Prijeđi na sadržaj

Petar Bergamo

Izvor: Wikipedija
Petar Bergamo
Petar Bergamo
Petar Bergamo (2020.)
Životopisni podatci
Rođenje 27. veljače 1930., Muć Donji
Smrt 4. rujna 2022., Zagreb
Nagrade
Nagrade vidi Nagrade i priznanja
Portal o glazbi
Portal o životopisima

Petar Bergamo (Muć Donji pokraj Splita, 27. veljače 1930.Zagreb, 4. rujna 2022.)[1] bio je hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog.[2][3][4] Nakon završenog studija kompozicije u Beogradu, neko je vrijeme djelovao u Odjelu za propagandu tadašnjega Saveza kompozitora Jugoslavije i vršio dužnost tajnika Jugoslavenske sekcije Internacionalnog društva za suvremenu glazbu (SIMC).[3] U razdoblju od 1972. do 1983. godine bio je najprije urednikom, pa potom i glavnim urednikom Glazbene redakcije nakladničke kuće Universal Edition u Beču. Predavao je na muzičkim akademijama u Beogradu i Zagrebu, te Umjetničkoj akademiji u Splitu.[2][3] Skladao je niz simfonijskih, komornih, solističkih, vokalnih, vokalno–instrumentalnih i glazbeno-scenskih djela te glazbu za film i za djecu.[3][4]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Petar Bergamo – potomak starih splitskih, dubrovačkih i sjevernotalijanskih obitelji – svoj je umjetnički razvoj i djelovanje ostvario u nekoliko glazbenih sredina: u Splitu, Beogradu, Beču i Zagrebu. U Splitu je završio osnovnu školu i gimnaziju te pohađao glazbenu školu, gdje je učio svirati violončelo i klavir kod Estelle Ivić-Kuzmanić.[3][1] Umijeću skladanja i teorijskim glazbenim predmetima poput harmonije i kontrapunkta privatno su ga poučavali Josip Hatze i Ivo Parać.[1][4]

Godine 1952. Bergamo odlazi na studij glazbe u Beograd: na tamošnjoj je Muzičkoj akademiji (današnji Fakultet muzičke umetnosti)[5] diplomirao 1960. i tri godine poslije magistrirao kompoziciju u razredu prof. Stanojla Rajičića. Nakon diplome neko je vrijeme službovao u Odjelu za propagandu tadašnjega Saveza kompozitora Jugoslavije i bio tajnikom Jugoslavenske sekcije Internacionalnog društva za suvremenu glazbu (SIMC).[3] Od 1965. do 1972. na Muzičkoj je akademiji u Beogradu bio najprije asistent pa potom docent za kompoziciju i instrumentaciju.[3][4]

Godine 1972. Bergamo odlazi u Beč, gdje sve do 1983. djeluje najprije kao urednik, a potom i kao glavni urednik Glazbene redakcije nakladničke kuće Universal Edition. Za tu je uglednu svjetsku nakladničku kuću priredio i uredio niz izdanja djela mnogih skladatelja 20. stoljeća.[2][3] Od 1983. živio je u Zagrebu i djelovao kao slobodni umjetnik.[2] Godine 1996. bio je angažiran kao redoviti honorarni profesor na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, gdje je do 2000. godine predavao predmet Fenomenologija glazbenih struktura. Od 1998. do 2002. bio je i profesorom Umjetničke akademije u Splitu, na čijem je Odjelu za glazbenu umjetnost vodio kolegij Osnove kompozicije.[3][4]

Glazbeno stvaralaštvo

[uredi | uredi kôd]

Glazbeno stvaralaštvo Petra Bergama odraz je njegove iskonske vezanosti uz – kako je i sam volio reći – mediteranski duhovni prostor.[2][4] Godine 1991. u jednom je intervjuu s muzikologinjom Erikom Krpan istaknuo kako je od Josipa Hatzea, kojega je iznimno cijenio kao čovjeka i kao skladatelja, naučio najprije glazbenu disciplinu, poimanje linearnosti, melodije, a onda osjećanje muzike, čar zvuka, glazbene norme, poštovanje samog izvora glazbe (...).[4] Bergamov je glazbeni stil svojevrsna sinteza elemenata postromantizma izvan suvremenih eksperimentalnih stremljenja glazbene avangarde. U tehničko-strukturalnom pogledu njegova su djela vrlo zahtjevna, često virtuozno razigrana te, unatoč strogo logičnoj razradi pojedinih glazbenih oblika, uvijek zvukovno zanimljiva i dojmljiva.[2] Na partituri svoje Prve simfonije Bergamo je zapisao:

»Mala po dimenzijama, velika po zahtjevima, kako kompozicijskim tako i interpretativnim. Klasična po formi, neoklasična po izrazu. Četiri stavka: prvi brzi – sonatni, drugi spori – velika trodjelna pjesma, treći plesni – scherzo, četvrti zaključni – rondo s tri teme; četiri kontrastne igre svjetlosti i sjenke. I, imam hrabrosti to izreći: radost muziciranja!«[4]

U povodu Bergamova 90. rođendana, 27. veljače 2020. godine, Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije je u program koncerta svog Majstorskog ciklusa uvrstio i Bergamovu Prvu simfoniju. Tijekom pripremnih proba za izvedbu spomenutoga djela, maestro Bergamo je o vlastitom stvaralaštvu rekao:

»Svi smo mi zarobljenici svog genoma, svoga genetskog koda. Bili toga svjesni ili ne – prostor je sudbina. Istina, zaluđen sam morem. Kad sam na kopnu, kao da mi je tijelo odvojeno od duše... i to je sva priča.«[6]

Djela (izbor)

[uredi | uredi kôd]
  • Bezimeni (stihovi: Jure Kaštelan), triptih za mješoviti pjevački zbor (1954.)
  • U zemlji lažiji, radio-opera (1954.)
  • Groteska za klavir (1955.)
  • Rastanak (stihovi: Jure Kaštelan), diptih za mješoviti pjevački zbor (1955.)
  • Sonata za klavir (1957.)
  • Variazioni sul tema interrotto za klavir (1957.)
  • Quartetto d’archi (1958.)
  • 12 dječjih pjesama Crno i plavo, veliko i malo (stihovi: G. Tartalja, S. Lukić i D. Radović; 1959.)
  • Pet instrumentalnih igara za komorni ansambl (1959.)
  • Navigare necesse est, uvertira-fantazija za simfonijski orkestar (1960.)
  • Prva simfonija (1961.)
  • Musica concertante, studije za simfonijski orkestar (1962./63.)
  • Druga simfonija (1963./64.)
  • Concerto abbreviato za klarinet solo (1966.)
  • Espressioni notturne (klavirski trio, 1970.)
  • Canzoni antiche za puhački trio (1981.)
  • Arco per archi za gudače (1985.)
  • Domande senza risposta za saksofon i klavir (1996.)
  • Spiriti eccellenti (stihovi: Marina Čapalija), zbirka madrigala za ženski zbor i obligatne instrumente (1993.–1998.)

Nagrade i priznanja

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c HRT Glazba: Otišao je Petar Bergamo (1930. – 2022.). Objavljeno i pristupljeno 5. rujna 2022.
  2. a b c d e f LZMK / Hrvatska enciklopedija: Bergamo, Petar. Pristupljeno 5. rujna 2022.
  3. a b c d e f g h i j Hrvatsko društvo skladatelja / Članovi: Bergamo, Petar. Pristupljeno 5. rujna 2022.
  4. a b c d e f g h Glazba.hr – Preminuo je skladatelj i pedagog Petar Bergamo. Objavljeno 4. rujna 2022. Pristupljeno 5. rujna 2022.
  5. (srp.) Fakultet muzičke umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu / O Fakultetu: Istorijat. Pristupljeno 7. rujna 2022.
  6. HRT Orkestri / Zbor: Uz 90. rođendan Petra Bergama i izvedbu Prve simfonije u Majstorskom ciklusuArhivirana inačica izvorne stranice od 7. rujna 2022. (Wayback Machine). Objavljeno 26. veljače 2020. Pristupljeno 5. rujna 2022.
  7. Porin.info – Dobitnici po godinama: 2000. Pristupljeno 6. rujna 2022.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]