Prijeđi na sadržaj

Novigrad

Koordinate: 45°19′N 13°34′E / 45.32°N 13.56°E / 45.32; 13.56
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Novigrad. Za druga značenja pogledajte Novigrad (razdvojba).
Novigrad

grb
ulica u središtu grada
Država Hrvatska
Županija Istarska

GradonačelnikAnteo Milos
Naselja5 gradskih naselja

Površina26,6 km2[1]
Površina središta4,3 km2
Koordinate45°19′N 13°34′E / 45.32°N 13.56°E / 45.32; 13.56

Stanovništvo (2021.)
Ukupno3889 [2]
– gustoća146 st./km2
Urbano2292
– gustoća533 st./km2

Odredišna pošta52466 Novigrad-Cittanova [3]
Pozivni broj+385 (0)52
AutooznakaPU
Stranicanovigrad.hr

Zemljovid

Novigrad na zemljovidu Hrvatske
Novigrad
Novigrad

Novigrad na zemljovidu Hrvatske

Novigrad (tal. Cittanova d'Istria) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, smješten na zapadnoj obali Istre.

Gradska naselja

[uredi | uredi kôd]

Novigrad obuhvaća 5 naselja (stanje 2006.), to su: Antenal – Antenal, Bužinija – Businia, Dajla – Daila, Mareda – Mareda i Novigrad – Cittanova.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Nalazi se na zapadnoj obali Istarskog poluotoka, 25 kilometara od granice sa Slovenijom, te po 15 kilometara od najbližih gradskih središta - Umaga, Buja i Poreča. Gradsko se područje prostire od Dajle na sjeveru do ušća rijeke Mirne na jugu.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Nacionalna pripadnost

[uredi | uredi kôd]
Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine[4]
Narod Broj
stanovnika
%
Hrvati 2.886 66,42%
Albanci 146 3,36%
Austrijanci 1 0,02%
Bošnjaci 39 0,90%
Bugari 1 0,02%
Crnogorci 9 0,21%
Česi 2 0,05%
Talijani 443 10,2%
Mađari 7 0,16%
Makedonci 5 0,12%
Nijemci 10 0,23%
Poljaci 1 0,02%
Rumunji 1 0,02%
Rusi 2 0,05%
Slovaci 4 0,09%
Slovenci 91 2,09%
Srbi 123 2,83%
Ukrajinci 4 0,09%
Vlasi 1 0,02%
Ostali1 10 0,23%
Izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti2 7 0,16%
Regionalna pripadnost3 463 10,66%
Ne izjašnjavaju se5 85 1,96%
Nepoznato6 4 0,09%
Ukupno 4.345 100%
1Pripadnici naroda, koji ne pripadaju nacionalnim manjinama Republike Hrvatske

2Izjašnjavanje popisnika kao Musliman grupirano je kao vjerska pripadnost[5]

3Popisanici se izjasnili kao Hercegovci, Dalmatinci, Zagorci, Istrijani, Primorci, Slavonci, Međimurci, ...[5]

5Popisanici, koji se nisu željeli nacionalno izjasniti

6Popisanici, nepoznate nacionalne pripadnosti

Materinski jezik

[uredi | uredi kôd]
Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine[6]
Jezik Broj
stanovnika
%
hrvatski 3.444 79,26%
t.zv. hrvatskosrpski 1 0,02%
albanski 139 3,20%
bošnjački 22 0,51%
crnogorski 2 0,05%
češki 2 0,05%
talijanski 542 12,47%
mađarski 3 0,07%
makedonski 4 0,09%
njemački 13 0,3%
rumunjski 1 0,02%
ruski 2 0,05%
slovački 6 0,14%
slovenski 101 2,32%
srpski 42 0,97%
t.zv. srpskohrvatski 13 0,30%
ostali jezici 2 0,05%
nepoznato 6 0,14%
Ukupno 4.345 100%

Religijska pripadnost

[uredi | uredi kôd]
Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine[7]
Religija Broj
stanovnika
%
rimokatolici 3.516 80,92%
pravoslavci 120 2,76%
protestanti 10 0,23%
ostali kršćani 8 0,18%
muslimani 81 1,86%
ostale religije, pokreti i svjetonazori 2 0,05%
agnostici i skeptici 33 0,76%
nisu vjernici i ateisti 352 8,10%
ne izjašnjavaju se 214 4,93%
nepoznato 5 0,12%
Ukupno 4.345 100%
Grad Novigrad: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1303
1404
1562
1740
2012
2275
2221
2443
2313
1743
2094
2398
2619
3270
4002
4345
3889
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Naselje Novigrad: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1303
1404
1277
1372
1520
1645
2221
1502
1476
1115
1393
1710
1930
2522
2629
2622
2292
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1857., 1869. i 1921. sadrži podatke za naselja Bužinija i Dajla, a od 1857. do 1880. i u 1921. za naselje Antenal. U 1931. dio podataka sadržan je u naselju Bužinija. U 1880. i 1890. sadrži dio podataka za naselje Dajla. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Novigrad

Kao stari antički grad, koji se svojedobno nalazio i na samom rubu keltske migracije, Novigrad je tijekom svoje povijesti bio na raskrižju burnih povijesnih događaja, o čemu svjedoče razni i mnogobrojni pisani i materijalni izvori, arheološki lokaliteti i spomenici, koji se još uvijek mogu pronaći u samom gradu i njegovom bogatom lapidariju. Ne samo da se spominje u spisima iz razdoblja rimske vladavine, već o njegovom značaju kao političkog, gospodarskog i vjerskog središta govori i činjenica da je pod imenom Neapolis još u 5. stoljeću postao središte biskupije pod čijom su se jurisdikcijom nalazili teritoriji između rijeka Dragonje i Mirne. Za vrijeme franačke vladavine (8./9. st.) i doba čuvene karolinške renesanse Novigrad doživljava svoj procvat postavši uporišna točka feudalizacije i kulturnog preporoda čitave oblasti. Tijekom svoje burne povijesti često je padao u ruke raznih osvajača, napadan s mora i kopna, ali i uništavan kugom, najvećom pošasti srednjeg vijeka, koja je u nekoliko navrata gotovo pobila cjelokupno stanovništvo. Kao kuriozitet može se spomenuti i da je do Novigrada, tijekom kampanje koja je za svoj krajnji cilj imala zauzimanje Beča, stigao odred osmanskih konjanika i tom prigodom u zatočeništvo odveo veliki dio stanovništva Novigrada. Langobardi, Franci, Mlečani, Habsburgovci i Talijani, bili su samo neki od naroda koji su pod okrilje svojih carstava i država prisvajali ovaj grad i okolnu regiju. Otuda su nastajale i česte demografske izmjene i obilje kulturne raznolikosti koja predstavlja svojevrsni pečat i specifičnost Novigrada i čitave Istre uopće. 1402. godine, ili po drugim podatcima 1754. godine, napisan je Novigradski statut.[8] U novijoj povijesti, nakon što je poslije Drugog svjetskog rata bio dio Okupacijske zone B, ulazi u sastav SFRJ, a time i u sastav Hrvatske.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Novigrad je u prošlosti poznat kao ribarski grad. 60-ih godina prošlog stoljeća Grad se okreće Industrijskom razvoju. Velik se broj ljudi počeo zapošljavati u tekstilnoj industriji te obližnjem kamenolomu, a kasnije i u poljoprivredi, posebice u vinogradarstvu i maslinarstvu. 70-ih godina prošloga stoljeća grad se naglo okreće turizmu, te se velik broj građana počinje zapošljavati u hotelima i restoranima. Turizam je i danas, uz ribarstvo, tekstilnu industriju te poljoprivredu najvažnija gospodarska grana.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Na području Grada Novigrada djeluje Osnovna škola Rivarela, smještena na ulasku u uže gradsko središte. Tu školu pohađaju učenici s područja Grada Novigrada, te dijelom Općine Brtonigla. Dio učenika iz Dajle pohađa osnovnu školu u Umagu. U Novigradu nema srednje škole te učenici srednju školu pohađaju u susjednim gradovima - Bujama i Poreču, a neki učenici pohađaju škole u Puli, Pazinu i Rijeci.

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Šport

[uredi | uredi kôd]
  • Teniski klub Novigrad. Osnovan je 1994. godine. Danas ima više od 60 članova, ima organiziranu tenisku školu i sudjeluje u županijskim ligama za djecu, seniore i veterane. Klub ima 4 teniska igrališta i klupske prostorije.
Stadion Nogometnog kluba Novigrad
  • NK Novigrad. Član je 1. županijske lige Istarske županije. Ima oko 130 članova, ima organiziranu školu nogometa, od početnika, prednatjecatelja, pionira (mlađih i starijih), juniora i seniora do zaključno veterana. Klub ima jedno od najljepših uređenih klupskih prostorija u Istri. Na njegovom stadionu igrala je i hrvatska nogometna reprezentacija do 17 i do 19 godina.
  • Košarkaški klub Novigrad - 1994. pokrenuta je košarkaška sekcija ŠSD Osnovne škole "Rivarela" iz Novigrada, iz koje je dvije godine kasnije nastao KK Novigrad. Svoj najveći uspjeh dostiže u sezoni 2002./2003. kada osvaja 5. mjesto na poluzavršnom turniru državnog prvenstva.
  • Karate klub „Novigrad“ počeo je s radom 1996. godine, kao ogranak Karate kluba „Buje“. Bilo je važno uvidjeti odaziv novih članova samom klubu. Budući da je broj novih članova bio veći od očekivanja, godine 1997. osnovan je Karate klub „Novigrad“, koji kao takav i dan danas postoji. Kao i u svim klubovima, bilo je tu uspona i padova ali entuzijazam ne popušta. Cilj kluba je učenje borilačkih vještina i ujedno same kulture, usmjeravanje djece u sport, druženje i odgovornost prema radu i ostalima.

Polumaraton Maslenica – Novigrad, pod nazivom Atletska utrka "Da se ne zaboravi" održava se od 2005.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. 2. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011., dzs.hr, pristupljeno 15. lipnja 2016.
  5. a b Rezultati popisa: U Hrvatskoj više Jugoslavena nego Hercegovaca, prilog o Popisu na jabuka.tv, 17. prosinca 2012.
  6. 5. Stanovništvo prema materinskom jeziku po gradovima/općinama, popis 2011., dzs.hr, pristupljeno 15. lipnja 2016.
  7. 3. Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2011., dzs.hr, pristupljeno 15. lipnja 2016.
  8. Istrapedia U.: Novigradski statut (pristupljeno 25. kolovoza 2015.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Novigrad
Nedovršeni članak Novigrad koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.