Prijeđi na sadržaj

Progonstvo

Izvor: Wikipedija

Progonstvo ili posuđenica egzil (iz latinskog Exilium = u stranu zemlju prognani) označuje odsutnost osobe ili skupine naroda iz vlastite domovine zbog progona ili protjerivana od države ili zbog nepodnošljivih uvjeta za život u njihovoj zemlji koje prouzročuje iseljavanje.

Progonstvo je dakle povezano s ograničenjima u slobodnom razvoju osobe u matičnoj zemlji. Nasuprot progonu na novom odredištu nema ograničenja ili sankcija osobnih sloboda od vlade države koja je odgovorna za progonstvo.

Dobrovoljno progonstvo

[uredi | uredi kôd]

Postoji i izraz dobrovoljnog egzila, koji opisuje uglavnom politički motiviran odlazak iz zemlje iz straha od ozbiljne kazne, u kombinaciji s namjerom nevraćanja u domovinu.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

U ljudskoj povijesti progonstvo je primjenjivano vrlo rano kao oblik kazne. Ponekad završe i bivši čelnici vlasti (često diktatori) u progonstvu drugoj zemlji.

U mnogim zemljama, uključujući i Hrvatsku, prognanici mogu, pod određenim uvjetima, na zahtjev dobiti politički azil, koji je pravni status koji odgovara boravišnoj dozvoli i pravno štiti od isporuke u svoju domovinu iz koje bježi.

Hrvati u progonstvu

[uredi | uredi kôd]

U vrijeme Kraljevine Jugoslavije i SFRJ veliki broj Hrvatskih protivnika jugounitarizma ili disidenta bio je prisiljen napustiti domovinu da bi se spasili od represije tadašnjih režima.

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]