Prijeđi na sadržaj

Sjevernobački okrug

Izvor: Wikipedija
Sjevernobački upravni okrug
Севернобачки управни округ
Severnobački upravni okrug
Položaj
Položaj okruga unutarVojvodina
Položaj okruga unutarVojvodina
Položaj okruga unutar Vojvodina
Uprava
Središte Subotica
Broj gradova i općina 3
Broj naselja 45
 - Broj urbanih naselja
 - Broj ruralnih naselja
Statistika
Površina 1 784 km²
Stanovništvo (popis 2002.) 200 140
 - Gustoća 112,1 stan./km²
Karta okruga
Gradovi i općine u okrugu
Gradovi i općine u okrugu
Gradovi i općine u okrugu

Sjevernobački upravni okrug (srpski: Севернобачки управни округ, Severnobački upravni okrug; mađarski: Észak Bácskai Körzet; slovački: Severobáčsky okres; rusinski: Сивернобачки окрух; rumunjski: Districtul Bacica de Nord) je okrug na sjeveru Republike Srbije. Nalazi se u zemljopisnoj regiji Bačkoj u AP Vojvodini.

Općine

[uredi | uredi kôd]

Sjevernobački okrug sastoji se od tri općine unutar kojih se nalazi 45 naselja.

Općine su:

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Činjenica da je skoro 90% površine poljoprivredno zemljište umnogome određuje i gospodarsku strukturu okruga. Ovdje je razvijena mesna, poljoprivredna i prerađivačka industrija. Nosioci gospodarskog razvoja okruga su poduzeća elektrometalskog kompleksa, a značajni su i kapaciteti u kemijskoj industriji, kao i u industriji namještaja.

Gospodarstvo Sjevernobačkog okruga u velikoj mjeri određuje i blizina državne granice s Mađarskom i činjenica da su na njegovom teritoriju granični prijelazi Kelebija i Horgoš. S dovršetkom autoceste Feketić - državna granica, područje okruga postaje atraktivnim za domaća i strana ulaganja.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Etnička mapa Sjevernobačkog okruga

Stanovništvo okruga je velikim dijelom etnički miješano. Prema podacima iz 2002. godine, stanovništvo čine:

Jezici koje su stanovnici naveli kao materinske su:

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na teritoriju okruga je živjelo 205.401 stanovnika, i to po nacionalnoj strukturi:

Narod Stanovnika Postotak
Srbi 32.892 16,1%
Jugoslaveni 25.563 12,5%
Bunjevci 17.527 8,6%
Hrvati 16.965 8,2%
Crnogorci 5.688 2,7
Mađari 98.914 48,1%
Ostali 7.852 3,8%

Religija

[uredi | uredi kôd]

Prema podacima iz 2002. godine, stanovništvo čine pripadnici sljedećih vjerskih skupina:

Subotica je višenacionalan i višereligijski centar: uz pravoslavnu i katoličku, kao najveće, u gradu ima blizu trideset malih vjerskih zajednica. Glavni crkveni objekti su:

  • Pravoslavna crkva u Aleksandrovu, iz 17. stoljeća.
  • Pravoslavna crkva iz 18. stoljeća.
  • Katedrala sv. Terezije Avilske iz 1797. godine
  • Franjevački samostan iz 1723. godine
  • Sinagoga

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]