Prijeđi na sadržaj

Propaganda

Izvor: Wikipedija
Propagandni letak JNA s pozivom na predaju pri velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku u Dubrovniku
Propagandni letak JNA s pozivom građanima na pružanje otpora Hrvatskoj vojsci

Propaganda označava sustavni pokušaj oblikovanja percepcije i spoznaje te manipuliranja ponašanjem pojedinaca, u svrhu generiranja reakcije koju propagandisti žele postići. Pojam "propaganda" se uglavnom koristi u političkom kontekstu, dok se na području ekonomije govori o "oglašavanju".

Riječ propaganda izvela se iz naziva zajednice Sacra congregatio Christiano nomini propaganda koja je 1626. godine osnovana pri Papinskoj kuriji Katoličke crkve sa svrhom širenja katolicizma i reguliranja crkvenih odnosa u nekatoličkim zemljama. Prvi put izvan crkve bilježi ga 14. izdanje Britanske enciklopedije (Encyclopaedia Britannica) 1929. godine.[1]

Kroz monopolizaciju propagande diktatorskim režimima − posebice u Nacional-Socijalizmu, Staljinizmu, Titoizmu i drugim totalitarnim sustavima, pojam propaganda ima vrlo pejorativan karakter. Također, jednostrani prikaz informacija nije neuobičajen ni u demokracijama. Zbog negativne konotacije, pojam je u novije vrijeme zamijenjen engleskim pojmom Public Relations ili Odnosi s javnošću.

Povijest propagande

[uredi | uredi kôd]

Iz same definicije propagande kao sustavnoga pokušaja oblikovanja percepcije i spoznaje očito je da značajnije propagande prije uspona masovnih medija (radija i televizije) nije bilo, niti je ona bila potrebna, s obzirom na to da se pojava radija i televizije poklapa sa širenjem demokratskih normi, tj. prava glasa. Dakle, kad su široke mase dobile pravo glasa, i kad postoji mogućnost jednostavnog komuniciranja s biračima pojavljuje se propaganda.

20. stoljeće

[uredi | uredi kôd]
Plakat za novačenje, 1914. godina

Medijska propaganda tijekom 1. svjetskog rata prvi je primjer moderne propagande.[2] Nakon poraza Srba u Domovinskom ratu, velikosrpska propaganda je tijekom sukoba na Kosovu 1999. godine ovako postupala: "U medijima nije bilo slika albanskih izbjeglica, humanitarna katastrofa na Kosovu je opisivana kao prenapuhana zapadna (NATO) propaganda".[3]

Zbog toga što je jako fleksibilna, propaganda nudi mogućnost dosezanja ekstremno velike ciljane skupine, ali može biti usmjerena i na mali, precizno određeni segment populacije.

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Sacred Congregation of Propaganda
  2. Medijska i marketinška propaganda za vrijeme Prvog svjetskog rata otvorila je vrata modernoj propagandi koju danas koristimo i kakvu poznajemo., dnevnik.hr, Kako su mediji i marketing manipulirali građanima?, Merita Arslani, objavljeno 2. veljače 2014., pristupljeno 17. prosinca 2014.
  3. no pictures of mass Albanian refugees have been shown at all, and that the Kosovo humanitarian catastrophe is only referred to as the one made up or overemphasized by Western propaganda., http://www.bu.edu/globalbeat/pubs/Pesic041299.htmlArhivirana inačica izvorne stranice od 4. lipnja 2013. (Wayback Machine), Milica Pešić, Director of the European Center for War, Peace, and the News Media, 12. travnja 1999., pristupljeno 17. prosinca 2014.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Citati iz reklama