.680 (2010.)
(965/km²)

Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj7600-7636
Pozivni broj72
Stranicahttp://www.pecs.hu
Zemljovid
Pečuh na zemljovidu Mađarske
Pečuh
Pečuh
Pečuh na zemljovidu Mađarske

Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini. Pored oblika Pečuh, Hrvati u Mađarskoj ga zovu i Pečuj, Pečuv, Peču i Petocrikva.[1]

Pečuh se nalazi na obronku planine Mečeka, u blizini granice s Hrvatskom. Oduvijek je bio multikulturalni grad s velikom koncentracijom nacionalnih manjina Hrvata i Podunavskih Švaba koji žive u gospodarskom i kulturnom autonomijom. Pečuh je najveće sveučilišno središte u Mađarskoj s više od 34.000 studenata.[2]

Moto grada je: "Grad bez granica".

Panorama gradskog središta u Pečuhu

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Pečuh je jedan od najstarijih gradova u Mađarskoj s naseobinama iz prapovijesti. Na ovom mjestu su početkom 2. stoljeća Rimljani osnovali grad Sopianae, a naseljavali su ga većinom Kelti i Panonci (srodnici Ilira). Do 4. stoljeća postao je glavnim gradom provincije Valeria kao važno središte kršćanstva, poznat kao Quinque Ecclesiae ("pet crkava").

Karta Pečuha iz 19. stoljeća

Pod imenom Pechyut se prvi put javlja 1235. godine u jednom dokumentu nakon najezde Mongola, gdje se spominje kao pécsi út (mađarski: put za Pécs). Ime potječe iz slavenskog jezika, a znači "peć", dok na turskom "beş" znači 5 (što aludira na njegov hrvatski naziv Petocrikva). Već u gradskoj povelji iz 1290. godine grad se službeno zove Pécs.

God. 1367., hrvatsko-ugarski kralj, Ludovik I. Anžuvinac, je u Pečuhu osnovao prvo mađarsko sveučilište i jedno od najstarijih u Središnjoj Europi. Za vrijeme biskupa, pjesnika i humanista, Ivana Česmičkog (Janus Pannonius), u 15. stoljeću, Pečuh je bio središtem umjetnosti i kulture.

Od. 1543. do 1686. Pečuh je okupiralo Osmansko Carstvo, i iz tog razdoblja sačuvani su brojni spomenici, poput džamije paše Kazima na trgu Széchenyi.

God. 1998., UNESCO je Pečuhu dodijelio nagradu "Grad mira" zbog promicanja manjinskih kultura, te tolerancije i prihvaćanja izbjeglica tijekom Domovinskog rata.[3]

God. 2010., zajedno s Essenom i Carigradom, Pečuh je proglašen za europski glavni grad kulture.

Obnova gradskih trgova, ulica i pregrađa, knjižnice, koncertnih dvorana i kulturnih centara, traje od kad je gradonačelnik Páva Zsolt preuzeo vlast 30. ožujka 2007. godine.[4]

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Ranokršćanska nekropola Sopianae
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država
Godina uvrštenja2000. (24. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, iv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:853
Hrvatski dom na Jókaijevu trgu
Hotel Nádor
Željeznički kolodvor u Pečuhu
Kapela Havhegy
Sinagoga u Pečuhu
Sveučilište u Pečuhu

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Pečuh je sjedište Baranjske županije i pečuške mikroregije, ali i sjedište rimokatoličke pečuške biskupije.

U Pečuhu se nalazi jedinica Hrvatske manjinske samouprave u Republici Mađarskoj. Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Pečuh ulazi kao predstavnik Baranje. U sastavu od ožujka 2007. je to Mišo Hepp.[5]

Promet

[uredi | uredi kôd]

Važnim je prometnim čvorištem. Iz Pečuha prema jugu vodi željeznička pruga Pečuh – Mohač. Od Pečuha prema zapadu vodi željeznička pruga Velika Kaniža – Pečuh.

Stanovnici

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu iz 2005. godine ima 156.576 stanovnika.

Pečuh je grad u kojem živi i znatan broj Hrvata. Hrvatska manjina ima tu gimnaziju (Hrvatski školski centar Miroslava Krleže u Pečuhu), radio program na Hrvatskom jeziku, Hrvatsko kazalište, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj i Kulturno Društvo August Šenoa.

Ranokršćansko groblje u Pečuhu uvršteno je u UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe koje su rođene, živjele i radile u Pečuhu.

Poznati Mađari

[uredi | uredi kôd]

Poznati Hrvati

[uredi | uredi kôd]

Poznati Srbi

[uredi | uredi kôd]

Športska društva

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (PDF)
  2. Mađarsko visoko školstvoArhivirana inačica izvorne stranice od 25. lipnja 2007. (Wayback Machine) (PDF)
  3. Pečuh, grad mira, Intervju s gradonačelnikom Zsoltom Pavom, 4. travnja 1998. Posjećeno 1. listopada 2010.
  4. http://www.peh.hu/index.php?tid=4&act=show&cid=625&o=1[neaktivna poveznica] Što je izgrađeno u Pečuhu do sada], sa www.peh.hu, 8. svibnja 2009.; posjećeno 1. listopada 2010. (mađ.)
  5. ÖRFArhivirana inačica izvorne stranice od 13. srpnja 2011. (Wayback Machine) Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pečuh
Nedovršeni članak Pečuh koji govori o gradu u Europi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.