Prijeđi na sadržaj

Višnjan

Koordinate: 45°16′34″N 13°43′12″E / 45.276°N 13.72°E / 45.276; 13.72
Izvor: Wikipedija
Višnjan

grb
Višnjan, stari grad u proljeće
Država Hrvatska
Županija Istarska

NačelnikAngelo Mattich
Naselja56 općinskih naselja

Površina63,5 km2[1]
Površina središta1,3 km2
Koordinate45°16′34″N 13°43′12″E / 45.276°N 13.72°E / 45.276; 13.72

Stanovništvo (2021.)
Ukupno2096 [2]
– gustoća33 st./km2
Urbano664
– gustoća511 st./km2

Odredišna pošta52440 Poreč [3]
Stranicavisnjan.hr

Zemljovid

Višnjan na zemljovidu Hrvatske
Višnjan
Višnjan

Višnjan na zemljovidu Hrvatske

Višnjan (tal. Visignano d'Istria) je općina u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.

Općinska naselja

[uredi | uredi kôd]

U sastavu općine 2021. godine bila su sljedeća naselja:

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Smještaj i položaj

[uredi | uredi kôd]

Višnjan se nalazi u zapadnom dijelu Istre na području Poreštine. To je prostor između rijeke Mirne na sjeveru i Limskog kanala na jugu nazvan po najvećem naselju Poreču.

Višnjan ima dobar prometni položaj. S Porečom ga povezuje 12 km duga regionalna cesta, a od magistralne ceste Pula - Trst udaljen je samo 3 km. 2005. godine je dovršena izgradnja zapadnog kraka Istarskog ipsilona 1,5 km zapadno od mjesta koje je time dobilo bolju vezu s Pulom (centrom zračnog prometa) i Pazinom (centrom željezničkog prometa). Nekada je ovuda prolazila poznata željeznička pruga Parenzana (Poreč - tal. Parenzo), tzv. "vinska pruga" koja je povezivala Trst i Poreč, a bila je veoma važna za gospodarstvo ovog kraja jer su se njome prevozili domaći proizvodi (vino, pršut) do većih gradova na prodaju.

Reljef

[uredi | uredi kôd]

Reljefno, ovo je prostor vapnenačke zaravni koja se postepeno diže od mora prema unutrašnjosti s nadmorskom visinom od 200 do 300 m. Višnjan se nalazi na blagoj uzvisini od 244 m nadmorske visine. Zbog debelih naslaga crvenice, cijeli je kraj nazvan "crvena Istra". Crvenica je obradivo, ali propusno tlo, a crvene je boje zbog aluminijevih i željeznih oksida koje sadrži u sebi. Pošto se nalazi na krškom području, najčešći reljefni oblici su vrtače (tzv. dolci). Pokriveni su šumama, pašnjacima, a koriste se i kao obradive površine. Također ima ponora i jama koje nisu dovoljno istražene. U blizini Višnjana nalazi se i krški fenomen ovoga kraja; jama BaredineArhivirana inačica izvorne stranice od 3. rujna 2005. (Wayback Machine). Jama je uređena za posjete i turistički je veoma atraktivna.

Zbog vapnenaste građe i propusnosti tla, površinskih voda nema osim bara (lokvi). Ljeti im se smanji vodostaj zbog učestalih i dugotrajnih suša. Nekada su ih stanovnici koristili za napajanje stoke, a danas su staništa rijetkih vodozemaca. Sve su ugroženije zbog krupnog otpada koji se baca u njih i poremećuje ekološku ravnotežu.

Klima i biljni pokrov

[uredi | uredi kôd]

Klima ima submediteranska obilježja. Najveći utjecaj ima more. Postoje male razlike u temperaturi i količini padalina u odnosu na obalu. Srednja godišnja temperatura iznosi 13,4 °C. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom temperaturom 22,4 °C, a najhladniji siječanj s 2,9 °C. Godišnja količina padalina kreće se oko 700 - 800 mm, što je oko 100 mm više nego količina padalina u Poreču, poglavito zbog razlike u nadmorskoj visini. Najčešće oborine su kiše koje su neravnomjerno raspoređene tijekom godine. Snijeg je rijetkost. Vjetrovi su vrlo česta pojava. Najpoznatiji su jugo, bura i maestral, a od ostalih vjetrova pušu tramontana, burin, nevera i levant.

I biljni pokrov ima submediteranska obilježja. Prevladavaju listopadne biljke. Karakteristične su šume hrasta medunca i bijeloga graba. Od ostalih vrsta tu se nalaze: kesten, crni jasen, hrast cer, drijen, svibovina, drača, tršlja, pavitina, brijest, oslad, bršljan i kukurijek. Od zimzelenih vrsta rastu pinj i bor. Ukras Višnjana predstavljaju zaštićena šuma pinja na ulazu u mjesto, stoljetni hrast medunac i drvored kestena duž glavnu ulicu. Simbol ovih krajeva je i drvo ladonja. Šume su veoma bogate gljivama, a ima i mnogo divljači što je preduvjet razvoja lovnog turizma.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Vissignanun, Vicinius, Guissignanus, Visignano, Ime Višnjan vjerojatno potječe od latinske riječi Vicinianus što znači u blizini jer je Višnjan u prošlosti bio najbliži posjed Poreča. Najstariji pisani dokument u kojem mu se spominje ime je akt po kojemu su se određivale granice posjeda Sv. Maura iz 1003.g.

Na području sela Strpačići, 1 km od Višnjana, pronađene su bakrene naušnice i igle iz brončanog doba. Od 2000. do 1000. g. pr. Kr. naseljavaju se Iliri, a kasnije i Kelti. Ostaci iz tog razdoblja postoje na brežuljku Montemez u blizini Višnjana, a ime na keltskom znači lijepa uzvisina. Vrijedni pronalasci raznog keramičkog posuđa, i drugi ostaci iz tog razdoblja pronađeni su i u samom Višnjanu. Zapadno od Višnjana nalazilo se u antici i srednjem vijeku poznato naselje Dilian sa samostanom i crkvom sv. Mihovila iz 11. st. Radi značaja lokaliteta započela su istraživanja na međunarodnom nivou.

Višnjan je bio opasan zidom sve do 18. st. U rad se ulazilo kroz gradska vrata koja su izgrađena u doba Venecije s lavom i otvorenom knjigom.

Višnjanom su u prošlosti gospodarili Mlečani, Austrijanci, Francuzi i Talijani. Administrativno je pripadao Motovunu sve do 1847. g. kada postaje samostalna općina. Jače se počinje razvijati u 19. st. Rano dobiva svu potrebnu infrastrukturu (telefon, rasvjetu, vodovod), školu i liječnika.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Višnjan, grad vina i grožđa, Istra.

Na području općine Višnjan ima 46 manjih naselja u kojima je živjelo 2.274 stanovnika[4] prema popisu stanovništva 2011. godine, dok je 2.187 stanovnika imao prema popisu iz 2001. godine i zauzima površinu od 69 km2.

Samo naselje Višnjan po popisu iz 2011. godine imalo je 694 stanovnika.[4]
Prema popisu stanovništva 1880. g. Višnjan ima 1344 stanovnika, 1910. g. ima najviše 2088 stanovnika, a 1991. g. svega 615, što znači da je broj stanovnika u razdoblju od 80 godina smanjen 3.5 puta. Prema popis iz 1991. godine Općina je imala 2542 stanovnika.

Po nacionalnoj strukturi prevladavaju Hrvati, a ima i Talijana te regionalno opredijeljenih. Broj Talijana i regionalno opredijeljenih porastao je u odnosu na zadnji popis stanovništva.

Stanovništvo je porijeklom veoma šaroliko zbog velikih migracija u prošlosti. Naseljavaju se Kelti, Iliri, Slaveni, Mlečani, a zbog nadiranja Turaka 1500. g. Hrvati iz Dalmacije i BiH. 1950-ih godina dolazi stanovništvo s Ćićarije te okolice Varaždina kao kolonisti. Brojčano je značajno iseljavanje Talijana (1946.1958.) nakon pripojenja Istre Jugoslaviji. Posljednjih 40 godina veća je depopulacija mlađeg stanovništva zbog razvoja turizma na obali, a time opada i prirodni priraštaj. Veoma su prisutne dnevne migracije u veće centre zbog zaposlenja i školovanja.

Sastav stanovništva prema dobi je povoljan. Prevladava zrelo stanovništvo (55%), slijede mlado (25%) i staro stanovništvo (20%).

Općina Višnjan: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1900
2095
3014
3533
4195
4683
3947
3846
4078
3639
3186
2736
2416
2252
2187
2274
2096
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Poreč. Od 1857. do 1931. dio podataka sadržan je u općini Vižinada. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Višnjan: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
918
1012
779
887
1059
1154
1986
1898
762
690
682
600
581
621
625
694
664
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1880. iskazano pod imenom Vižinijan. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Benčani, Farini, Kočići, Kolumbera, Korlevići, Legovići, Markovac, Milanezi, Radoši kod Višnjana, Srebrnići i Strpačići. Od 1857. do 1880., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Deklevi, a u 1857., 1869., 1890., 1900., 1921. i 1931. dio podataka za naselje Bucalovići. U 1991. povećano pripajanjem dijela naselja Bucalovići. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]
Centar Višnjana.

Oko 40% stanovništva Višnjana je aktivno. Od toga je 11% stanovništva zaposleno u primarnim djelatnostima, najviše u poljoprivredi. Na području općine ima dosta poljoprivrednih površina, ali se stanovništvo bavi poljoprivredom samo kao dopunskim zanimanjem. Većina stanovništva je zaposlena u tercijarnim djelatnostima (48%), a dosta je stanovnika zaposleno u i kvartalnim (23%).

Većina stanovništva ne radi u općini Višnjan, već putuje u veće centre gdje je veća mogućnost zapošljavanja, pogotovo sezonskog zbog razvoj turizma na zapadnoj obali Istre. Najviše se migrira u Poreč i ostale veće centre u županiji.

U gospodarstvu općine najviše je zastupljena poljoprivreda i to uzgoj maslina, vinove loze i voća te stočarstvo. Ima nekoliko ugostiteljskih i trgovinskih objekata, a od obrtnika postoje stolar, automehaničar, tokar ... Značajna je i izrada suvenira od kamena i drva. U općini postoje i dva industrijska poduzeća: Mlin i Brko drvo. Zapadno od Višnjana, između naselja Farini, Milanezi i Radoši priprema se teren za veliku "servisno radnu zonu" od minimalno 18 ha, koja se zbog strateškog položaja na križanju cesta već sad naziva "Vrata Poreča".

Osnovana je Agro - udruga koja okuplja velik broj poljoprivrednika, a također dugo godina djeluje Savez uzgajivača koji radi na zaštiti i spašavanju autohtonog istarskog goveda (boškarina) od izumiranja. U Višnjanu je s tom namjerom osnovan 1. geno-park u Hrvatskoj "Boškarin".

Postoje uvjeti za razvoj lovnog, zdravstvenog i agroturizma. Tu su počinjeni prvi koraci; osnovana je turistička zajednica i izdani turistički prospekti, označene vinske ceste, bike staze, organizirane izložbe vina, gastro ponuda domaće zdrave hrane i mogućnost bavljenja športom.

Višnjan je značajan kulturni i prosvjetni centar. Uz osnovnu školu ima 1. privatnu srednju i višu Hotelijersko turističku školu u Hrvatskoj - Manero, te vrtić i jaslice Radost.

Ono po čemu je Višnjan najviše poznat u Hrvatskoj i svijetu je Zvjezdarnica Višnjan (http://www.astro.hr) poznata po otkrivanju malih tijela Sunčeva sustava. Osnovana je 1976. g. od mladih entuzijasta - amatera. Nakon izgradnje nove zvjezdarnice na Tićanu, postat će znanstveni centar za edukaciju mladih i važno turističko odredište, a time će se razviti novi oblik turizma, astroturizam.

Izgled naselja i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Sunčana ura u Višnjanu.

Naselje se sastoji od dva dijela; stari dio mjesta nalazi se na brežuljku, a noviji dijelovi su izgrađeni na sjeveroistoku i jugozapadu. Naselje je građeno u mediteranskom stilu; kuće su građene od kamena, zbijene su, a ulice su uske.

Novi i stari dio naselja povezuje kamenom popločana ulica koja završava gradskim vratima. Ona su ulaz na gradski trg na kojem se nalaze barokna loža, cisterna, zvonik i župna crkva sv. Kvirika i Julite građena u neoklasicističkom stilu. Župna crkva se spominje još 1203. g., ali sadašnji oblik poprima tek 1833.g. Od ostalih sakralnih spomenika treba spomenuti ranogotičku crkvu sv. Antuna opata iz 15. st. i Sv. Matija (Cerion) s glagoljskim grafitima i natpisima i crkvu sv. Roka iz 1929. g.

U novijem dijelu naselja nalaze se dvije trgovine, pošta, banka, Zvjezdarnica, OŠ Jože Šurana, vrtić, SŠ Manero, općinska vijećnica i zgrada općine. U centralnom parku je smještena i velika sunčana ura.

Prema urbanističkom planu predviđa se širenje prema poluautocesti gdje će biti industrijska zona i nova stambena naselja.

Spomenici i kulturna baština:

  • Gradina Monte Mez (Nez) - prapovijesni lokalitet
  • Gradina Petrovac (Pedrovac) - prapovijesni lokalitet
  • Gradina Višnjan (Stari grad) - prapovijesni lokalitet
  • Dijan, nestalo naselje, arheološki lokalitet, rimsko razdoblje
  • Bačva - Mt. Avra (Montavra) - rimska cesta
  • Crkva Sv. Juraj m. XII. st. - Radovani
  • Crkva sv. Antuna, opata, XIII - XV st. obnavljana 1913. - ulaz u stari grad
  • Sv. Jelena križarica, XIV. st. - Markovac
  • Crkva Svi Sveti - Sv. Marija Magdalena, 1530. - na groblju
  • Crkva Sv. Roka XVI st. - preseljena 1929. - Šaline
  • Crkva Sv. Matija ap., XVI - XVIII. st: - groblje, Cerion
  • Crkva Karmelske Gospe, XVI. st. - Bačva
  • Crkva Sv. Jakov apostol 1628 - Bačva - na mjestu starije crkve.
  • Crkva Sv. Pantaleon, XVII st. - Tičan, - na mjestu starije crkve.
  • Općinska lođa (loza) XVII st. rekonstruirana, 1753. - stari trg
  • Zvonik venecijanskog stila - 1772.
  • Barokna općinska zgrada, XVII st. - stari trg
  • Crkva Sv. Kvirika i Julite, 1830.1833. - stari trg, - na mjestu starije crkve.
  • Crkva Sv. Blaž - Barat
  • Spomenik Joži Šuranu na Trgu slobode (sumnjive umjetničke vrijednosti)
  • Spomen područje Tičan
  • Skulptura "Od labure do zvijezda", omaž tehnologiji autora Marijana Paića. Premještena iz Krunčići u Višnjan 2001. Donator Vojislav Matić.
  • Skulptura i sunčana ura "Sunčev tron", Trg Antuna Korlevića, autor postolja ure Marijana Paića. Skulpturu prate kontroverze, od samog začetka realizacije.
  • Zgrada Zvjezdarnice Tičan, prvi primjer "cyber romanike"
  • Štuti, Hrast medunac (Quercus pubescens) - spomenik prirode

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Šport

[uredi | uredi kôd]

Automobilistička utrka Nagrada Višnjana – Gambetići održava se od 2007.

Naselja u Općini Višnjan

[uredi | uredi kôd]

U sastavu Općine Višnjan su sljedeća naselja (hrvatski i talijanski nazivi): Anžići/Anzici, Bačva/Baccia, Barat/Baratti, Barići/Barici, Baškoti/Bascotti, Benčani/Benciani, Broskvari/Boscovari, Bucalovići/Buzalovici, Bujarići/Buiarici, Cerion/Cerioni, Cvitani/Civitani, Deklevi/Declevi, Diklići/Declici, Fabci/Fabazzi, Farini/Farini, Gambetići/Gambetti, Kočići/Cocci, Kolumbera/Colombari, Korlevići/Corlevici, Košutići/Cossutti, Kurjavići/Curiavici, Legovići/Legovici, Majkusi/Maiacusi, Markovac/Marcovazzi, Milanezi/Milanesi, Prašćari/Prascari, Prhati/Percatti, Pršurići/Persurici, Radoši kod Višnjana/Radossi, Radovani/Radovani, Rafaeli/Raffaelli, Rapavel/Rapavelli, Sinožići/Sinosici, Smolići/Smolicci, Srebrnići, Strpačići, Sveti Ivan/San Giovanni, Štuti/Stutti, Vejaki/Veiacchi, Višnjan/Visignano, Vranići kod Višnjana/Vrancici, Vrhjani/Verchiani, Zoričići/Zoricici, Ženodraga/Senodraga, Žikovići/Zicovici, Žužići/Susici.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. a b Popis stanovništva 2011. godine. DZS Pristupljeno 1. prosinca 2018. godine

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]